Ljeto je prošlo, turisti su otišli a gužve ostale! Ipak, Županija splitsko-dalmatinska radi na tome da se to sljedećih godina izbjegne. Tvrdi nam tako splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, koji je dolaskom na mjesto župana obećao kako neće "dati mira" ministrima dok se prometna infrastruktura splitske aglomeracije, pa tako i cijele županije, ne riješi.
Na njegovu inicijativu, prošloga tjedna u Splitu je održan i radni sastanak kojem su nazočili ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković zajedno sa svojim pomoćnicima Josipom Bilaverom i Marijom Madunićem, državni tajnik Tomislav Mihotić te gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara sa svojim zamjenikom Ninom Velom. Sastanku su prisustvovali i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan, predsjednik HŽ infrastrukture Ivan Kršić te potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.
– Prije mjesec dana sam rekao da ću ići na sastanak kod premijera Andreja Plenkovića s ministrom Olegom Butkovićem, međutim s predsjednikom Vlade dogovoreno je da će oni doći tu kod nas. I evo, to se i ostvarilo. Ovo je samo nastavak operativnih aktivnosti za rješavanje prometne infrastrukture naše aglomeracije, odnosno, na području cijele naše županije. Sastanak je trajao puna tri sata. Nekih pitanja smo se dotakli, neka razradili, ali ono što me najviše veseli jest da je sastanak bio izrazito konkretan – veli nam u uvodu razgovora župan.
Pretpostavljam da je "pod jedan" bila riječ o tunelu kroz Kozjak, koji uvijek ističete kao prioritet?
– Tako je. Zbog tunela Kozjak sam rekao da ću razapeti šator u Zagrebu. Ali, ovaj put smo "šator" doveli ovdje. Posebno sam zadovoljan što je prvi zaključak dogovora da ćemo se ubuduće sastajati jednom mjesečno, bilo u Zagrebu ili Splitu, te ćemo analizirati što je realizirano od proteklog susreta. I tako će biti sve do dovršetka projekta. Takav dogovor pokazuje ozbiljnost svih faktora da se prometna problematika riješi.
Kada je riječ o tunelu Kozjak, kao sastavnici novog ulaza u Split, dakle, cijelom tom projektu od izlaza s autoceste u Vučevici preko tunela Kozjak, državne ceste D8 pa sve do trajektne luke u Splitu, podijelili smo to u dvije faze s obzirom na projektnu dokumentaciju. Prva faza će biti od izlaza na Vučevicu, preko tunela kroz Kozjak, sve do državne ceste D8, to je ova kaštelanska brza cesta koja je završena. Dogovorili smo jer već otprije imamo projektnu dokumentaciju da se tijekom sljedećeg mjeseca, listopada, raspiše natječaj za revidiranje te projektne dokumentacije. Mislim da će to ići vrlo brzo, a ono zbog čega sam posebno zadovoljan i što je u svemu ovome veoma bitno jest što će se taj dio projekta financirati iz vlastitih sredstava "Hrvatskih cesta". Očekujemo da najkasnije u prvoj polovici 2020. godine počnu radovi na toj prvoj dionici.
Koliko će radovi trajati ovisi o ugovorima i svemu ostalome, a to sada ne možemo znati.
Popis projekata
Posebno se velike gužve stvaraju na prilazima Splitu. Solinska Širina je tako, primjerice, postala jedno od najfrekventnijih raskrižja u državi. Hoće li se tu što ubrzati?
– Dogovoreno je da se u idućoj godini ishodi građevinska dozvola za postavljanje nadvožnjaka na Širini, iz pravca Kaštela prema Splitu, ono što je davno planirano. Također je dogovoreno da će tijekom 2019. godine početi radovi na dijelu ceste, bolje reći, nastavku ceste Solin – Trogir – Omiš, i to u dijelu ispod Mravinaca pa do TTTS-a u Stobreču.
