Hvar je prije 66 milijuna godina udario katastrofalni tsunami iz Meksika, a ovaj dokaz u centru grada još uvijek svjedoči o drevnoj kataklizmi koja je promijenila svijet

U Hvaru je, u organizaciji udruge "Hvar – metropola mora", održana popularnoznanstvena prezentacija "Punta Kovač (grad Hvar) i jadranski tsunami".

Skup je privukao veliku pozornost građana, a započeo je posjetom punti Kovač, od Majerovice do Podstina, a završio prezentacijom uz projekciju geologa dr. Tvrtka Korbara u obnovljenom Arsenalu.

Gotovo je nevjerojatna činjenica da se u samom gradu nalazi geološki raritet svjetskog značenja, jer je nastao iz katastrofalnog tsunamija najvjerojatnije uzrokovanog udarom asteroida na području današnjeg Meksika, prije 66 milijuna godina.

– U obalnom pojasu uvale Majerovica, odnosno poluotočića Kovač, nalaze se otkriveni jedinstveni tragovi kataklizmičkog tsunamija koji je prije 66 milijuna godina pogodio i područje današnje jadranske obale, a koji je najvjerojatnije uzrokovan udarom asteroida u današnji poluotok Yucatan. Tada je na našim prostorima postojala Jadranska karbonatna platforma, koja je izgledala baš poput današnjih Bahama – plitko, toplo, tropsko more prepuno života, niski pješčani otočići i nisko kopno po kojem su hodali dinosauri.

Mulj i pijesak nastao iz kućica i ljuštura živih bića istaložen je na dnu mora i okamenjen u vapnenac, stijenu koja zajedno s fosilima, ostacima pradavnog života, čuva zapise iz vremena nastanka. Od tih stijena najvećim dijelom su izgrađeni jadranski otoci i dinarske planine, ali i izgrađeni brojni dalmatinski gradovi i sela uključujući stari dio Hvara – istaknuo je dr. Korbar.

Asteroid veličine Mount Everesta nakon udara je u kataklizmičkoj eksploziji u sitnim dijelovima raspršen diljem planeta; potres magnitude između 10 i 11 stupnjeva izazvao je urušavanje kontinentalnih rubova Amerike i otoka na području današnjih Kariba u zapadni Atlantik, što je po znanstvenim pretpostavkama generiralo megatsunami koji je krenuo prema istoku.

Vrlo je vjerojatno da je nezamislivom žestinom udario u područje tada širokoga Gibraltara i donekle oslabljen nastavio put kroz zapadni Tetis, današnji zapadni Mediteran. Korzike, Sardinije i Apenina u to doba nije bilo pa je put za tsunami bio otvoren sve do područja današnjeg Jadrana, gdje je tsunami udario u rub tadašnje Jadranske karbonatne platforme.

– Na rušilačkom putu preko toga tada vrlo plitkog područja tsunami je ostavio jasan zapis u tadašnjim sedimentima, danas karbonatnim stijenama koje su otkrivene na Hvaru, osobito u specifičnoj karbonatnoj breči koju nazivamo tsunamit. Taj nalaz je donedavno bio prvi dokaz katastrofalnog paleotsunamija na području Europe i Afrike, koji je nakon toga potvrđen i na lokalitetu Likva u Sutivanu na Braču – naglasio je znanstvenik.

Ova drevna katastrofa od presudne je važnosti za razvoj života na Zemlji. Dinosauri, najopasniji tadašnji grabežljivci, nisu preživjeli kataklizmu, osim "pticolikih" vrsta, a sisavci su, unatoč pretrpljenim gubicima, uspješnije nastavili svoju evoluciju sve do danas.

– Zbog hvarskog tsunamita i brojnih drugih geoloških pojava koje su znanstvenici već prepoznali, čitav obalni pojas poluotočića Kovača svakako zaslužuje najvišu razinu zaštite i promocije, kako u znanstveno-obrazovnom, tako i u širem geoturističkom smislu. Vila Kovač, kao zadnja točka na priobalnoj šetnici potencijalne poučne geološke staze Pokonji Dol – Podstine, idealno je mjesto za uređivanje geoznanstvenog centra i geološkog muzeja Hvara u budućnosti – zaključio je dr. Korbar.