Vir, Šolta, Sutivan, Vis, Vrlika, Supetar... bogata mjesta sretnih ljudi!

Šampion među ukupno 428 općina u Hrvatskoj, s najvišim prihodom po stanovniku, jest Vir (19.313 kuna), druga je općina Funtana s 12.871 kunom, slijede Šolta (12.856 kuna), Baška (10.785 kuna), Sutivan (12.042 kune), Bol (11.772 kune), Kolan (10.928 kuna), Kostrena (10.599 kuna), Omišalj (10.581 kuna), a deseto je Tisno (10.578 kuna). Među prvih 20 nalazi se i šibenska Rogoznica.

Analizirajući ostvarenja proračuna, prihode, rashode te proračunski suficit i deficit, po istom kriteriju prihoda po stanovniku najbolje je građanima Novalje, gdje je lani prihod po stanovniku bio 11.659 kuna. Na drugom je mjestu Vis (10.534 kune), slijede Vrlika (10.466 kuna), Krk (10.450), Rovinj (9976), Opatija (9920), Poreč (9395), Supetar (8908), istarski Novigrad (8900). Na 10. mjestu nalazi se Dubrovnik s 8807 kuna po stanovniku, a na 11. Zagreb s 8418 kuna. Od dalmatinskih gradova na visokom 14. mjestu je Hvar, na 16. Biograd na moru, a 17. je Nin. Među 30 najbolje rangiranih gradova su i Korčula, Vodice, Pag i Makarska. Zadar je na 41. mjestu, a iza njega su i Split (47. mjesto s prihodom po stanovniku od 4095 kuna), dok je Šibenik 48. s prihodom od 3967 kuna.

Među prvih 20 gradova s najvišim prihodom po stanovniku svi se, osim tri – Vrlike, Lipika i Zagreba – nalaze uz more, dok među najsiromašnijim gradovima, s prihodom po stanovniku nižim od 2000 kuna, nema ni jednog uz Jadran.
Niz općina u Hrvatskoj više zarađuje nego pojedini gradovi.

Tako gradovi Hrvatska Kostajnica, Komiža i Klanjec imaju prihod od samo sedam milijuna kuna, a s druge strane općina Konavle ima čak 63 milijuna kuna, Župa Dubrovačka 62,7 milijuna kuna, Matulji 60,6 milijuna kuna, Vir 57,9 milijuna kuna, Medulin 57,6 milijuna kuna, Kostrena 44,3 milijuna, Tisno 32,7 milijuna kuna…

Da se teritorijalno sukno Hrvatske krojilo prema političkim i drugim afinitetima, a ne po financijskim pokazateljima, svjedoče i razlike u broju stanovnika te ukupnim prihodima općina, koje su ogromne – od preko 60 milijuna kuna u Konavlima, Župi Dubrovačkoj i Matuljima, do 700.000 kuna u Zažablju, a manje do dva milijuna kuna ukupnih prihoda ima čak 20 općina u Hrvatskoj.

U nekim općinama i gradovima ukupni rashodi znatno su viši od prihoda, primjerice, u općinama Svetom Petru u Šumi za čak 111 posto, u Oprtlju za 103 posto, i Koprivničkom Ivancu za 97 posto.

Loši su gospodari i u gradovima kao što je Belišće, koje troši 39 posto više nego što ima prihoda, te u Skradinu za 37 posto. No, ruže zato cvatu u općini Viljevo, koja ima 110 posto veći prihod od rashoda, u Tisnom, gdje je prihod veći za 98 posto od rashoda, te Stankovcima (73 posto).

Katarina Ott i Mihaela Bronić upozoravaju kako velike razlike između prihoda i rashoda u jednoj godini ne moraju uvijek biti pokazatelj lošeg planiranja ili ostvarivanja lokalnih proračuna, nego mogu biti posljedica velikih prodaja kapitalne imovine, zemljišta ili zgrada ili velikih ulaganja u infrastrukturu.