Obrtnička trogodišnja zanimanja, zdravstvena i medicinska zanimanja, ali i fakultetske diplome iz brojnih područja visokog školstva, osim ekonomije i prava, i ove godine mladima s područja Dalmacije koji ih upišu daju velike šanse za zaposlenje, ali i stipendije tijekom školovanja i studiranja.
To se može zaključiti na temelju najnovijih Preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku zapošljavanja, koju je za upise u srednje škole i fakultete u 2019. godini u cijeloj Hrvatskoj upravo objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje. HZZ početkom svake godine izdaje preporuke "krojačima" upisnih kvota o tome koje trogodišnje i četverogodišnje/petogodišnje strukovne srednjoškolske programe, kao i programe na stručnim studijima i fakultetima, poticati povećanjem upisnih kvota i stipendija, a što bi trebalo smanjiti. Preporuke se izdaju za pojedina područja ili županije u Hrvatskoj, a rade se na temelju pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba sukladno obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca te dojmovima savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju.
Analize su izrađene na razini lokalnih tržišta rada. Preporuke za povećanim upisima i stipendiranjem određenih zanimanja daju se za određeno područje na kojemu tih struka nedostaje, bez obzira što škole i visoka učilišta u tom kraju možda i nemaju programe za školovanje tih zanimanja. Preporuke za područje Dalmacije daju se zasebno za Zadarsku, Šibensko-kninsku i Dubrovačko-neretvansku županiju, dok je područje Splitsko-dalmatinske županije podijeljeno na Split i susjedne gradove na obali, otoke Brač, Hvar i Vis te zaleđe s gradovima Sinj, Trilj, Imotski i Vrgorac.
Za Dalmaciju nema velikih razlika u preporukama odnosu na upise u prošloj 2018. godini. Trogodišnja obrtnička i industrijska zanimanja te ona koja omogućuje fakultetska diploma tako su i dalje na vrhu kada je riječ o potrebi povećanja kvota.
Gotovo na čitavom području Dalmacije od Zadra do Dubrovnika nedostaje konobara, kuhara, mesara, pekara, slastičara, zidara, tesara, vodoinstalatera, da nabrojimo samo neka trogodišnja srednjoškolska zanimanja. Zanimljivo je da se u sva tri područja Splitsko-dalmatinske županije nijedno trogodišnje zanimanje nije našlo na listi onih čije kvote treba smanjiti.
U Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj čini se da je, pak, previše frizera jer se upravo taj program ondje našao na popisu onih čije se smanjenje upisnih kvota preporučuje. S druge strane, na otocima Braču, Hvaru i Visu predlaže se upis više frizera.
Medicinske sestre/tehničari prednjače kada je riječ o potrebi povećanja kvota u četverogodišnjim/petogodišnjim programima u cijeloj Dalmaciji, osim u Zadarskoj županiji, gdje se drugu godinu zaredom taj program nije našao na listi onih čije se povećanje kvota preporučuje.
Iako su programi za razne tehničare također na listi nepopularnih, odnosno onih čije bi upise trebalo smanjiti, zanimljivo je da su u Zadarskoj županiji među četverogodišnjim programima čije bi kvote trebalo povećati upravo sami tehničari: hotelijersko-turistički, farmaceutski te tehničar zaštite osoba i imovine. Hotelijersko-turistički tehničar jedno vrijeme nije bio na listi za poticaje u Dalmaciji, ali ove godine, osim u Zadarskoj, preporučuje se povećanje kvote za to zanimanje i za gradove Trogir, Kaštela, Solin, Split, Omiš i Makarsku, kao i područje Sinja, Trilja, Imotskog i Vrgorca.
U gradovima Trogiru, Kaštelima, Solinu, Splitu, Omišu i Makarskoj ponestalo je, čini se, ribarsko-nautičkih tehničara te pomorskih nautičara, jer su se ove godine ta četverogodišnja strukovna zanimanja našla na listi onih čije kvote treba povećati. Iako su gotovo u cijeloj Dalmaciji komercijalisti i ekonomisti programi čije se smanjenje kvota preporučuje, jedino se u Splitu i okolnim gradovima komercijalist našao na listi onih čije bi kvote trebalo povećati – barem tako kažu u HZZ-u.
"Nepoželjan" među četverogodišnjim programima u najvećem dijelu Dalmacije je, na primjer, tehničar za logistiku i špediciju.
Pravo, ekonomija, kao i stručni upravni studiji te oni iz različitih područja ekonomije na razini visokog školstva i dalje nemaju "prođu" u Dalmaciji i već više godina zaredom na listi su onih čije kvote treba smanjiti. Za razliku od njih, uz već navedeni studij medicine, Dalmacija bi trebala stimulirati upise raznih drugih visokoobrazovnih struka: od onih edukacijsko-rehabilitacijskih poput logopedije, edukacijske rehabilitacije i socijalne pedagogije, do farmacije, dentalne medicine, psihologije, socijalnog rada, ali i građevinarstva, strojarstva, arhitekture, računarstva, elektrotehnike, do nastavničkih studija fizike, matematike, informatike ili stranih jezika poput engleskog, njemačkog, a u Splitu i gradovima na obali i hrvatskog jezika i književnosti te – ruskog jezika. Zanimljivo je, na primjer, da se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ove godine potiče i povećanje kvota za studij latinskog jezika te kemije.
Osim prava i ekonomije, u Splitu i okolici opet se poziva na smanjenje kvota za novinare i politologe, kao i učitelje, a smanjenje kvota za učiteljske studije predlaže se i za Zadarsku te Šibensko-kninsku županiju.