Na gradovima i općinama je odluka o određivanju iznosa paušala koji će se plaćati Poreznoj upravi, a koji je do sada bio jednak iznosu za boravišnu pristojbu po ležaju. Ukupno je privatni iznajmljivač plaćao oko 600 kuna za jedan krevet i za taksu i za porez, a hoće li cifra za porez rasti, upitali smo načelnike općina i makarskog gradonačelnika.
Prema nacrtu izmjena Zakona o porezu na dohodak, koji je u rujnu potiho prošao javno savjetovanje, jedinice lokalne samouprave imaju vrlo širok manevarski prostor za oporezivanje - iznosi paušala po krevetu ne smiju biti niži od 150 kuna, ali mogu dosezati 500 posto veći iznos od trenutačno važećega - čak 1500 kuna.
Nije stoga čudno što su se u kuloarima mogle čuti priče kako će iznosi paušala u Makarskoj porasti na 800 ili čak 900 kuna, što bi, kada se pribroji povećanom iznosu boravišne pristojbe na 345 kuna, značilo trošak od preko 1200 kuna po samo jednom krevetu, odnosno dvostruko više nego se sada plaća.
Unatoč pričama koje su došle i do turističkih radnika, od povećanja kakvog će, recimo, od sljedeće godine osjetiti Splićani, na radost vojske privatnih iznajmljivača na Rivijeri, ipak neće biti ništa.
- Nećemo povisivati iznos paušala. Za sada nema potrebe, a ako se ta potreba pokaže zbog značajnijih ulaganja u infrastrukturu, onda ćemo u tom trenutku razmišljati o povećanju poreza. Split je u pak drugačijoj situaciji jer je enormno rastao i to treba pratiti i s ulaganjima - kaže makarski gradonačelnik Jure Brkan.
Matko Burić, načelnik Gradca, kaže kako je veliki dijapazon od donje do gornje granice koju je zakon ostavio jedinicama lokalne samouprave. No, smatra da je dobro što baš lokalni poteštati imaju glavnu riječ u određivanju visine paušala. Do sada su se svi tretirali kao razred A, a u stvarnosti, kaže, svi znamo da nije isti turizam u Dubrovniku, Makarskoj ili Gradcu. Kod njih će paušal ostati jednak kao do sada.
Jednak su stav zauzeli i u Tučepima.
- Vjerojatno ćemo ostaviti jednak iznos, a ako bude povećanja, onda će biti neznatno. Svakako moram napomenuti da će o tome odlučivati Općinsko vijeće, ali ovo je naš stav - kaže tučepski načelnik Ante Čobrnić.
Direktor Turističke zajednice Tučepi Ivo Mravičić također kaže da porez treba ostati isti, dok turistička pristojba raste po sili zakona za 15 posto.
- Povećanje iznosa paušala, posebno značajnije, samo bi nas odvelo u veće "sivilo" - komentira Mravičić koji je uvjeren da bi u tom slučaju došlo do odjavljivanja ležaja.
Podsjeća da su u Tučepima još 2007. godine uveli zoniranje glede naplaćivanja boravišne takse, što se smatra pravednijim sistemom jer iznajmljivači na različitim lokacijama ne ostvaruju jednak broj noćenja.
Za skok poreza nije ni breljanski načelnik Stipe Ursić. Privatni iznajmljivači, kaže, već sada plaćaju dosta poreza i stoga ih nisu htjeli dodatno opterećivati. O tome su usuglašena mišljenja na Turističkom vijeću te Skupštini TZ-a Brela. Uvriježeno uvjerenje da je iznajmljivanje apartmana lak posao s malim troškovima smatra famom, i stoga nije za dodatno porezno opterećivanje.
- Treba na umu imati amortizaciju, ona iznosi nekoliko desetaka posto od ukupnog prometa, a kako se i struktura gostiju mijenja, tako je to ulaganje samo po sebi nužno. Tko god želi imati malo bolje goste, mora ulagati, a Breljani zaista jako puno drže do svojih kapaciteta. Zato sam mišljenja da ih treba dodatno rasterećivati, a ne opterećivati, jer sve što se uloži ionako se vraća u obliku PDV-a ili općenito kroz podizanje kvalitete mjesta. Protiv sam pilanja grane na kojoj svi skupa sjedimo, a to je turizam - zaključuje Ursić.
Maksimalno 350 kuna po krevetu iznosit će porez u Podgori. Načelnik Ante Miličić kaže kako još nisu detaljnije o tome raspravljali ni donijeli konačnu odluku, ali većeg povećanja sigurno neće biti.
- Pa 90 posto ljudi živi od toga i bilo bi ludo puno dirati paušal. Zoniranje bi možda bilo poštenije, ali po meni bi samo proizvelo skandale. Prvi priznajem da nije pošteno da ja koji imam apartmane na moru pune četiri mjeseca, i onaj koji je pun dva mjeseca, plaćamo isto, ali bilo bi to teško odrediti jer imamo dva vijadukta, pa tko je onda iznad a tko ispod magistrale - kaže Miličić.
Srđan Kurtić, direktor podgorskog TZ-a, napominje ipak kako je nacrt zakona pomalo zbunjujući. Na jednome mjestu kaže da je odluka u rukama tijela lokalne samouprave, dok se na drugom spominje Županija. Što misli o zoniranju?
- Logično bi bilo ići na položaj kao odrednicu, pa da kuću uz more svrstamo u razred A, ali s druge strane imamo razvoj elitnog turizma u Bastu, Topićima, Gornjoj Podgori, tamo se preselila priča iz Toskane, Provanse i sjeverne Istre. Ukratko, zoniranje je danas vrlo pipava tema - kaže Kurtić.
Suma sumarum: poteštati na Makarskoj rivijeri nisu skloni povećanju većem od 20 posto, a većina ne želi uopće dirati iznose. Sa zoniranjem se većina ne želi "zezati" svjesna da bi se time podigla veća bura od onih triju marčanih, a u taj pothvat, bar prema najavama Joska Roščića, kreće jedino Baška Voda.
Baška Voda će biti iznimka, njihov načelnik kaže kako će sve ionako gost platiti
Njegov susjed Josko Roščić, načelnik Baške Vode, smatra pak da su privatni iznajmljivači poprilično zaštićeni, posebno oni koji su "zajahali" u posljednjem valu apartmanizacije
- Nitko od njih nije došao na ledinu nego je u mjesto ulagano tijekom prethodnih 100 godina, ljudima mora biti jasno da ta infrastruktura košta. Ljudi bi htjeli plaćati za drugu ili treću kategoriju, a imati svu infrastrukturu, od javne rasvjete preko usluge čišćenja plaža i pometača.
U konačnici, morate znati da tu cijenu ne plaća gazda apartmana nego gost, a većim porezima ćemo napraviti i selekciju i izbjeći ono što se u Makarskoj događa, da se apartmani izdaju po 10 ili 15 eura - kaže Roščić.
On je za zoniranje, a zoniranju će, kaže, prethoditi simulacija u kojoj će se voditi svim parametrima po kojima će odrediti koje su zone elitnije, a koje manje uređene.
- Bast, recimo, više nije isti kao prije. Tamo sad imamo 15-20 bazena, što traži više pumpi, a tu je i javna rasvjeta. Te se vile izdaju po 500 do 1000 eura na noć. To znači da će oni plaćati više, ne vrijede više stara pravila, ne može to više biti neki sitni paušal - kaže Roščić.
Koliki će iznosi biti, još uvijek se ne zna, no neće, veli, biti neko drastično povećanje.