Hrvatske željeznice pokrenule su još 2000. godine preventivno-edukativnu akciju »Vlak je uvijek brži«. Cilj te akcije jest upozoriti sve sudionike u prometu na opasnosti koje prijete prigodom neopreznog prelaženja preko željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP). Akcija se provodi u suradnji i uz pomoć Ministarstva unutarnjih poslova.
Osim vozačima, kao primarnoj ciljnoj skupini akcije, HŽ Infrastruktura obraća se i djeci osnovnoškolskog uzrasta kroz organiziranje radionica za djecu nižih razreda osnovnih škola u kojima se učenici nižih razreda upoznaju s komparativnim prednostima željeznice, željezničkim zanimanjima, ali i s opasnostima koje vrebaju pri prelasku preko pruge ili igranju uz prugu. Za učenike viših razreda posebno je osmišljena radionica pod nazivom „Stvaraj, ne uništavaj!“ kroz koje se djeca osvještavaju o štetnosti uništavanja javne imovine, motivima onih koji to rade, kao i mogućnostima sprečavanja vandalizma.
Danas 17. rujna 2015. godine, a u sklopu međunarodnog projekta Intermodal, radionicama „Vlak je uvijek brži“ obuhvaćeni su učenici drugih i trećih razreda osnovne škole „Ostrog“ iz Kaštel Lukšića, a u petak 18. rujna će edukativnim radionicama biti obuhvaćena četiri razreda trećaša iz Osnovne škole Kraljice Jelene iz Solina.
Djeca nižih razreda osnovne škole su pažljivo odabrana skupina za održavanje radionica „Vlak je uvijek brži“. Oni su u tzv. školskom razdoblju kada su spremni učiti vještine, znaju što je marljivost te imaju interes za produktivne aktivnosti.
Nakon provedenih radionica učenici će moći:
- Nabrojati i opisati potencijalno opasne situacije na željezničko-cestovnim prijelazima
- Usporediti i razlikovati prihvatljiva i rizična ponašanja odraslih i djece u odnosu na pružna vozila, tračnice i prijelaze
- Prikazati (kroz različite oblike izražavanja) poželjne reakcije i ponašanja koja uključuje poštivanje prometnih znakova i brigu za vlastitu i tuđu sigurnost.
- Zastupati poruku „Vlak je uvijek brži“ u različitim školskim i obiteljskim situacijama te u situacijama dječje igre u blizini željezničke pruge.
Uzroci nesreća
U većini slučajeva uzrok nesreće na ŽCP-ovima je nesmotrenost vozača cestovnih vozila, motociklista ili pješaka koji neoprezno prelaze preko pruge i ne poštuju signalizaciju. Dosadašnja međunarodna praksa pokazala je da je najučinkovitiji način promjene ponašanja i smanjivanja broja nesreća i nezgoda na ŽCP-ovima izobrazba sudionika u prometu, naglašavanje rizika i upozoravanje na potencijalne posljedice nepoštivanja osnovnih prometnih pravila.Prema postojećoj signalizaciji, vlak uvijek ima prednost pa se može govoriti samo o tome da je cestovno vozilo podletjelo pod vlak ili naletjelo na vlak, a nikako obratno. Prigodom prelaska preko pruge neophodno je povećati razinu opreza i poštivati prometnu signalizaciju, odnosno neophodno je zaustaviti se pred željezničko-cestovnim prijelazom, poštivati crveno, treperavo svjetlo, prodorni zvučni signal i spuštene polubranike, a na prijelazima bez uređaja poštivati Andrijin križ i znak »STOP«.
Informacije o željezničko-cestovnim prijelazima
Na pružnoj mreži HŽ Infrastrukture postoji 1519 željezničko-cestovni prijelaz. Svi su osigurani na jedan od zakonom propisanih načina:- cestovnim prometnim znakovima Andrijin križ i »STOP« (oko 62 %)
- ŽCP-i osigurani automatskim ili mehaničkim uređajem (oko 38 %).
HŽ Infrastruktura ulaže vrlo velike napore kako bi modernizirala osiguranje na što više željezničko-cestovnih prijelaza i time ipak povećala razinu sigurnosti svih sudionika u prometu na križanjima željezničkih pruga i cesta.
U prilog tome svjedoči podatak da je od 2008. do 2012. ugradnjom novih signalno-sigurnosnih uređaja u vrijednosti 60 milijuna kuna podignuta razina sigurnosti na ukupno 57 prijelaza, što je u prosjeku bilo 10 uređaja po godini. U 2013. ugrađena su 32 nova uređaja s polubranicima i svjetlosno-zvučnom signalizacijom u vrijednosti oko 40 milijuna kuna, a u 2014. ugrađena su nova 23 uređaja. Plan za ovu i sljedeću godinu je ugradnja najmodernijih uređaja sa svjetlosno-zvučnom signalizacijom na još 70 ŽCP-a.
Osim u sigurnost na željezničko cestovnim prijelazima, značajna su ulaganja i u podizanje kvalitete opremljenosti stajališta i kolodvora u smislu olakšavanja pristupa invalidnim osobama. Isto tako, pri uređenju stajališta grade se i parkirališta za automobile i bicikle, kako bi se širile mogućnosti korištenja raznih kombinacija prijevoza, a u svrhu olakšavanja samoga putovanja, ali i smanjenja gužvi u vrijeme odlaska u školu ili na posao ili prilikom povratka.
Tako je na području Splitsko-dalmatinske županije pristup osobama sa posebnim potrebama moguć na starim peronima u Splitu i Split Predgrađu. Novouređeni peron sa pristupom za osobe s posebnim potrebama izgrađen je u kolodvoru Kaštel Sućurac. Novi peroni sa pristupnim rampama za osobe smanjene pokretljivosti sagrađeni su u stajalištima Planjane, Sedramić, Bakovići, Preslo Prgomet i Donji Dolac. Također, novi peroni sa informacijskim displejima za informiranje putnika i pristupnim rampama sagrađeni su u stajalištima Kaštel Gomilica i Kaštel Kambelovac.