Dalmacija Dubrovnik

drukčiji OD OSTATKA HRVATSKE

Dubrovnik prkosi trendovima: doseljenika ne manjka, posebno onih iz BiH koji još ne žele odlaziti u zemlje zapadne Europe

drukčiji OD OSTATKA HRVATSKE
Dubrovnik privlači sve više i više doseljenika, najviše zbog kadrova u turizmu

U Grad Dubrovnik se proteklih šest godina doselilo 1545 ljudi više nego ih se odselilo. Optimistični su to podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanju stanovništva po gradovima pogotovo kada znamo kako je trend iseljavanja iz Hrvatske sveprisutan. Zadnjih godina se prema podacima Zavoda iz države iselilo oko 150 tisuća ljudi.

– Treba imati u vidu da je Dubrovnik poželjna destinacija za život i da sve više ljudi, poglavito Hrvata iz BiH, dolazi ovdje tražeći posao. To su oni koji još ne žele odlaziti u Irsku, Njemačku, u zemlje zapadne Europe. Hrvatska im je bliža destinacija ili su eventualno rodbinski povezani, što su tzv. lančane migracije. Ta brojka je realna i Dubrovnik time svakako odskače od ostatka Hrvatske gdje je depopulacija prisutna, pogotovo u Slavoniji – smatra sveučilišni profesor dr. sc. Marinko Marić.

Povijesni demograf pak ističe kako Dubrovnik jest poželjna destinacija za život ali "život u Dubrovniku nije ni jeftin ni lak".

– Mislim da su to prije gospodarske odnosno sezonske migracije jer doseliti se u Dubrovnik nije jednostavno. Ni za ljude koji već ovdje žive i ne mogu se stambeno zbrinuti a kamoli za nekoga tko dođe "trbuhom za kruhom" jer od te svoje plaće ne može sebi priuštiti kvalitetan život, a kamoli stan da bi tu živio stalno – kaže Marić.

Broj doseljenih, smatra v.d. predsjednica HGK Županijske komore Dubrovnik Terezina Orlić, može se pripisati nedostatku radne snage poglavito u sektoru turizma i građevine.

– Vjerojatno poslodavci zadnje dvije, tri godine povećavaju plaće djelatnicima, rade na smještaju tih djelatnika, što je realni problem Dubrovnika. Produljenje turističke sezone isto tome pridonosi jer to onda više nisu sezonski djelatnici nego oni koji rade i po devet mjeseci tu. Naravno, to ne znači da nećemo razvijati ostale grane ali kroz turizam se može stvoriti jedna izvrsna platforma da bi se plasirali svoji vlastiti proizvodi, izvoz na kućnom pragu – kaže Orlić i dodaje kako je uvjerena da bi se ta brojka i povećala ukoliko bi se dalje radilo na rješavanju nedostatka stambenih objekata, jer "znamo da imamo najskuplji kvadrat u zemlji".

– Što se tiče osobnog standarda Grad Dubrovnik i Županija su vrlo bogati, hvataju onaj sami vrh. Ali što se tiče rezultata trgovačkih društava koji se promatra kroz nekoliko pokazatelja on i nije toliko dobar. To ukazuje da u turizmu imamo veliki broj privatnih smještajnih kapaciteta, a apartmanizacija je super za kućni budžet. Mi imamo najveći privatni bankovni depozit u Hrvatskoj, i grad i županija. Iz tog privatnog budžeta podižemo potrošnju, ali nam životni standard puno brže raste ako imamo dobre gospodarske rezultate – objašnjava Terezina Orlić.

Prema zadnjem popisu iz 2011. godine u Dubrovniku živi nešto manje od 43 tisuće stanovnika.

Prvi po kvaliteti života

Grad Dubrovnik nedavno se 'okitio' titulom najboljeg grada po kvaliteti života, što je gradonačelnik Mato Franković komentirao:

- Dubrovnik nudi pregršt mogućnosti za zaposlenje te ostvarenje osobnih planova pojedinaca i mladih obitelji. Najveći izazov jest stjecanje vlastitog prostora za život. Zato smo razvili izvorno dubrovački model stanogradnje uz desetgodišnji najam po povoljnim uvjetima te mogućnost otkupa nakon proteka tog roka, a nedavno je krenula izgradnja prva 43 stana po tom modelu. Stanovi su namijenjeni građanima bez riješenog stambenog pitanja. No, zbog snažnog priliva radne snage, prvenstveno u turizmu, najveći izazov za budućnost jest njihov kvalitetan smještaj. Dio problema riješit će izgradnja Studentskog doma u Dubrovniku jer će se značajan broj stanova osloboditi – kazao je medijima Franković.

'Zbjeg' u Župu dubrovačku

Unatoč povećanom broju doseljenih u odnosu na iseljene, broj stanovnika Dubrovnika opada zbog nedostatka djece.

– Obitelji se zbog gospodarskih poteškoća sve rjeđe odlučuju za više djece. S druge strane, dio dubrovačkih obitelji u nemogućnosti rješavanja stambenog pitanja u Gradu pribjegava odlasku u Župu dubrovačku koja se značajno širi i mlada populacija je tamo sveprisutna. Dubrovnik svakim danom gubi na kvaliteti života za nas domaće. Turizam je dvosjekli mač koji se negativno odražava na povećanje odnosno smanjenje stanovništva. U razgovoru s kolegama da je svake godine sve manje djece, od osnovne do fakulteta. U Dubrovniku je prisutan trend smanjenja broja stanovništva ali nije uzrokovan iseljavanjem jer iz Dubrovnika iseljavanje nije tako značajno. Mladi koji odu negdje drugo studirati, neki ostanu ali većim dijelom se vrate u grad – kaže povijesni demograf dr. sc. Marinko Marić.

Naslovnica Dubrovnik