Propast "Kaštelanskih staklenika": prodali 550.000 atraktivnih kvadrata, zanemarivši i radnike i proizvodnju

U “Kaštelanskim staklenicima” u tijeku su pripreme za sazivanje Skupštine dioničara koja bi trebala donijeti odluku o smanjenju temeljnoga kapitala, najavio je direktor Marijo Paladin.

Na dan 30. rujna 2013. temeljni kapital iznosio je 283,9 milijuna kuna, a odlukom bi bio umanjen za 147,3 milijuna kuna, koliko na isti datum iznosi ukupni gubitak u poslovanju. Temeljna vrijednost kapitala pala bi na 136,3 milijuna kuna, a nominalna vrijednost dionice s 2500 na 1200 kuna.

Ovim potezom želi se, prema Paladinovim riječima, stvoriti uvjete za normalno poslovanje, traženje strateškog partnera ili eventualno privatizaciju, te ostvarenje suradnje s nekom od banaka koja bi financijski pratila poslovanje “Staklenika”. Osim toga, izbjegla bi se ovih dana najavljena mogućnost otvaranja predstečajne nagodbe.

Višemilijunski dugovi vraćali su se i proizvedenim povrćem

Iz navedenog se iščitava da prodaja 49.000 kvadrata zemljišta Zračnoj luci Split za 48,2 milijuna kuna, realizirana krajem 2012., nije, kako je tada najavljivano, riješila brojne probleme, u prvom redu gubitak kumuliran posljednjih desetak godina. Gubitak je, dakle, nastajao i prije recesije, pa se nameće pitanje što je uzrokovalo loše poslovanje u situaciji kad se raspolaže plodnom zemljom na kojoj se uzgaja povrće, na tržištu potvrđene kvalitete.

– Nebriga za proizvodnju – kratko odgovara Paladin, koji je za direktora izabran početkom 2013. godine. U tih desetak godina prodano je 550.000 kvadrata zemljišta i stvoren gubitak od 120 milijuna kuna, a u proizvodnju se nije ulagalo.

– Danas imamo plug star 60 godina i činjenicu da je od ukupno tri traktora samo jedan ispravan – konkretizira Paladin.

Valja podsjetiti na to da je i jedino veće ulaganje, ono u hidroponiju, promašeno jer nije u funkciji, pa ispada da je bačeno oko dva milijuna eura.

Novac dobiven prodajom zemljišta u Resniku – u 2012. uplaćen je 23,1 milijun kuna, jer je odmah uzet i dio druge rate (3,1 milijun kuna) – potrošen je na vraćanje kredita (11,2 milijuna kuna), na plaće (4,8 milijuna kuna) i na dobavljače (4,2 milijuna kuna).

A među pokrivenim troškovima izdvaja se 870.000 kuna za odvjetnike, te 791.000 kuna za troškove tužbi radnika. I rata uplate iz 2013. u iznosu od 11,5 milijuna kuna, kaže Paladin, uglavnom je išla za vraćanje kredita (8,7 milijuna kuna), dobavljače (4,1 milijuna) i plaće (7,4 milijuna). U proizvodnju su uložena dva milijuna kuna. Problem je, međutim, to što se i proizvedenim povrćem vraćaju dugovi, konkretno dio duga “Agrofructusu” (ukupno 4,7 milijuna kuna), nastalog do 2013. godine.

I nakon svega, i u 2013. ostvaren je gubitak od 16 milijuna kuna, radnicima se duguje osam plaća, račun je blokiran, a nije riješen ni najveći problem – porezni dug državi.

Paraleno s kupoprodajom zemljišta u Resniku, podsjetimo, trebao se riješiti porezni dug “Staklenika”, koji je u međuvremenu s 47 milijuna kuna, zbog kamate, porastao na 50-ak milijuna, i svakim danom, opet po osnovi kamte, raste za novih 15.000 kuna.

A riješio bi se tako da Ministarstvo financija (država) preuzima zemljište u vlasništvu “Staklenika” površine oko 93.000 kvadrata (63.000 kvadrata sa sjeverne strane Zračne luke i 30.000 kvadrata u Resniku) i ustupa ga Zračnoj luci bez naknade.

Navedeno zemljište nalazi se inače unutar zone infrastrukture Zračne luke, poduzeća od posebnog državnog interesa. Neslužbeno doznajemo da je zastoj nastao onog trenutka kad Agencija za tržišno natjecanje nije dala pozitivno očitovanje obrazlažući da bi se time pogodovalo Zračnoj luci Split.

Đaković: Predstečajnanagodba može biti i dobra

Ne iznenađuje stoga što se kao moguće rješenje pojavila predstečajna nagodba.

– Smatram da ovoga trenutka nije potrebna – mišljenja je Dražen Đaković, predsjednik Nadzornog odbora “Staklenika”. Međutim, ako se ne riješi porezni dug, predstečajna nagodba može biti i dobra. Daje vam priliku da odahnete, da se deblokira račun, a kako je najveći vjerovnik država, ujedno i većinski vlasnik poduzeća, čime ima ključnu ulogu, u postupku bi se vidjelo što uistinu namjerava učiniti s “Kaštelanskim staklenicima”.

Zračna luka: Duboko vjerujemo da će se dogovoreno realizirati – Nemamo saznanja o rješavanju poreznog duga “Kaštelanskih staklenika” preuzimanjem zemljišta i davanjem istog Zračnoj luci Split, kako je to usuglašeno i prihvaćeno tijekom 2012. godine od nadležnih ministarstava, AUDIO-a, “Kaštelanskih staklenika” i Zračne luke Split – odgovorili su na naš upit iz Uprave splitske Zračne luke. – Duboko vjerujemo da će se dogovoreno realizirati, što ne ovisi samo o aktivnostima Zračne luke, nego o dinamici rješavanja ove problematike “Kaštelanskih staklenika” s nadležnim državnim tijelima – stoji u njihovu odgovoru. Iz Uprave navode da je za kupljeno zemljište ostalo platiti još dio treće rate, umanjene za dodijeljenu pozajmicu tijekom 2013. godine, koja po kupoprodajnom ugovoru dospijeva 31. prosinca 2014., te dodaju da Uprava “Kaštelanskih staklenika” nije do danas zatražila od Zračne luke Split ranije plaćanje dijela ili cijelog ostatka treće rate u 2014. godini, pretpostavljamo zbog blokade računa.