Od TTTS-a do spoja na cestu za Žrnovnicu izgradit će se jedan privremeni odvojak. Zašto privremeni? Zato što ćemo na taj način, dok ne bude u cijelom profilu gotova cesta Solin – Omiš, premostiti promet preko brze ceste na TTTS, izlaz će biti negdje kod Žrnovnice, te ćemo tako zaobići Split.
Ono što će se već do konca ove godine dogoditi, ili najkasnije početkom sljedeće, jest početak radova na izgradnji mosta na rijeci Cetini, kao i početak probijanja tunela s poljičke strane. Na taj način ćemo dobar dio prometa moći premostiti preko Žrnovnice, Srinjina i Tugara. Sredstva su već riješena, te su "Hrvatske ceste" za spomenutu dionicu od Mravinaca do TTTS-a osigurale 100 milijuna kuna, a za tunel i most nad Cetinom 165 milijuna kuna.
Dotakli smo se i prometnice od Zagvozda preko Imotskog do granice s Bosnom i Hercegovinom. Za nju postoji Studija utjecaja na okoliš, a Studija opravdanosti trebala bi biti usvojena do konca ove godine. Građevinska dozvola se za tu dionicu očekuje 2021. godine.
Što se tiče tunela Drvenik – Ravča, "Hrvatske ceste" su preuzele projekt od "Hrvatskih autocesta" jer je dijelom taj projekt već postojao. Radi se varijanta rješenja, tj. financijska racionalizacija tog projekta da se ne mora tražiti dozvola Europske komisije. Tako bi ga RH mogla odraditi kao prioritetan i strateški projekt, kao što je to usvojeno i na sjednici Vlade.
Dogovorene su i neke novosti, ne samo u cestovnom već i željezničkom prometu?
– U tom pravcu je dogovoreno kako bi već u 2019. počela sanacija željezničke pruga od Splita do Rudina u Kaštelima, a izradila bi se usporedno i projektna dokumentacija za novu trasu, spoj s te pruge do zračne luke u Resniku i dalje do Trogira.
Početak radova na toj novoj trasi očekuje se početkom 2021. godine.
Kako će to sve izgledati, pokazat će detalji projektne dokumentacije koja bi, kao što sam rekao, početkom iduće godine trebala ići u izradu. Kada se sve spomenuto i realizira, u sljedećih pet, šest godina, prometna infrastruktura splitske aglomeracije i cijele županije neće više biti ni blizu kakva je sada.
Nema više otezanja s centrom u Lećevici
Osim s prometom, muku mučimo i sa smećem. Najavili ste prije dva mjeseca i novosti oko izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici?
– Nažalost, činjenica jest da se taj projekt dugo i predugo razvija. Budući da je Grad Split zaista ubrzanim koracima krenuo u sanaciju Karepovca, na čemu im iskreno hvala i čestitam im, i centar za gospodarenje otpadom Lećevica nema drugog izlaza, nego istom dinamikom mora krenuti.
Žao mi je što se zbog raznih čimbenika taj projekt "kiselio" tako dugo, a posebno što je 2014. kad ga je Županija intenzivirala naišao na otpor u resornom ministarstvu 2015. i 2016. godine. U tu godinu i pol dana nijedan dokument iz ministarstva nije izišao, a potrebno ih je na stotine. Zato je od 14. lipnja 2017. odrađeno niz aktivnosti, te su donesena ukupno 32 dokumenta, što iz Regionalnog centra čistog okoliša, što iz ministarstva, među ostalim ishođena je i lokacijska dozvola.
Sada očekujemo od JASPERS-a (Joint Assistance to Support Projects in European Regions), odnosno Zajedničke pomoći za potporu projektima u europskim regijama završnu suglasnost u sljedećih 15 dana, pa možemo krenuti s daljnjim aktivnostima na realizaciji županijskog centra u Lećevici.
