Dalmacija Dubrovnik

unosan biznis

Štandovi 'od zlata' donose milijune: za četiri kvadrata plaća se i po 180 tisuća kuna, a to je tek početna cijena!

unosan biznis

Za četiri kvadrata javne površine u spomeničkoj jezgri, prodavači suvenira na otvorenom, u srcu sezone, plaćaju i po 180 tisuća kuna Gradu Dubrovniku. To je zapravo tek početna cijena koju je gradska uprava postavila u najnovijem javnom natječaju za davanje u zakup javnog prostora, za lokaciju preko puta Kneževa dvora.

Najniža početna cijena, u iznosu od 22 tisuće kuna, postavljena je za šest četvornih metara prostora na Pelinama gdje se može postaviti stilizirani štand u obliku barke za prodaju suvenira te sokova i sladoleda.

Grad Dubrovnik će samo od ovakvih štandova – barki za prodaju suvenira 'ubrati' najmanje 647 tisuća kuna ovoga ljeta na 12 lokacija. Prosječna cijena za jedno prodajno mjesto je 54 tisuće kuna.

Prodavači suvenira natjecat će se za četiri štanda na Trgu oružja gdje se početne cijene kreću od 40.000 pa sve do 60.000 kuna po prodajnom mjestu ili Iza katedrale gdje se licitira od 40 tisuća naviše.

Od travnja do studenoga

Uobičajeno razdoblje rada ovakvih štandova je od početka travnja do sredine studenoga, a javno otvaranje ponuda bit će 22. ožujka u Gradskoj vijećnici.

Osim štandova, oglašeni su prostori za prodaju rukotvorina i umjetničkih slika, i to po cijeni od sedam tisuća pa sve do 84 tisuće kuna, a ova posljednja, najcjenjenija lokacija nalazi se u vratima od Pila, ispod Meštrovićevih skalina. No, za razliku od prodavača suvenira, slikari moraju proći „provjeru stručne osposobljenosti“.

Nešto niže cijene ponuđene su za javne površine izvan spomeničke jezgre, namijenjene prodavačima sladoleda, voća, napitaka i sličnih slastica i okrjepe. Za ovu ponudu, koja uglavnom zauzima po dva četvorna metra, traži se najmanje šest do 13 tisuća kuna za čitavu sezonu.

Što se tiče ugostitelja, gdje se cijene penju do vrtoglavih visina, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika još u prosincu prošle godine donijelo je plan i kontroverznu odluku o zakupu javnih površina s pravilnikom o visini zakupnina, ali je objava ovih dokumenata u Službenom glasniku, na stranicama gradske uprave objelodanjena tek 6. veljače.

Stjepan Perić, nekadašnji predsjednik Ceha ugostitelja dubrovačko-neretvanske županije i vlasnik lokala koji posluje na samom Stradunu, kaže kako još uvijek nije dobio na potpis novi ugovor.

Vlasti su odlučile da novčane kazne za ugostitelje koji krše pravila, prije svega o broju postavljenih stolova pred restoranima i kafićima, nisu dovoljne. Procijenili su da će ih više 'zaboljeti' gubitak stolova. Zakupce će ubuduće kažnjavati oduzimanjem javne površine na sedam dana nakon prvog kršenja, 30 dana nakon ponovljenog kršenja, a trajnim oduzimanjem javne površine nakon trećeg kršenja odluke.

Kazne zakupcima

- Sukladno Pravilniku o visini zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika, najveći pojedinačni iznos zakupnine koji jedan zakupac javne površine plaća u mjesečnom iznosu je 41.888 kuna – odgovaraju iz gradske uprave.

To znači da samo jedan ugostitelj godišnje plati više od pola milijuna kuna u gradsku blagajnu za stolove i stolice na javnom prostoru. Inače, ugostiteljima u spomeničkoj jezgri cijene zakupa smanjene su, i to u prvoj zoni s 310 na 280 kuna, u drugoj s 260 na 230, trećoj s 200 na 170 i četvrtoj sa 150 na 120 kuna po četvornom metru.

Branka Vukić, pročelnica gradskog odjela za gospodarenje nekretninama, navodi kako u spomeničkoj jezgri, prema važećem planu ima 1209 stolova ispred ugostiteljskih objekata.

Odluka kojom se definira gdje i koliko stolova na javnim površinama spomeničke jezgre pojedini restoran ili kafić može staviti, zanimljiva je samim ugostiteljima koliko i stanovnicima spomeničke jezgre koji u tome nemaju poslovnog interesa. Posebno je zanimljivo Prijeko, ulica u kojoj se za svaki centimetar prostora bore restorateri, radi zarade, i stanari, zbog uskog pješačkog koridora.

Mijenjaju pravila usred 'utakmice'

Upravo dok se odvija ova priča, Ceh ugostitelja Obrtničke komore Dubrovnik je obezglavljen, s obzirom na to da je Tonći Bitanga, iz osobnih razloga, dao ostavku na mjesto predsjednika. Ante Vlašić, predsjednik strukovne grupe ugostiteljskih djelatnosti pri HGK - Županijskoj komori Dubrovnik, kaže kako se zakoni i pravila mijenjaju bez ikakvog dogovora sa zainteresiranim stranama usred utakmice. Vlašić upozorava kako je najveći problem nepredvidivost koju ugostiteljima priređuju zakonodavci donoseći odluke bez konzultacija.

Naslovnica Dubrovnik