Ako želiš jesti koku ili puricu koja je okusom najbliža onoj domaćoj, otiđi u "Purex". Upravo takav, dobar glas, godinama prati ovu tvrtku koja se bavi uzgojem peradi i prodajom mesa, jednu od najbrže rastućih na dalmatinskom području. Od 2001. godine, otkako se vlasnik i osnivač "Purexa", Milivoj Dragošević, sramežljivo počeo baviti poljoprivredom i peradarstvom, isključivo za potrebe njegove obitelji i u namjeri da mu djeca jedu zdravo, pa sve do danas, firma se može pohvaliti značajnim brojkama - na oko 60.000 kvadrata razvili su pogone, a skoro 80 posto proizvodnje plasiraju kroz vlastitu prodajnu mrežu.
"Purex" trenutačno ima 23 trgovine - 13 na širem splitskom području i čak 10 u Zagrebu. Da su se opasno počeli širiti na sjeveru Hrvatske, govori i činjenica da im novi direktor prodaje stalno prebivalište ima u metropoli. Prije nekoliko mjeseci otvorili su, inače, trgovinu u Stobreču, a od prošle subote "Purex" je prisutan i u splitskom City Center Oneu. Posjetitelji ga, kaže Dragošević, ne mogu promašiti - nalazi se odmah pored jednog od glavnih ulaza, tik do "Interspara".
- U marketing ne ulažemo puno, ali od samih početaka kupci percipiraju "Purexove" proizvode kao kvalitetne i one u čiju se zdravstvenu ispravnost mogu pouzdati. Imamo nešto veću cijenu negoli naša konkurencija, ali kupci će je platiti zato što znaju da su naši proizvodi, u stvari, jedan nadstandard. Naše meso je izuzetno kvalitetno, zahvaljujući strogoj kontroli u svim etapama proizvodnje, te adekvatnim hranjenjem životinja i uvjetima u kojima ih držimo. Naime, dodaci hrani koje dajemo životinjama potpuno su prirodni i dozvoljeni za korištenje u svim ekološkim proizvodnjama. Tu ponajprije mislim na eterična ulja, ekstrakte biljaka, organske kiseline... Naša perad ima 20 posto sporiji prirast od industrijski uzgojene peradi jer im ne dajemo stimulatore rasta. Sami proizvodimo stočnu hranu koja je u potpunosti oslobođena od svih štetnih tvari - kokcidiostatika, antibiotika, hormona... Na "GMO free" žitarice potrošimo milijun i pol kuna godišnje više nego što bismo plaćali da uzimamo genetski modificiran proizvod. Da bismo održali zdravstvenu ispravnost cijelog sustava, životinjama, ponavljam, dajemo herbalne pripravke na bazi timijana, origana, ružmarina, bijelog luka... i jedini smo u Hrvatskoj koji peradi za imunitet daju beta-glukan - objašnjava Dragošević.
"Purex" godišnje proizvede oko 2500 tona purećeg i pilećeg mesa i mesnih proizvoda. U tzv. produženom tovu proizvede se, pak, 350 tisuća komada pilića prosječne težine 3,5 kilograma i 140 tisuća purana koji imaju prosjek težine oko 15 kilograma. Ženke purana u prosjeku su mase oko osam kilograma dok su mužjaci purana teški oko 22 kilograma. Produženi tov osigurava, inače, bolju strukturu mesa, odnosno čvršće i zrelije meso koje je preduvjet za vrhunski gastronomski užitak.
- Ono po čemu smo sasvim sigurno bolji od konkurencije su mesni pripravci; naše pljeskavice, ćevapi i slično. Kupci, inače, znaju zazirati od takvih proizvoda strahujući da u njima završava škart meso. Kod nas toga nema jer i mesne pripravke izrađujemo isključivo od vrhunskih sirovina. Naime, neprodano meso iz naših trgovina mi ne vraćamo u pogone za preradu, već ono preuzima "Agroproteinka" koja ga zbrinjava na adekvatan način. Koliko su kvalitetni naši mesni pripravci, kupci mogu testirati, primjerice, s purećim pljeskavicama koje su još bolje sutradan, odnosno dan nakon što ih popržite. Da sirovina nije vrhunska, to ne bi bio slučaj - tvrdi Dragošević i dodaje kako sve "Purexove" proizvode degustiraju prvo on i njegova obitelj - supruga i šestero djece. Na policama neće završiti baš ništa što se njima ne svidi...
- "Purexu" daje krila i trend percepcije zdrave hrane koji je u posljednjih 15 godina sve prisutniji u Hrvatskoj. Imamo različite slojeve kupaca; od onih slabije platežne moći koji su spremni platiti veću cijenu, ali će kupiti manji komad mesa, do onih imućnijih.. Naša proizvodnja primarno jest skuplja s obzirom na prehranu i zaštitu životinja, te uvjete na farmama, pa i proizvod samim time mora imati veću cijenu. Na taj način kompenziramo ulaganje u kvalitetu, kupci su toga svjesni... Nikad kod nas nije bilo dampinških cijena, to nije naš sistem... Viškove ne stvaramo, dapače, ljeti ne možemo imati dovoljno pilećeg ili purećeg filea koliko nam traže restorani. Otkako se turisti ravnaju po ocjenama na internetu, ugostiteljima više nije u interesu nabavljati škart od mesa - ističe naš sugovornik.
"Purex", inače, u ovom trenutku ima 15 uzgojnih objekata na pet lokacija. U prosjeku je svaki površine tisuću četvornih metara. Sve te farme nalaze se na širem sinjskom području. Tvrtka posjeduje i tvornicu u kojoj se proizvede oko osam tisuća tona stočne hrane godišnje. Izvršni direktor "Purexa", Mario Jakovina, informira nas kako će uskoro realizirati i novu investiciju vrijednu 10 milijuna kuna, a riječ je o izgradnji inkubatorske stanice. Nakon što taj projekt bude gotov, tvrtka će imati kompletno zaokružen proces proizvodnje. Naime, piliće i puriće stare jedan dan "Purex" uvozi trenutačno iz Mađarske i Slovačke jer u Hrvatskoj nema adekvatnih roditeljskih jata.
Ima li još planova za budućnost, pitamo vlasnika Milivoja Dragoševića.
- Naš ključni cilj je održati ovu razinu kvalitete u proizvodnji mesa, te povećati profitabilnost kako bi rasle plaće zaposlenicima kojih je u "Purexu" trenutačno 190. To je jedini način da ljude zadržimo u zemlji. Već neko vrijeme je i nama u "Purexu" problem pronaći radnu snagu premda ne tražimo ljude s nekim posebnim vještinama. Osim toga, planiramo obogatiti dućane i novom linijom visokovrijednih proizvoda naših OPG-ova. Trenutačno, uz vlastite proizvode, u našoj maloprodaji nudimo kruh, sir i ulje proizvođača iza kojih možemo stajati, a plan je, ponavljam, da širimo takvu ponudu. "Purexovi" dućani bit će, dakle, trgovine dobre hrane, u svakom smislu - poručuje Dragošević.
