Vlada je na svojoj "otočkoj sjednici" održanoj u petak u gradu Hvaru bila izdašna prema našim otocima za koje je u saborsku proceduru uputila novi Nacrt konačnog prijedloga zakona o otocima, koji je promijenjen nakon punih 20 godina, a svojim odlukama donesenim na toj sjednici dodijelila je više od 5,6 milijardi kuna vrijednosti infrastrukturnih projekata i nekretnina otočkim jedinicama lokalne samouprave.
Otočani su tako dočekali da svi ministri u Vladi na sjednici razgovaraju samo o problemima s kojima žive otočani, njihovo gospodarstvo, zdravstvo, obrazovanje, kultura i druge grane, koje bi novim odredbama Zakona o otocima trebali dobiti poticaj za rast i napredovanje.
Svrha zakona je, kako je rečeno na sjednici, da se osigura bolja kvaliteta života na otocima, demografska revitalizacija otoka, njihova bolja povezanost i uskladi politika otočkog razvoja sa nacionalnim i EU zakonodavstvom.
Tako su otoci po prvi put u Hrvatskoj definirani kao područja sa razvojnim posebnostima, a uvodi se i pojam otočnost, te inzistira na sređivanju katastarskih i zemljišnih knjiga.
Kako je tom prilikom kazala ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac, ukupna ulaganja u otoke od 2004. godine do 2017. godine bila su 23 milijarde kuna dok je samo u prošloj godini u otoke uloženo 1,5 milijarda kuna.
Na otocima živi svaki 33. stanovnik Hrvatske, četvrtina turističkog prometa zemlje ostvaruje se na njima, a prema riječima ministrice broj stanovnika na otocima je 132 tisuće i on se povećao u odnosu na ranije godine.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić naglasio je kako biti pacijent na kopnu ili na otoku nipošto nije jednako, a nisu ravnopravni čak ni otočki liječnici u odnosu na one na kopnu. Izdvojio je projekt nabave šest brodica za transport pacijenata s otoka na kopno, vrijednih 35 milijuna kuna i to sredstava iz EU fondova.
Sjednica Vlade bila je prilika da se otočkim jedinicama lokalne samouprave dodijeli 28 različitih nekretnina koje su do sada bile u državnom vlasništvu, a otočke zajednice su za njih pripremile kvalitetne projekte od interesa za otočko stanovništvo.
Tako je ministar državne imovine Goran Marić nabrojao niz zaključaka kojima Vlada dodjeljuje bivše vojarne, skladišta, zemljišta, nekorištene objekte i drugu zapuštenu imovinu otočanima, ali i projekata infrastrukturnih zahvata koji će osigurati njihovu bolju povezanost.
Tako Vlada podupire realizaciju prve faze projekta unapređenja cestovne mreže otoka Čiova kroz izgradnju oko 4 kilometra ceste u vrijednosti 12 milijuna kuna, rekonstrukciju državne ceste na otoku Hvaru, a poduprli su i rekonstrukciju županijske ceste od Nerežišća do Bola preko Murvice.
Vlada je dala u koncesiju pomorsko dobro na području mosta kopno-otok Čiovo Hrvatskim cestama. Koncesija je data na 50 godina i to za površinu od 7,9 tisuća metara četvornih pomorskog dobra. Izgradit će se i oko 6 kilometara ceste na Mljetu, a izabran je i koncesionar luke nautičkog turizma u Sučurju i to tvrtka MFA Invest iz Brna u Češkoj.
Podržana je inicijativa za realizaciju projekta Zdravstveni centar Hvar, a Zadarsko sveučilište je dobilo potporu za projekt otočkog kampusa na otocima Molatu i Istu.
Grad Vis dobio je na korištenje nekadašnju vojarnu Smokovo i vojarnu Starine od Ministarstva obrane, kao i nekretnine u obuhvatu nekadašnje vojarne Stončica te zemljište za zgradu Kulturnog centra.
Općini Lastovo darovana je nekretnina bivše vojarne Maršalka, zemljište za gradnju staračkog doma i doma mladih, a Korčula je dobila dio nekretnine potreban za obnovu Gradskog muzeja. Bivši Zdravstveni dom u Jelsi darovan je općini za smještaj Muzeja vina i domaćih proizvoda i niz drugih projekata.
- Na današnjoj smo sjednici usvojili četiri zakonska prijedloga i oko pedesetak projekata za hrvatske otoke. Ukupna vrijednost tih projekata je 5,6 milijardi kuna, a dio se odnosi na elektroenergetski sustav za slijedeće desetljeće.
Ova sjednica na Hvaru je referentna za razvoj hrvatskih otoka i uvjeren sam da će ove odluke značajno doprinijeti revitalizaciji i gospodarskom oporavku otoka, boljoj povezanosti. Nadam se da će Zakon o otocima dobiti potporu u Saboru i da će stupiti na snagu u siječnju iduće godine.
Važno je kako se četvrtina turističkog prometa i prihoda od turizma ostvaruje na otocima koji u ovoj Vladi imaju jaku potporu. Radimo na boljoj povezanosti otoka radi produljenja sezone i u tome značajnu potporu imamo od nacionalnog brodara "Jadrolinije" - kazao je nakon sjednice premijer Plenković.
Na sjednici je usvojen i paket tri turistička zakona i to Zakona o turističkim zajednicama, Zakon o turističkim članarinama i Zakon o turističkoj pristojbi.
Novi turistički zakoni trebali bi osuvremeniti sustav turističkih zajednica na način da se one županijske pretvaraju u destinacijske menagement organizacije, dok lokalne zajednice trebaju raditi na proizvodima i programima.
Boravišna pristojba ubuduće će se zvati turistička, a njezinu visinu određivati će županijske skupštine. Ministar turizma odredit će njezinu najnižu i najvišu vrijednost unutar koje će svaka regionalna uprava odrediti svoju pristojbu,
pojasnio je ministar tuzrizma Gari Cappelli.
Najavio je gradnju oko 6,4 tisuće hotelskih soba koja je u tijeku sa investicijama od 1,1 milijardu eura, a sumirao je i rezultate ovogodišnje rekordne turističke sezone po prometu i prihodima koji bi trebali doseći oko 12 milijardi eura.