U svibnju, prije devet godina, Makarska je dobila svoj strateški plan upravljanja našim najvrjednijim resursom, onim zbog kojega nam gosti dolaze. Zove se Plan razvoja plaže u Makarskoj i on, između ostaloga, upozorava da naši gosti nemaju dosta mjesta na plažama. Točnije, svaki kupač za sebe i svoju “prtljagu” ima samo 1,75 četvornih metara, a minimalno bi trebao imati pet kvadrata.
Tako barem kaže Nacionalni plan upravljanja i uređenja morskih plaža, koji je 2014. godine, po narudžbi Ministarstva turizma, izradio opatijski Fakultet za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu.
Daleko veći broj kvadrata od realnog propisuje i naš Plan razvoja, koji smo skoro pred cijelo desetljeće platili oko 130 tisuća kuna, i koji je, poput nekih drugih strateških planova, tek mrtvo slovo na papiru.
Minimum je, kaže, pet kvadrata po kupaču, s tim da optimalni prosjek na javnim plažama iznosi osam kvadrata. To je skoro pet puta više od našeg kapaciteta. S tim da na umu moramo imati još jednu bitnu činjenicu – od 2009. godine broj postelja u turizmu drastično je narastao, sezona se nije “rastegla”, što znači da je opterećenje na plažama još veće.
O kojim se brojkama danas radi, bilo bi neozbiljno nagađati, ali ako se broj turističkih kapaciteta povećao za 50 posto, što se dade vidjeti iz brojki (12.000 postelja 2009. godine i 18.000 postelja 2017. godine), pretpostavimo da se kapacitet na plažama smanjio za toliko, pa bi sada mogao iznositi patuljastih 1,3 kvadrata po kupaču! U prijevodu, to znači da se čovjek ne može niti ispružiti na plaži, osim ako je visine do 130 centimetara.
No, umjesto da nagađamo, nismo bili lijeni, uzeli smo meštarski metar u ruke i pravac na plažu. Na licu mjesta smo išli provjeriti koliko mjesta imamo na plažama, a koliko bajkoviti strateški dokumenti propisuju. Sa sobom smo ponijeli hrpu rekvizita i poveli lijepu, dugonogu Maju Čatlak, kojoj su manekenske noge za makarske plaže, kako smo se uvjerili, samo smetnja.
Naime, kada smo izmjerili kapacitet iz 2009. godine, ispada da se može tek prostrijeti ručnik, i ne očekivati da ćete imati mjesto za odložiti cipele i torbu negdje pored ručnika, a poput sardina bit ćete stiješnjeni s ostalim kupačima. Mjesta, naime, nema.
Kako je Maja viša od 1,75 centimetara, tako je dvojbeno može li se Maja uopće mirno sunčati na makarskoj plaži u kolovozu. Može, međutim, birati i između druge dvije solucije: ići na kupanje nekamo izvan Makarske, ili skupiti noge i odlučiti se za turski sjed.
Kad kažemo da može ići izvan Makarske, to znači da je situacija u nekim mjestima ipak nešto bolja. Dok Tučepi prate Makarsku u stopu s 2,38 kvadrata, u Krvavici i Bratušu ćete, barem je tako procijenjeno u 2009.godini, imati skoro onih minimalnih pet kvadrata. No u to sumnjamo, jer u međuvremenu je probijen tunel Sv. Ilija koji se odrazio i na vršno opterećenje plaža koje su prve na "udaru". U Baškoj Vodi se isto nećete usrećiti s tri kvadrata, dok je u Brelima situacija ipak bolja s oko 4,5 kvadrata.
Prije devet godina najšire je bilo u Drveniku, pa je kupač u prosjeku za sebe imao nevjerojatnih 16 četvornih metara, no od tada se puno izgradilo i stanje na terenu se, ruku na srce, poprilično moralo izmijeniti. S komotnih 6,6 kvadrata diče se Drašnice koje su prošle zime dobile još kvadrata, a šakom i kapom, ili bolje rečeno sadržajem stotina kamiona, nasuta je i podgorska plaža, koja je 2009. godine po kupaču imala 4,3 kvadrata.
Nasipanje propisuje i makarski plan razvoja plaže. I za to predviđa gotovo 2,8 milijuna eura! Najviše bi se po tom planu nasipao Biloševac, koji bi uz postojećih 12 tisuća kvadrata dobio još gotovo 8000! Gradska bi plaža dobila samo pontone, a plaža ispod Bube dobila bi dodatnih 3400 kvadrata.
O potrebi za nasipanjem mogli bismo raspravljati, no činjenica je jedno: niti nakon devet godina od usvajanja plana Makarska nije postigla konsenzus oko pitanja treba li nasipati, gdje, kako i u kojoj mjeri. Događa se stihija, događa se bespravno nasipanje, devastiranje obale, zaobilaženje zakona i izrade potrebnih studija utjecaja na okoliš, umjesto propisanog materijala nasipa se zemljom i građevinskim otpadom, svjedočimo uništenju čitavih staništa u podmorju; ukratko, problem nedostatka plažnih kapaciteta rješava se ad hoc, plaže koje će ostati tu i nakon nas su postale "prćija" privatnih investitora, a institucije šutke promatraju zločin nad prirodom.