Sljedeća faza, dakle, potpisivanje je ugovora s resornim ministarstvom o financiranju samog projekta. Očekujemo da bi se to moglo dogoditi negdje tijekom studenoga ove godine. Usporedno s tim ćemo rješavati preostali dio zemljišta koje je u privatnom vlasništvu. Budući da je potrebno proći kroz natječaj za projektiranje centra i samo izvođenje radova nadamo se da ćemo do konca 2019. biti spremni i za sami početak radova. Ugovorom će biti definiran rok izvođenja, te ako ne bude žalbi na natječaju očekujemo kako bi do kraja 2021. godine centar u Lećevici mogli pustiti u probni rad. Naravno, preduvjet svemu tome je zajednička volja svih čimbenika da se to zaista tako i dogodi.
Brojni projekti mogli bi se kandidirati na europske fondove i putem zajedničkog udruživanja, kao što to već čine neke županije u Hrvatskoj, koje surađuju na tom planu. Ima li ideja za takvim povezivanjem i u Dalmaciji?
– Takvog udruženja još nemamo, kao što je to, na primjer, u Slavoniji, ali smo na dobrom putu da to uskoro i mi ostvarimo. Naime, novi operativni program u Europskoj uniji 2020. – 2027. predviđa puno lakše dobivanje financijskih sredstva ako više županija zajednički nastupa prema određenim projektima, a nekako je logično da su susjedne županije geografski, ali i po potrebama projekata slične.
Tako šibensko-kninski župan Goran Pauk priprema jedan takav inicijalni sastanak u prvoj polovici idućeg mjeseca za četiri naše dalmatinske županije: zadarsku, šibensko-kninsku, splitsko-dalmatinsku i dubrovačko-neretvansku, kako bi i mi formirali jednu takvu interesnu grupaciju. Očekujemo i dolazak ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac čije će ministarstvo biti nositelj aktivnosti za taj operativni program od 2020. do 2027. godine. Pred nama je da definiramo projekte i krenemo u realizaciju. Naravno da ćemo i mi prioritet dati ruralnom razvoju naših županija, barem će takav biti moj prijedlog. Stjecajem okolnosti možemo se povezati na autocestu koja prolazi našim ruralnim dijelovima. Može nam to biti sjajna poveznica, ne samo u prometnom smislu, već i za kandidiranje projekata prema EU.
Prvi smo osnovali Centar izvrsnosti
U svakom razgovoru uvijek ističete da treba djelovati na obnovu demografske slike naših krajeva, kao i cijele Hrvatske. Što Županija radi na tom polju?
– Što se tiče demografskih mjera, to nam mora biti svima, po vertikali, primaran projekt. Po vertikali mislim na sve nas od općina, gradova, županija do nacionalne razine, to nam mora biti sveti zadatak da se maksimalno posvetimo demografskoj obnovi, jer uzalud nam prethodno nabrojani projekti u bilo kojem smislu ako po njima nema tko hodati, voziti ili ih koristiti.
U našoj županiji smo jako "zaorali" tu demografsku brazdu s nizom projekata. Već su svima poznate mjere s besplatnim udžbenicima, svi su veoma zadovoljni, i to je jako dobro prošlo. Tu su i subvencije za novorođenu djecu, izgradnja i obnova škola, aktualna je, primjerice, energetska obnova u čak pet škola, Sinju, Dicmu, Omišu, Vrgorcu i Postirama. Aktualan je i program za mlade obitelji i OPG-ove u ruralnom dijelu, što ovih dana predstavljamo i građanima u 12 županijskih centara.
Moram spomenuti još dva važna projekta, jedan od njih su centri izvrsnosti. Ove godine smo otvorili četvrti – iz prirodoslovlja, i to integralni koji obuhvaća biologiju, kemiju i fiziku, i koji će okupiti više od 400 nadarenih učenika iz županije i 98 mentora.
