Dakle, lipanj, srpanj, kolovoz ili možda rujan, dvojbe su koje u svojim planerima moraju razriješiti svi oni koji će na đitu tek isploviti. A dvojba je to veća što se cjelogodišnji san o điti u stvarnosti svodi na tjedan dana plovidbe, a dva samo za rijetke sretnike.
Ako se u biranju datuma što ih omogućuju poslovne obveze pogodi i vrijeme bude lijepo, san će biti ostvaren i užitak potpun. No, ako se izbor poklopi s nekom od upornijih ljetnih ciklona, pa đita prođe u izmjeni kiše i jakih vjetrova od kojih se treba sklanjati na siguran vez, razočaranje će biti teško izbjeći.
Naravno da bi dugoročnija prognoza vremena mogla biti važan pomoćnik pri određivanju datuma isplovljenja, što je i razlog da smo se obratili Državnom hidrometeorološkom zavodu s molbom da nam pokušaju prikazati ljeto koje dolazi na temelju stručnih podloga kojima raspolažu.
Toplije od prosjeka
Za taj je segment u DHMZ-u zadužen Krunoslav Mikec, dipl. ing., koji nas je odmah upozorio na to da su dugoročnije prognoze vrlo nezahvalne, jer ne mogu biti precizne kao kratkoročne, no ipak mogu poslužiti barem kao orijentir nautičarima u planiranju.
– Prema izračunima prognostičkog modela Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) u Readingu u Velikoj Britaniji, a i prema drugim prognostičkim materijalima koje imamo na raspolaganju za dugoročne prognoze, može se uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze najaviti iznadprosječno toplo ljeto u našoj zemlji, slično kao što je to bilo i posljednjih godina.
To se odnosi na lipanj, srpanj i kolovoz, pri čemu je u srpnju izglednije toplije vrijeme nego što je to uobičajeno, te posebno u kolovozu, kada je moguće veće odstupanje temperature na više u odnosu na klimatološke srednje vrijednosti u svim krajevima Hrvatske. U lipnju je pak vjerojatnija srednja mjesečna temperatura zraka bliža prosječnoj – navodi Mikec, te odmah napominje kako očekivano sezonsko zatopljenje u odnosu na prosjek ne znači da nisu moguća kraća hladnija razdoblja.
Što se tiče kišnih dana, koji ljeti nisu nimalo popularni, osim ako je riječ o kratkom osvježavajućem pljusku, meteorološke karte i podaci govore da bi se količina oborina trebala kretati oko prosjeka, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja te prognoze.No, dobro je znati da se za lipanj predviđa povećana vjerojatnost za natprosječnu količinu oborina, pa taj mjesec ipak ostaje rizičniji od drugih kad je riječ o izboru pravog termina za đitu. Istodobno, kolovoz bi mogao biti jako dobar izbor, budući da je prema izrađenom prognostičkome modelu u tome mjesecu izgledno manje kiše u odnosu na klimatološke srednje vrijednosti, odnosno moguće je dulje razdoblje suhoga vremena, osobito na Jadranu i u krajevima uz Jadran.
Važna je i sreća
Što se tlaka zraka tiče, on bi prema Mikecovim riječima i raspoloživim podlogama u razdoblju od početka lipnja do kraja kolovoza trebao biti malo viši od višegodišnjih srednjih vrijednosti, pri čemu se u lipnju predviđa njegovo kretanje oko prosječnih vrijednosti, dok je u sljedeća dva mjeseca izgledno njegovo veće pozitivno odstupanje u odnosu na prosjek, posebice u kolovozu.
To upućuje na mogućnost dugotrajnijeg djelovanja anticiklone u tome mjesecu. U skladu s tim je i spomenuta prognoza količine oborina, pa bi kišnih dana u kolovozu moglo biti čak i zamjetno manje nego što je uobičajeno. Eto, toliko nam je o vremenskim prilikama u ljetu koje je pred nama mogao reći Krunoslav Mikec, dodavši kako je ovakva prognoza doista maksimum koji struka u ovom trenutku može dati. Naravno da bismo svi mi željeli znati više dok se još pripremamo zaokružiti datum koji će označiti početak velikoga tjedna, no spomenuti orijentiri ipak mogu pomoći.
Stoga, ako bismo na kraju iz svega rečenog pokušali izvući neku korisnu sugestiju za zaljubljenike u more i plovidbu po načelu od vale do vale, tada bi ona mogla glasiti – kolovoz je zicer, srpanj jako dobar izbor, a lipanj prilično rizičan mjesec. Tko ipak njega izabere, ili mu takva opcija bude jedina moguća, treba se pouzdati u sreću. Bude li njezin miljenik, višak kiše ne mora pasti baš u njegovu tjednu.