U posljednjih 25 godina poskoci su na području Splitsko-dalmatinske županije svojim ugrizom, odnosno otrovom, usmrtili četiri osobe.
- Sve su te osobe preminule zbog velikog intenziteta otrovanja ili ugriza, koji je išao izravno u krvnu žilu. Zbog toga je kod tih osoba došlo do toksičnog šoka, odnosno cirkulacijskog kolapsa, zbog čega je nastupila smrt - kazao nam je prof. dr. Boris Lukšić, predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split.
Ugriz poskoka je izuzetno bolan, kao da vam netko zabije injekciju u ruku ili neki dio tijela, a jako je bolno i injektiranje otrova koji ljutica pusti u tijelo žrtve.
Liječnici spasili dječaka kojeg je ugrizao poskok na metar od mora: petogodišnjak je bio ozbiljno ugrožen, no nakon operativnog zahvata dobro se opravlja
- Od ovogodišnjih 12 napada poskoka na ljude, najviše ih je bilo u Dalmatinskoj zagori, odnosno u splitskom zaleđu. Evo podataka za šest slučajeva zmijskog napada.
Tako je poskok u tri slučaja ugrizao žene, a u tri slučaja muškarce, i to redom u Dugoplju, Dusini kod Vrgorca, Postinju Donjem (tamo ima najviše ugriza poskoka po glavi stanovnika), Grabu pokraj Trilja, gdje je muškarca od 18 godina poskok ugrizao ispred obiteljske kuće, Srijanima i Sinju.
Najopasnije područje, ovdje kod nas, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, je u kaštelanskom zaleđu, koje nije Bog zna kako naseljeno, pa prema broju stanovnika imamo najviše ugriza poskoka. Inače, još podosta takvih ugriza ima na području između Sinja i Trilja, ali je tamo i naseljenost veća pa je proporcionalno tome broj ugriza manji nego u kaštelanskom zaleđu - istaknuo je prof. dr. Lukšić.
Lutalice
Mnoge je iznenadilo što je poskok dječaka iz Tuzle ugrizao na lokaciji tek jedan metar udaljenoj od mora, u uvali Divna na Pelješcu.
- Pa, ne treba to biti iznenađenje. Zmija je zbog velikih vrućina i suša išla tražiti vodu i taj ju je put naveo na tu pelješku plažu. Prije nekoliko godina imali smo dva slična slučaja u Bolu na Braču, kada je poskok također došao gotovo do mora i ugrizao dvije osobe.
Druga pogodnost za poskoke je činjenica što u Dalmatinskoj zagori gotovo i nema poljoprivrednog stanovništa, pa nitko ne obrađuje poljoprivredna zemljišta koja stoje zapuštena. Dalje, grade se mnoge nove prometnice, remeti se njihov prirodni okoliš pa zmije "lutaju", odnosno idu nekim drugim putovima. Osim u Dalmatinskoj zagori poskoka ima dosta i na Braču, odnosno Hvaru, iznio nam je prof. dr. Lukšić.
Poskok, koji je najotrovnija i najveća zmija ljutica u Hrvatskoj, ali i u Europskoj uniji, može narasti do jednog metra u duljinu, a na Velebitu su pronađeni primjerci dulji od metra.
- Poskok na sjeveru dopire gotovo do Drave, ali najčešće obitava u Dalmaciji, jer mu pogoduje suh i krševit teren, gdje se radije nastanjuje nego u ravničarskim krajevima. Nalazimo ga na planinama do 2500 metara visine, a ima više od 200 imena. Nazivaju ga brzoskokom, crnokrugom, kamenjarkom, ljuticom... - zaključio je prof. dr. Boris Lukšić.
Oprez kada se kroči šumovitim predjelima!
Na području Šibensko-kninske županije dosad su u ovoj godini zabilježena dva ugriza poskoka i nijedan nije bio koban za žrtve, iznosi dr. Jasminka Brkičić, infektologinja u Općoj bolnici Šibenik.
Šibenska bolnica raspolaže sa sedam doza seruma protiv zmijskog otrova, što je više nego dovoljno, pokazala je dugogodišnja praksa sa statistikom od svega tri, najviše četiri ugriza otrovnica godišnje na prostoru Šibensko-kninske županije, pri čemu je sjećanje na posljednji smrtni slučaj gotovo prekrio zaborav.
Prema ustaljenom protokolu, ugrizeni se obvezno dovode na šibenski Infektivni odjel, no to ne znači da će svi, poput obje dosadašnje žrtave primiti serum, budući da njegova primjena nije bezazlena. Može, naime, izazvati anafilaktičku reakciju ili kasnije serumsku bolest i zato nije uputno da protuotrov primjenjuju medicinski laici, napominje dr. Brkičić.
- Ako izgled rane ne zabrinjava, znači da trovanje nije jako i tada pacijenta jedino zadržimo u bolnici dan-dva na promatranju.
Često ljudi ne vide zmiju koja ih ugrize i zato je idealno da nam je donesu, živu ili mrtvu, a budući da svi danas imamo dobre mobitele, najbolje je fotografirati je, savjetuje šibenska infektologinja i podsjeća da se zbog ugriza svake zmije treba obratiti medicinarima radi sprječavanja mogućih infekcija.
- Cijela knjiga opasnih zmija, barem u Dalmaciji, svodi se samo na jednu, poskoka, i njega bi bilo dobro naučiti raspoznavati, a sve ostale možemo zanemariti, barem prema kriteriju otrovnosti - zaključuje dr. Jasminka Brkičić.
Liječnica koja se uvijek pribojava note medijskog senzacionalizma o ovoj temi, upozorava na kraju da susreti s našom najotrovnijom zmijom mogu biti naročito opasni tijekom rujna, kada se ženke poskoka, inače živorodne vrste, uspužu na stabla radi lakšeg koćenja mladunčadi. Najčešće su na granama u visini odrasla čovjeka – stoga oprez kada se kroči šumovitim predjelima!