Nažalost, moram reći da naš obrazovni sustav, barem ovakav kakav je sad, ne prepoznaje darovitu djecu. Hoće li novi, reformirani, biti u tom smislu bolji, vidjet ćemo. Naša županija, što se tiče centara izvrsnosti, prva je županija u Hrvatskoj, zahvaljujući ujedno i izuzetno kvalitetnoj suradnji s Izraelom koji je najbolji na svijetu u tom segmentu. Ta ubrzana aktivnost oko centra izvrsnosti nas "tjera" da već do konca ove godine osnujemo posebnu ustanovu centara izvrsnosti, a tijekom 2019. godine u Ulici Ruđera Boškovića u Splitu da osiguramo i prostorne uvjete za rad te ustanove, u sinergiji s informatičkim inkubatorom koji je tu planiran.
Usporedno s tim želio bih istaknuti i EDIT, informatičko obrazovni projekt sada već prepoznatljiv u cijeloj Hrvatskoj. Splitsko-dalmatinska županija u okviru sveobuhvatnog projekta "ICT županija" želi što većem broju djece osnovnih i srednjih škola omogućiti upoznavanje s programiranjem kao jednim od trenutno najperspektivnijih dijelova informatike. Ovoga trenutka u našoj županiji ima 1500 ljudi u toj sferi poslovanja, a potrebe su sada već za gotovo 4000. Jedna mala usporedba u kojoj možemo vidjeti gdje smo mi trenutno na tom polju: Košička regija u Slovačkoj, koju smo posjetili u travnju, a po broju stanovnika i površinom je ekvivalent našoj županiji, u segmentu informatike i programerstva ima gotovo 12 tisuća zaposlenih.
Besplatan željeznički prijevoz za studente
Možete li najaviti još što od projekata?
– Jedna od novih mjera koja kreće 1. listopada je besplatan željeznički prijevoz tijekom cijele godine za sve studente s prebivalištem u našoj županiji, a koji studiraju bilo gdje u Hrvatskoj. Također je besplatan i za studente s područja naše županije koji putuju željeznicom u krugu županije, poput onih iz Primorskog Doca, Prgometa, Kaštela…
Za kraj ću spomenuti program koji planiramo realizirati u 2019. godini, a to je dodjela nepovratnih sredstava od 60 do 100 tisuća kuna mladim obiteljima (ovisno o razvijenosti lokalne zajednice) u ruralnom dijelu županije, koje žele obnoviti obiteljsku kuću ili izgraditi novu. Program razrađujemo, ali uz niz drugih kriterija najbitnije je da djeca pohađaju vrtić ili školu u mjestu iz kojeg dolaze ili najbližem susjednom gradu ako ih nema u njihovu mjestu.
Ovo je samo dio naših nastojanja na obnovi demografske slike, a da bi ih uspješno realizirali potrebno je zajedništvo svih lokalnih zajednica, Županije, ali i svih političkih čimbenika unutar županije – obećava župan Boban.
SEMAFOR REALIZACIJE Kalendar projekata
– do kraja ove, najkasnije početkom iduće godine počet će radovi na izgradnji mosta na rijeci Cetini, kao i početak probijanja tunela s poljičke strane;
– do konca 2019. početak radova na centru u Lećevici. Ako ne bude žalbi na natječaju, do kraja 2021. Centar bi trebao u probni rad;
– u idućoj godini ishodit će se građevinska dozvola za nadvožnjak na Širini, iz pravca Kaštela prema Splitu. Tijekom 2019. počet će radovi na dijelu ceste, tj. na nastavku ceste Solin – Trogir – Omiš, u dijelu ispod Mravinaca pa do TTTS-a u Stobreču;
– građevinska dozvola za dionicu od Zagvozda preko Imotskog do granice s BiH očekuje se 2021.;
– u 2019. trebala bi početi sanacija željezničke pruge od Splita do Rudina u Kaštelima, a izradila bi se usporedno i projektna dokumentacija za novu trasu, spoj s te pruge do zračne luke u Resniku i dalje do Trogira. Početak radova na novoj trasi očekuje se početkom 2021.