Stotinjak stanovnika trogirskoga prigradskog naselja Plano okupilo se u subotu na prosvjedu zbog nekontroliranog otvaranja novih kamenoloma u njihovu mjestu te nesnosne buke i prašine koja se širi iz njih. Upozorili su kako postoji sudska presuda kojom su poništene studije utjecaja na okoliš za tri kamenoloma, ali da oni i dalje rade, čak se i proširuju. Skrenuli su pozornost i na nezakonitost u radu na jednom zemljištu koje je dobilo koncesiju za sadnju maslina, međutim ističu da se na njemu odlaže šut s kamenoloma.
Kamenolomi se nalaze na prostoru udaljenom stotinjak metara od prvih stambenih kuća. Njegova zapadna strana, na kojoj se nalazi šest kamenoloma, pripada gradu Kaštela, a istočna, s isto toliko njih, gradu Trogiru. Stoga građani hitno traže da gradska vijeća tih gradova na prvoj sjednici donesu odluku o izmjeni i dopuni prostornih planova kojom će se trajno zabraniti daljnje otvaranje kamenoloma.
Također traže da oni kamenolomi koji imaju dozvole za rad moraju poštovati odredbe Zakona o zaštiti okoliša, što, po njihovu uvjerenju, do sada nije bio slučaj. U tom kontekstu inzistirat će da se u njihovoj neposrednoj blizini postave mjerne stanice za mjerenje kakvoće zraka. O svemu će idućeg tjedna u Zagrebu upoznati ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića kojemu su najavili dolazak, istaknula je predsjednica Mjesnog odbora Nives Karanušić.
Ona je ogorčena na Grad Trogir i Ministarstvo zaštite okoliša, uz čiji blagoslov se, kako kaže, lani u prosincu eksploatacijsko polje "Kite Vučje brdo Plano" s pet proširilo na 18 hektara.
– Nemamo se više kome žaliti. Naš problem nitko ne shvaća ozbiljno, dok nam ljudi svakodnevno umiru od karcinoma zbog udisanja prašine. Ovo je naš posljednji vapaj upozorenja, jer inače ćemo se svi morati iseliti – žali se Karanušić.
Doznajemo kako je proteklih desetak godina u Planom od karcinoma umrlo više od trideset ljudi. Lani njih troje, a trenutačno se s tom opakom bolešću bori sedmero stanovnika.
Bivšoj predsjednici MO-a Milici Pušniknikako nije jasno kako kamenolomi triju tvrtki i dalje rade, unatoč tome što su Grad Kaštela i grupa građana lani dobili presudu na tužbu podnesenu protiv njih 2013. godine.
– Oni su, prema sudskom rješenju, morali ishoditi papirologiju iz početka. Oglušili su se i, dapače, rade jačim intenzitetom, pa i nedjeljom. Kad se upale svi ti pikameri, bageri u kamenolomima, i kad se zadimi već ujutro u šest sati, teško je ovdje živjeti – jada se Pušnik.
– Od prvog kamenoloma koji se otvorio 2000. godine, a to je "Jadrankamen", stigla nam je ta "kuga". Potom su nicali kao gljive poslije kiše, te su nastale "metastaze" koje su se proširile na dvanaest mjesta. Ljudi nisu u početku znali što ih čeka. Kad su vidjeli da im se uništava zdravlje i imovina, bilo je kasno. Nemoćno smo obijali pragove gradova Trogira i Kaštela, žalili se inspekcijama, zvali ih na teren, ali nitko nas nije shvaćao ozbiljno. Na stotine dopisa smo napisali. Uzalud! Nisu imali osjećaja ni na upozorenja kako nam stanovnici umiru – kazuje Pušnik.
– Kad su se dodjeljivale koncesije za kamenolome, nitko nije ništa pitao nas stanovnike. To se dogovaralo u ovdašnjim kafićima i restoranima uz janjetinu – rekao je Zvonko Lučić, tvrdeći da je osobno to vidio.
Prosvjednici su istaknuli kako žele da se Plano razvija, ali da mladi ne mogu živjeti na svojoj djedovini. U proteklih nekoliko godina stanovnici se okreću turizmu. Tako se otvorilo tridesetak luksuznih vila s bazenima i apartmani. Strahuju da im gosti neće dolaziti zbog prašine i buke iz kamenoloma.
– Kome ću više moći iznajmiti vilu ako se nastave otvarati kamenolomi i ne uvede red na postojećim? – pita se Željko Svetinović, vlasnik vile udaljene 200-injak metara od prvog kamenoloma.
Prosvjedu je nazočila i Mara Žarković (62). Boluje od karcinoma, a trenutačno je na kemoterapijama.
– To su posljedice višegodišnjeg zagađenja okoliša. Nisam jedina. Puno ih je otišlo na onaj svijet. Imam djecu, unučad moju za koju strahujem. Puna sam tuge i razočaranja što nam se ovo događa, a oni koji su odgovorni mirno spavaju – plače Mara.
Radim po zakonu
Dok su prosvjednici pojedinačno novinarima željeli iznijeti svoja iskustva, sa strane ih je promatrao Ivan Šipić, vlasnik dvaju tamošnjih kamenoloma. Jedan mu se nalazi na trogirskoj, a jedan na kaštelanskoj strani. Novinari su ga pitali je li ga, pored silnog ogorčenja stanovnika, bilo strah pojaviti se među prosvjednicima.
– Nikoga me nije strah. Ovo je izraz demokracije. Institucije neka rade svoj posao. Mi smo legalisti i radimo po zakonima koje su nam izdale relevantne institucije. Zakazale su lokalne jedinice koje su ljude trebale o tome izvijestiti. Dakle, radi se o propustu i Grada Trogira i Kaštela koji nisu informirali ljude kako smo mi ovdje došli. Otvorili smo kamenolome na temelju prostornih planova koje su upravo oni donijeli. Ništa nije sporno što se tiče nas investitora - rezolutno će Šipić, koji u svoja dva kamenoloma ima 28 zaposlenih.