Prema podacima Geodetskog zavoda Rijeka, koji je "pročešljao" 50-ak gradova i općina u Hrvatskoj, kvadrati na koje bi se trebala naplatiti komunalna naknada u stvarnosti su dvostruko veći od podataka kojim raspolažu jedinice lokalne samouprave.
Flavio Mendiković, voditelj odjela geoinformacijskog sustava, kaže, naime, da prosječna razlika između službene evidencije gradova i stanja na terenu iznosi 100 posto. Negdje je taj odnos toliko neravnomjeran da iznosi čak 250 posto, kao u Perušiću, a negdje iznosi "samo" 20 posto. U svakom slučaju, činjenica je jedna – gradovima i općinama u Lijepoj našoj, kako kaže Mendiković, izmiču milijarde kuna.
Gdje se Makarska nalazi u toj priči, točnije pojedine ulice u njezina dva kvarta, istočnom i zapadnom, doznat ćemo za neka tri tjedna. Do tada stručnjaci Geodetskog zavoda obavljaju terensku izmjeru i prikupljaju podatke o građevinskim objektima u Cvjetnoj ulici, dijelu Ulice kralja Petra Krešimira IV., Maslinarske ulice te Zrinsko-frankopanske ulice.
Riječ je o pilot-projektu čiji je cilj uspoređivanje postojećeg stanja na terenu s evidencijom Grada Makarske, a vezano uz naplatu komunalne naknade.
– Nema gradova ni općina u Hrvatskoj u kojima nema odstupanja. Razlozi su različiti. Može se dogoditi nelegalna gradnja nakon što je podnesen zahtjev za legalizacijom, pa mi imamo podatak o 100 metara četvornih, a na terenu se zatekne kuća od 400 kvadrata, jer je vlasnik nadogradio tri kata.
Može, nadalje, razlog biti činjenica da do korisnika naprosto nismo uspjeli doći, ili da je netko iznajmio prostor a nije prenio obveze. Također, u evidenciji imamo ljudi koji su umrli, ali mi o tom nismo obaviješteni jer Sud ne dostavlja rješenje nakon ostavinske rasprave. Tako da odstupanja ima, a kolika su, to ćemo tek vidjeti – kaže nam Matko Lovreta, pročelnik gradskog Odjela za komunalne djelatnosti.
Kada stignu podaci za ovaj uzorak, dodaje Lovreta, bit će odlučeno hoće li isto raditi na području cijeloga grada.
– Ako je povećanje minimalno, onda je pitanje je li to isplativo, ali ako je veće, onda svakako jest i onda ćemo ići u to – objašnjava.
Da bi odstupanje moglo biti poveće, potvrđuje iznenađenost Flavija Mendikovića i stručnjaka Zavoda situacijom u Makarskoj. A vidjeli su mjesta gdje je izgrađenost i 300 posto veća od one na koju se "udara" cijena komunalne naknade.
– Nismo još naišli na tako velike kuće na tako malo prostora. Kuće su zbilja ogromne, a pritom ne mislim na stambene zgrade, nego na obiteljske kuće s desecima apartmana – kaže Mendiković.
Ipak, od veličine kuća više ih brine prevrtljivo vrijeme koje je najveći neprijatelj u mjerenju.
– Ako odstupanje iznosi nekih 10 posto, onda nije nužno inzistirati na provjeri stanja. No takvih sredina baš i nema. U praksi, u cijeloj državi jedinicama lokalne samouprave curi novac kroz prste, a to se, naravno, odražava i na popunjenost gradskih blagajni.
Uzorak nastao iz 50 pilot-projekata reprezentativan je jer predstavlja nekih 10 posto, te kaže kako je povećanje površine dvostruko. Budući da je tako, onda bi, ako ništa drugo, s naslova pravednosti trebalo napraviti kompletno mjerenje i na osnovi novih rezultata slati račune – kaže Mendiković.
Na koji je način nastao toliki nerazmjer, pogotovo s obzirom da su građani podnosili zahtjeve za legalizacijom nakon što je na snagu stupio famozni zakon, upravo s ciljem kako bi izišli iz sive zone? Mendiković objašnjava kako netko može podnijeti zahtjev za legalizacijom 30 kvadrata garaže, a kuća ima 300 kvadrata.
Grad šalje račune samo za tih 30 četvornih metara. Podsjeća da proces legalizacije još nije završen i da će se tek kada bude gotov vidjeti što je tko legalizirao, cijeli objekt ili samo aneks.
Pilot-projekt Makarsku, kaže, ne košta puno jer se i radi po principu da se nitko ne izloži previše, ni Grad ni Zavod, ali bi "obrada" cijeloga grada bila veći zalogaj. Iskustvo je pokazalo da postoje goleme razlike između kvartova, pa su zato i uzeli dva različita kvarta, jedan s kućama za iznajmljivanje i drugi na istoku sa stambenim zgradama.
Inače, terenska izmjera obuhvaća vanjski pregled i vanjsku izmjeru objekta, prikupljanje podataka o površini, katnosti, namjeni prostora i dijelova prostora (stambeni dio, garaža, spremište, poslovni prostor i sl.) te fotografiranje objekta.
Pročelnik Matko Lovreta kaže da sve teče bez problema i da građani surađuju, a da je zbog nekih nejasnoća zvalo svega nekoliko građana.
Podgora: Nama se isplatilo
Općina Podgora još je prošle godine provela terensko mjerenje, također u suradnji s Geodetskim zavodom Rijeka, a prema novim saznanjima o stanju na terenu već su poslani računi za komunalnu naknadu. U prijevodu to znači više novca u općinskoj blagajni. Pilot-projekt rađen je za dva podgorska kvarta, Čaklje i Blato.
Hoće li se ići na obradu podataka u cijelome mjestu, nismo doznali, a sve ovisi o tome hoće li se odriješiti općinska kesa. Načelnik Ante Miličić kaže kako je isprva bio skeptičan prema projektu, a kad se krenulo, odlučio je da pođu od njegova kvarta.
– Ako već radimo, onda sam mislio da je najpoštenije da se krene od moje kuće – kaže Miličić.
Iz nadležnog općinskog odjela doznali smo da se itekako vidi povećanje u naplati, a dio troška za projekt već je refundiran od Hrvatskih voda.
Kako je pročelnica bila na seminaru kad smo zvali, nismo uspjeli doznati o kolikom se odstupanju radi u Podgori, a nakon što smo je ipak dobili izvan uredovnog vremena, rekla nam je da taj podatak, koji bi svakako bilo zanimljivo znati, ne zna napamet. Neslužbeno smo doznali da je odstupanje u Podgori ipak manje od očekivanog.