StoryEditorOCM
DalmacijaKANDIDATKINJA ŽIVOG ZIDA

Francuskinja na izbornoj listi u Makarskoj: želi u Gradsko vijeće, ali nije joj jasno kakve veze ima Drugi svjetski rat s komunalnim problemima

18. svibnja 2017. - 13:00

Otkada je Republika Hrvatska ušla u Europsku uniju, državljani ostalih članica EU-a stekli su pravo sudjelovanja na lokalnim izborima u nas. Uz aktivno imaju i pasivno biračko pravo, što znači da mogu birati i biti birani, ali im je ograničeno na sudjelovanje u predstavničkim tijelima, bez mogućnosti da netko od njih postane župan, gradonačelnik ili općinski načelnik.

Propisana je i detaljna procedura koju moraju proći državljani članica EU-a ako požele naći se na nekoj od lista i sutra kreirati komunalnu politiku. Prije svega moraju imati prebivalište ili boravište u jedinici lokalne i područne (regionalne samouprave) te podnijeti zahtjev za upis birača najkasnije 30 dana prije održavanja izbora.

Uza samu listu u trenutku njezina predavanja, a ako se na njoj nalazi državljanin iz neke članica EU-a, mora se dostaviti i od strane javnog bilježnika ovjerena izjava u kojoj je navedeno njezino državljanstvo i adresa prebivališta ili boravišta u konkretnoj jedinici lokalne samouprave, kao i dokaz nadležnog tijela svoje matične zemlje da u njoj nije lišen prava kandidature na izborima.

Birokratske muke

U potrazi za kandidatima-strancima na listama za hrvatske lokalne izbore najprije smo se obratili Državnom izbornom povjerenstvu. Odgovoreno nam je, međutim, da oni ne raspolažu takvim podacima, već su nas uputili na svoja županijska povjerenstva. Na koncu su nam u četiri županijska središta, od Dubrovnika do Zadra, otkrili tek jednog takvog kandidata, i to u Makarskoj. Radi se o Manueli Barbari Puharić, francuskoj državljanki, koja od 2005. godine živi u gradu pod Biokovom. Ona je treća na listi Živoga zida za gradsko vijeće.



- U Parizu sam završila studij prava i radila sam u jednoj poznatoj osiguravajućoj kompaniji, ali sam se za jednog godišnjeg odmora zaljubila u Makaranina. Nekih četiri-pet godina dolazila sam tu tri puta godišnje, da bismo se 2005. odlučili vjenčati. U Makarskoj radim kao turistička djelatnica na bookingu brodova, povremeno i za bivšeg poslodavca kada kakav francuski državljanin ima neki problem, a vodim i jednu kreativnu udrugu – kaže Manuela Barbara na dobrom hrvatskom jeziku.

Na listu ju je pozvao šef lokalnog Živog zida Ivan Šimić, sam kandidat za makarskoga gradonačelnika. Međutim, da bi formalno došla na listu, morala je proći pravu birokratsku muku.

- Iako sam glasala na izborima za EU-parlament, ispostavilo se da su svi podaci o stranim državljanima izbrisani odmah nakon njih. Sada sam dva puta morala ići javnom bilježniku, najprije zbog potvrde za registraciju birača, a onda i za listu.

Nije problem što sam svaki put plaćala po 50 kuna za ovjere i slično, već je stvar principa, jer sve te tražene podatke već ima MUP RH. Zato sam se i obratila Gongu, a njihov predsjednik Dragan Zelić mi odgovorio da sam u pravu i da će se to morati mijenjati u Izbornom zakonu - priča nam kandidatkinja Živog zida.

- Moj je ulazak u politiku motiviran željom da se izborim za bolje uvjete života i školovanja moje djece u Makarskoj i njihovu budućnost ovdje. Mnogi Hrvati žive po Europi, tamo imaju svoja prava, pa zašto ne bih ni ja ovdje. To kažem jer je bilo nekih iz susjedstva koji nisu baš blagonaklono reagirali na moje ime na listi – veli naša sugovornica.

Mali problemi

Iako živi već 12 godina u Hrvatskoj, iznenađena je temama koje dominiraju lokalnim izborima.

- Recimo, nitko ne govori o porezu na nekretnine, što će sutra biti prihod od kojeg će živjeti lokalna uprava, ali zato se bacaju bombe poput žičare, a djeca u školi nam nemaju WC-papira. Ili u turizmu, od kada sam tu stalno se govori o potrebi za hotelom od pet zvjezdica, i tu istu priču ponavljaju ljudi koji su 15 godina na čelu makarskog turtizma. Ajmo mi riješiti bezbroj malih problema, pa ćemo onda o mega projektima – kaže.



Ipak, kosa na glavi najviše joj se diže kada se usred lokalnih izbora povede riječi o Drugom svjetskom ratu, ideologijama...

- Meni je tata Francuz, mama je Njemica, jedan djed je bio u Pokretu otpora, drugi s 19 godina završio u njemačkoj vojsci, ali kakve to veze ima s komunalnom politikom.

Kada je meni nedavno Izborno povjerenstvo zatražilo dopunu kandidature, žena u Općini je ostala nemalo iznenađena kada sam na pitanje o nacionalnosti rekla da ja to nemam. U Francuskoj to vas nitko ne pita, kao ni što ste po vjeri ili ne znam čemu drugome – reći će jedina strankinja na nekoj od lokalnih izbornih lista u Dalmaciji.


Iznenađena sam temama koje dominiraju lokalnim izborima. Recimo, nitko ne govori o porezu na nekretnine, što će sutra biti prihod od kojeg će živjeti lokalna uprava, ali zato se bacaju bombe poput žičare. A djeca u školi nam nemaju WC-papira

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. travanj 2024 12:38