Obilazeći ovog ljeta, ali i prošlih godina, vatrenu Dalmaciju, susretali su nas bijesni mještani tvrdeći kako se požari podmeću kako bi se opožareni tereni prenamijenili u građevinske, čime bi im vrijednost skočila nekoliko puta, a na koncu bi, poznajući našu arhitektonsku estetiku, unakazili ono malo netaknute prirode.
Čak bismo se i mogli složiti kako je dobar dio požara podmetnut (čim zapuhne bura, gori na sve strane), ali kategorički smo odbijali pomisao da se pali radi prenamjene.
Da smo bili u krivu, a građani u pravu, dala nam je do znanja Vlada predloživši u novom Zakonu o šumama, najprije granicu od pet, pa sedam, a, po svemu sudeći, završit će na deset godina nakon kojih se opožareno područje može prenamijeniti u građevinsko.
Naravno, ovo će najviše pogoditi dalmatinsku obalu i otoke, gdje su građevinski tereni najskuplji, a požari najčešći.
Prvo što čovjeku pada na pamet: počet će opća paljevina!
Opustošene površine
Međutim, u Ministarstvu poljoprivrede ne smatraju tako, ističući kako je deset godina sasvim dovoljno da se prenamjena šuma i šumskog zemljišta planira kroz prostorne planove jedinica lokalne samouprave uz suglasnost Ministarstva, a novi propisi odredit će i kako je obveza šumoposjednika da sanira opustošene površine u roku od dvije godine.
Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, koje je tražilo pomicanje granice s pet na deset godina, kaže kako još ništa nije gotovo, a deset godina za vrijeme kojih treba provesti sanaciju i pošumljavanje dovoljan je rok da se brze i mutne prenamjene odgode.
– Kao i uvijek, istina nije crno-bijela, nego malo šarena. Karte koje su nam pokazali meteorolozi jasno pokazuju kako se područja koja su dosad bila "na hladnom" zadnjih godina redovito nalaze u "toplom" dijelu indeksa zapaljivosti. Požara je, dakle, sve više i sve ih je teže obuzdavati.
S druge strane, svi smo na oprezu kad se sjetimo hrvatskih prenamjena zemljišta i krojenja prostornih planova, koji su u mnogo slučajeva bili, najblaže rečeno, sporni. Pri izradi i izmjenama planova i dosad su se površine mogle prenamjenjivati tako da to nije veliko iznenađenje, ali pribojavamo se stihije koja bi bila povezana s čestim požarima.
Globalno gledajući, novi Zakon je moderniziran, ali važno je u njega ubaciti i kontrolne mehanizme – upozorava Vlainić, dodajući kako nije riječ samo o mogućoj apartmanizaciji, nego i drugim namjenama, poput golfa, kampova, sportsko-rekreacijskih sadržaja...
Sudbina alepskog bora
Spomenuli smo se i alepskog bora koji prekriva gotovo sve površine zahvaćene požarima.
– Općenito smo digli ruke od komercijalnog iskorištavanja alepskog bora, smatra se kako ne služi ničemu, što nije sasvim točno. Postoje iskustva drugih zemalja u kojima se koristi njegova biomasa i neki drugi elementi.
Trebalo bi naći neku gospodarsku nišu i tako privesti svrsi bar dio površina, u prvom redu poljoprivrednih, koje bor prekriva – smatra Vlainić, koji nam je komentirao i akciju sanacije opožarenih područja u Dalmaciji koju za Hrvatske šume sa sedam tisuća zaposlenih obavlja slovenska tvrtka "Lesnika".
Najprije su sanirali područje između Biograda i Pakoštana, a sada su na Mosoru, na žrnovničkom području, gdje su u nekoliko dana sanirali oko stotinu tisuća kvadrata.
– Poznajem vlasnika te tvrtke iz okolice Novog Mesta, koja je inače registrirana i u Hrvatskoj, a koliko mi je poznato, na prethodna dva raspisana natječaja nije se javio nitko, a na trećem je posao dobila "Lesnika".
Nažalost, činjenica jest da Hrvatske šume ni izbliza nisu tako opremljene kao "Lesnika". Naša tehnika je prastara i sanacija bi trajala mjesecima, to gore što se radi o velikoj opasnosti, primjerice pored prometnica.
Slovenci sijeku i odmah izvlače izgorene i nagorjele trupce, tako da će sanacija biti riješena na najbrži mogući način, a mi bismo trebali razmišljati o modernizaciji tehnološkog parka ako želimo u budućnosti uštedjeti novac – zaključuje Oliver Vlainić.
Nema mehanizacije
– Slovenska tvrtka angažirana je na poslovima sanacije dalmatinskih požarišta jer Uprava Hrvatskih šuma u Splitu nema na raspolaganju adekvatnu mehanizaciju za potrebni opseg poslova. Potrebna mehanizacija Hrvatskih šuma raspoređena je po podružnicama na redovnom poslovanju. Kad bismo čekali potrebne strojeve, to bi moglo potrajati do zime, što bi bilo preriskantno za sigurnost građana. Završetak poslova na splitskom području predviđen je za 29. prosinca, a posao je vrijedan 500 tisuća kuna – odgovorila nam je Ana Juričić Musa, glasnogovornica Hrvatskih šuma.