Stanovnici naselja Okrug Gornji i Okrug Donji, smještenih na otoku Čiovu, proslavit će 17. svibnja vrijedan jubilej, dvadeset godina od osnutka općine Okrug, nastale odvajanjem od grada Trogira. Neizostavan dio obilježavanja jubileja jest i svojevrsno svođenje računa rada i djela provođenih kroz dva desetljeća. Sugovornik koji o tome može najviše reći jest načelnik Ivica Radić Bagi, s nezavisne liste, na čelu općine punih osam godina, a želja mu je ostati načelnikom i nakon ovogodišnjih izbora.
Kako biste u najkraćem opisali proteklih dvadeset godina Općine Okrug?
- Prvi proračun općine Okrug 1997. godine iznosio je samo 700 tisuća kuna, zadnjih godina je 18 milijuna kuna. Od bitnoga što se dogodilo na ovom prostoru izdvojio bih izgradnju groblja i mrtvačnice, ušli smo u projekt EKO Kaštelanski zaljev za primarnu kanalizacijsku mrežu, sada radimo sekundarnu. Usvojili smo svu prostorno-plansku dokumentaciju potrebnu za razvoj općine.
Tu su asfaltiranje svih ulica, radi zaštite okoliša promjena javne rasvjete u LED rasvjetu, izgradnja škole, početak gradnje dvorane. Općina Okrug imala je 1997. godine 12 tisuća turističkih noćenja, a danas imamo 630 tisuća noćenja. Ukratko, napravili smo puno u ovih dvadeset godina.
Mandat vam uskoro završava, a u ovoj bi se godini trebao realizirati nastavak lani započetih projekata. Koji su to projekti?
- Izdvojio bih projektiranje dviju bitnih građevina za Okrug, nove zgrade vrtića i građevine za gospodarenje otpadom odnosno reciklažnog dvorišta. Uz to, izmjene i dopune prostornog plana koje su u tijeku i na suglasnosti su u nadležnom ministarstvu. U izmjenama i dopunama plana donosimo novine u uvjetima i načinu gradnje plus proširenje građevinskog područja za 250 tisuća kvadrata. Izmjene i dopune su rađene na izvješću stanja u prostoru i potreba građana koji su nam poslali dosta zahtjeva.
U osnovi radi se o tome da se mještanima koji su uredno gradili svoje objekte omoguće uvjeti koje su zbog legalizacije dobili oni koji su gradili bez dozvola.
Turizam je osnovna djelatnost stanovnika Okruga.
- Turizam je jedina djelatnost koju imamo i zadovoljan sam u dijelu razvoja sektora privatnog iznajmljivanja. Mi nemamo velikih hotelskih kuća, imamo samo dva mala hotela. Bilježimo 630 tisuća noćenja i imamo porast svake godine. Kroz program Turističke zajednice Okrug nastojimo, uređenjem biciklističkih staza, na primjer, produžiti sezonu. S obzirom na to da imamo četiri luke nautičkog turizma, okrenut ćemo se u budućnosti i nautičkom turizmu.
U pretpostavke razvoja turizma na Čiovu svakako se ubraja izgradnja novog mosta.
- Kako imamo saznanja da most neće biti izgrađen za ovu sezonu, mislim da će nam, ionako veliki problem s prometom, ove godine biti još veći. Ako se most nastavi graditi i za vrijeme sezone, u kolonama će se čekati i duže od dva sata.
Postoji li način da se katastrofalno stanje barem ublaži?
- Morat ćemo do ljeta donijeti odluku o prometovanju na našem prostoru. Riješit ćemo to, reći ću elegantno, pa će mi neki i zamjeriti. U dogovoru sa Županijskim cestama i gradom Trogirom uvest ćemo da kroz selo bude jednosmjerna ulica. Dobavljačima, kamionima za odvoz otpada i kamperima ćemo uvesti rok u kome će moći ulaziti i izlaziti iz općine Okrug. Inače ćemo stvarno doživjeti prometni kolaps.
Pripreme za ovu sezonu već su počele?
- Osim standardne aktivnosti koju provodi Turistička zajednica, moram reći da u dogovoru s ViK-om i HEP-om, ove godine neće biti problema s opskrbom vodom i strujom. Na glavnu plažu stavit ćemo pametnu rasvjetu, pametne klupe i bežični internet za sve korisnike. Osim toga, bit će tu i novi WC-i uključivo i oni za invalide koji nedostaju.
Može li se govoriti o razvojnom proračuna za 2017. godinu, a zanima me i udio turističke djelatnosti u redovitom punjenju prihodovne strane?
- Lani smo u proračunu imali ostvarenje prihoda od 18 milijuna kuna, od toga 900 tisuća kuna pomoći, sve ostalo su vlastita sredstva općine. Što se tiče izravnog utjecaja turističke sezone na proračun, to je boravišna pristojba od 600 tisuća kuna koju Turistička zajednica uredno uplaćuje. Ali imamo i prihod od dva milijuna kuna kroz koncesijska odobrenja, pola milijuna kuna kroz naplatu parkinga, pola milijuna kuna kroz porez na potrošnju, tako da to čini skoro 30 posto proračuna.
Ja to volim reći kao načelnik, šesto tisuća noćenja puta 50 eura, znači moji građani, trgovina, ugostitelji, brodari, uberu više od 200 milijuna kuna, a država od PDV-a 28 milijuna kuna. Veliki broj zaposlenih kroz turističku sezonu povećava porez na dohodak.