Svima je jasno da 1,75 kvadrata, a još manje zanemarivih, smiješnih 1,3 kvadrata, na što smo po svoj prilici spali, nije održivo, no rješenje, a još manje sistematične mjere i viziju razvoja, nitko ne nudi. Ako uzmemo neke idealne brojke, i premjestimo ih na makarsku plažu, skupa s našim modelom Majom koja je za potrebe ove teme glumila turistkinju, vidimo koliko je to u postojećim okvirima nerealno.
Naime, za mjesnu plažu, namijenjenu obiteljima, svaki bi kupač po Nacionalnom planu upravljanja plažama trebao raspolagati s osam kvadrata, dok bi u savršenim okolnostima divlja, eko plaža, ili pak nekakva romantična plaža trebala brojati čak 15 kvadrata.
S obzirom na brzorastuću stopu povećanja broja postelja, i činjenično stanje na plažama, bilo bi potrebno nasuti tisuće i tisuće hektara, i za to platiti milijune eura. No, kako se kod nas sve događa u ciklusima od četiri godine, tako ćemo teško gledati film u kojem će se po pitanju ovoga gorućeg problema otvoriti šira javna rasprava i uvažiti zaključke struke.
Dok se to ne dogodi, unatoč pritiscima koji se javljaju zbog rastućeg vršnog opterećenja plaže, prirodu bi trebalo maksimalno zaštititi jer u protivnom bi nam se moglo dogoditi, ako se nastavi graditi ovim tempom, da ponestane i tih nelegalno nasutih kvadrata, a ostat ćemo i bez samih plaža koje bi se stihijski sve redom, ovisno isključivo o hiru pojedinaca, mogle pretvoriti u sredstvo kratkoročne zarade i izgubiti svoj suštinski identitet.
Čista utopija
Kako bismo provjerili stanje na terenu, i plastično ga prikazali, oboružali smo se građevinskim metrom za mjerenje, plažnim rekvizitima iz obližnjeg kioska, i uputili na plažu ispod hotela "Rivijera".
Maja, odjevena u ekstravagantni kupaći kostim Olye Sookie, čije je haljine samo tri dana ranije nosila na modnom spektaklu na lukobranu, plijenila je poglede malobrojnih kupača koji su očito svjesni da su lipanj i rujan rajski mjeseci za uživanje, a ove godine priliku za guštanje u toplom moru dobili su i u svibnju.
U samo dva mjeseca, međutim, nećete imati gdje staviti ručnik, što kaže i čista matematika, točnije Plan upravljanja plažom iz 2009. Po tadašnjem stanju, Maja na plažu može staviti samo ručnik koji se “sudara” s ručnikom susjeda, a za minimalnih pet metara četvornih može donijeti i madrac, ili imati pored sebe barem još 30-ak centimetara “lufta” sa sve četiri strane, što je, složit ćete se, neki minimum minimuma privatnosti na plaži o kojemu, međutim, možemo samo sanjati.
Ako pak uzmemo ondašnji prosjek kapaciteta na plažama i to za Makarsku rivijeru, onda naša Maja može ručniku i luftmadracu pridodati još jedan ručnik, što već izgleda kao pravo blagostanje plažnih kvadrata. Te smo rekvizite, da ne bude zabune, postavili na plažu samo kako bismo simulirali situaciju u prostoru, no u praksi se najčešće radi samo o ručniku oko kojega kupač dobije cca pola metra sa svih strana.
A uzmemo li podatak da za neku malo bolju plažu, s oznakom eko ili romantična, ili pak za neki resort srednje kvalitete, treba zadovoljiti površinu od 15 metara četvornih, mogla bi Maja uzeti i suncobran, i što je najvažnije, oko sebe u promjeru od dva metra ne trpjeti ničije šuškanje, mljackanje, cigaretni dim, ili dozivanje djece. Tih 15 kvadrata čista je, međutim, utopija za makarsku stvarnost.
Pusti snovi
Prema Nacionalnom planu upravljanja i uređenja morskih plaža, plaže bi se trebale tematski urediti, pa sukladno tome imati i određeni broj kvadrata po kupaču.
Tako postoje plaže za obitelji s djecom, urbane promenadne plaže, romantične plaže, plaže sa zabavnim sadržajima za mlade, plaže sa sportskim i rekreativnim sadržajima, adrenalinske plaže, nudističke plaže, plaže za pse, plaže kulture, hotelske plaže...
Osim propisane površine po kupaču, svaka od tih plaža mora imati i određene sadržaje, a svaka plaža podrazumijeva wi-fi, pristup za osobe s posebnim potrebama, sportske sadržaje, sanitarne objekte itd.
Podaci iz Plana razvoja plaže u Makarskoj iz 2009.godine
25.000 ljudi dnevno kupa se na makarskim plažama u samoj špici
15.500 ljudi se u vrhu sezone kupa na plažama u Tučepima i Baškoj Vodi
13.000 ljudi dnevno koristi breljanske plaže
1,75 kvadrata kupač ima na raspolaganju u Makarskoj
2,4 kvadrata ima kupač u Tučepima
4,3 kvadrata ima kupač u Podgori
4,5 kvadrata ima kupač u Brelima
8,25 kvadrata ima kupač za sebe u Gradcu
6,5 kvadrata prosjek je plažne kvadrature po kupaču za Makarsku rivijeru
70.000 kvadrata kvadratura je makarskih plaža obuhvaćenih planom