Proračun za 2017. godinu razvojni je i iznosi 21 milijun kuna.
Kandidirat ćete se i na ovim izborima. Ako budete izabrani, imat ćete mogućnost i realizirati program iz proračuna. Kakvi su vam izgledi?
- Volim reći da sam aktualni načelnik, da sam favorit, i da idem s pozicije favorita. Dva puta me narod izabrao i poruka mome narodu je "vjerujte rezultatima rada, a ne obećanjima". Moj program, koji je bio osam godina, i dalje će se nastaviti, ali s nekim novinama.
Glavne točke programa su: turizam, zaštita okoliša, informatizacija i socijalno-zdravstvena politika. Kapitalne projekte koji su u realizaciji treba i završiti: kanalizaciju (sekundarnu mrežu), dječji vrtić, groblje, sportsku dvoranu, reciklažno dvorište, sportsku lučicu Rudej. Radit ćemo i dva nova projekta, bazen na prostoru škole i sportski centar Vela gomila.
Ovih dana zabilježeni su prosvjedi vaših susjeda zbog gradnje reciklažnog dvorišta.
- Ovdje se radi o tome da je 2017. - godina izbora. Drugo, kad kažete da građane treba educirati i reći im što se gradi, riječ edukacija smatra se grubom. Bilo je grintanja oko lokacije reciklažnog dvorišta, bilo je govora da radim odlagalište što nije točno jer smo otočna općina i spadamo pod Zakon o zaštitnom obalnom pojasu. Reciklažno dvorište možemo graditi tisuću metara od mora i odabrana lokacija je jedina na kojoj to možemo učiniti. Od 2012. do 2017. godine bile su tri javne rasprave o ovome. Na zadnjoj, u ovoj godini, oni nisu sudjelovali.
Volio bih da su na prosvjedu koji je bio na prostoru Žednog bili ljudi iz Žednoga, a ne ljudi interesnih skupina pojedinih partija. Građanima Žednoga bih rekao - stanovnici Okruga vam poručuju da se nikad nismo dirali u zemljište Žednoga, u vaše dvorište i voljeli bismo da se vi ne dirate u naše.
Imamo ultrazvuk, ne moramo u Split
Ovo što radi općina Okrug nije zabilježeno u Hrvatskoj, kaže dr. Korin Runtić Vukadin iz ordinacije opće medicine u Okrugu u koju je upisano oko 1600 pacijenata, i obrazlaže:
- Općinska financijska izdvajanja koja idu prema mojoj ordinaciji, uz stomatološku ordinaciju, jedinoj ustanovi za primarnu zdravstvenu zaštitu u našoj općini, u najmanju ruku su respektabilna.
Radi se, doznajemo, o kupnji ultrazvuka, koji je općinu koštao pola milijuna kuna i koji će biti u funkciji od 1. travnja ove godine, a zajedničkom suradnjom realizirana je kroz pola godine.
Ultrazvuk u ordinaciji u Okrugu znači da će sve manje pacijenata biti upućivano na pretrage u Split, budući da će ih obavljati sama dr. Runtić Vukadin.
- Pretrage koje ću raditi uključuju ultrazvuk trbuha, dojki, vrata, što je zapravo rijetko u obiteljskoj medicini. Ne zato što to kolege ne bi radile, nego zato što nemaju sredstava za aparat.
U sklopu dogovora o korištenju ultrazvučnog uređaja, svi stanovnici općine Okrug imaju tijekom kalendarske godine pravo na jednu besplatnu ultrazvučnu pretragu.
Skupljamo otpad od vrata do vrata
Trgovačko društvo Rudej d.o.o., u stopostotnom općinskom vlasništvu osnovano je 2015. godine s ciljem prikupljanja i odvoza otpada s područja općine Okrug, posao koji je ranije obavljao koncesionar s Brača.
- Počeli smo s jednim polovnim kamionom, prisjeća se direktor Rudeja Damir Kuzmanić, dodajući da se prikupljeni otpad, na osnovi ugovora s Trogir holdingom, odvozi na odlagalište Vučje brdo.
- U međuvremenu smo nabavili još jedan polovan kamion, jer mjesto je veliko, ima 3500 stalnih stanovnika, tri tisuće vikendaša, i po zadnjem popisu 77.000 turista ljeti - kazuje Kuzmanić.
Veliki broj stanovnika znači i nastajanje tona otpada, pa je u 2015. na odlagalištu izvagano 2670 tona, a u 2016. godini 2705 tona. Uslijedila je, stoga, kupnja novih vozila, krajem 2015. novog kamiona, sufinanciranog iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je koštao milijun i 50 tisuća kuna bez PDV-a, a potom i tri mala vozila, odabrana zbog specifičnih uskih ulica.
- S njima možemo kupiti otpad od vrata do vrata - pojašnjava direktor Kuzmanić, jer s javnih površina uklanjamo velike kontejnere od tisuću litara i građanima odvozimo otpad iz kanti od 120 litara. Kante su kupili kod nas za 100 kuna, a dvije trećine cijene sufinancira općina.
Do sada je kupljeno tisuću kanti, a ove je godine potpisan ugovor za još tisuću komada. Namjera je, naime, da građani na svom kućnom pragu počnu odvajati otpad koji će Rudej odvoziti. Mještani uz to imaju na raspolaganju i pet zelenih otoka gdje mogu odvojeno odlagati plastiku, staklo i papir.