Dalmacija Split županija

nacionalni problem

Hitna pomoć u komi: mladi liječnici odlaze iz Zagore, nema ih tko zamijeniti, a sezona je pred vratima

nacionalni problem
Liječnici Hitne u ljetnoj sezoni imaju pune ruke posla

Nedostatak liječnika u Hrvatskoj nacionalni je problem koji bi mogao uzdrmati cijeli sustav, ali i turističku sezonu, od koje živi dobar dio hrvatskih građana.

Ovih dana na adrese pet liječnika iz ispostava Hitne medicinske pomoći iz Šestanovca i Makarske stigla su rješenja da su dobili specijalizaciju u Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. Oni će krajem veljače prekinuti svoje ugovore s Hitnom pomoći i potpisati nove sa županijskim Domom zdravlja. To je samo dio ljudi koji će napustiti Hitnu pomoć jer se još čekaju odluke bolnica o dodijeljenim specijalizacijama. Među njima je i svih četvero liječnika s Hitne pomoći u Vrgorcu, koji su se također prijavili.

Treba istaknuti kako sve navedene ispostave rade sa po pet liječnika i sad zamislite što to znači za ispostavu u turističkom središtu poput Makarske kad je napusti dvoje liječnika, ili u Zabiokovlju, gdje liječnike treba mjesecima tražiti i, ako nisu tu rođeni, nagovarati da dođu. Ispostava vrgoračke Hitne pomoći već dva mjeseca radi bez jednog liječnika, raspisan je natječaj, ali se, za sada, nitko nije zaposlio. Navodno bi mogla doći mlada liječnica koja je friško završila fakultet.

S druge strane, imamo slučaj u Jelsi na otoku Hvaru, gdje je raspisan natječaj za liječnika u Hitnoj pomoći, ali ni tu se još nitko nije javio. Što se događa? Približava se turistička sezona, a moglo bi se dogoditi, primjerice u Makarskoj, da Hitna pomoć radi s dva-tri liječnika, a Makarska u ljetnim mjesecima broji i do 50.000 stanovnika. Umjesto da u tom razdoblju u sastavu Hitne pomoći bude deset liječnika, jer je riječ o teškom poslu koji ponekad zahtijeva i po 50 pregleda u jednoj smjeni.

S druge strane, imamo Zabiokovlje, čiji liječnici u ispostavama Hitne pomoći pokrivaju autocestu A1 i brinu se o području od nekoliko stotina četvornih kilometara, na kojem žive uglavnom stariji i nemoći, i gdje svaki odlazak na teren iziskuje minimalno pola sata vožnje.

Je li se ovaj problem oko specijalizacija mogao bolje iskoordinirati, pokušali smo doznati na nekoliko adresa. Istina, kronični je nedostatak liječnika. No, kad spomenuti liječnici odu na specijalizaciju, županijski Zavod za hitnu medicinu treba raspisati natječaj za nove kako bi popunili mjesta u ispostavama. Javlja se još jedan problem: stariji liječnici izbjegavaju Hitnu pomoć, a mlađi, ako dođu s netom završenog fakulteta, moraju pet mjeseci stažirati, a od toga samo dva tjedna provedu na Hitnoj pomoći.

Ne podcjenjujući njihovo znanje i vještine, pitanje je zašto ne provedu barem dva-tri mjeseca na stažu u Hitnoj pomoći, a ne samo dva tjedna. No, to nije do njih, nego do nadležnog Ministarstva koje bi to trebalo malo bolje razraditi.

– U vrijeme kad svjedočimo rastućem nepovjerenju, ali i otvorenoj agresiji prema zdravstvenim radnicima i kad je percepcija liječnika i zdravstvenog osoblja iznimno loša, nitko ne upozorava, a kamoli da pokušava promijeniti, na sustavno urušavanje zdravstvenog sustava. Poglavito na području Dalmatinske zagore. Nedostaje liječnika u Imotskom, mjesecima se traži stalni liječnik u Kamenmostu, nedostaje specijalističkih službi u Vrgorcu. To je samo dio problema. Pa, svjedoci smo nedostatka pedijatra, laboratorija i radiološke službe u Makarskoj. Što se treba dogoditi da se probudimo? Novi "slučaj Metković". Ne smije se štedjeti na zdravstvu, ni na zdravstvenim radnicima, posebno na uvjetima koji ih tjeraju u tuđinu. Populistička politika potiče i populističke medije koji pristaju na huškačke napise i izvještaje u kojima se govori samo o neuspjesima i propustima u zdravstvu. Naivno bi i nekritički bilo reći da ih nema, ali ispada da apsolutno nema ničeg dobrog. Političari su ti koji, umjesto priča, trebaju prionuti poslu i pomoći dignuti sustav – kaže nam jedna iskusna liječnica.

Razgovarali smo i s prvim čovjekom županijske Hitne pomoći dr. Leom Luetićem, koji nas uvjerava da neće biti nikakvih problema s popunjavanjem timova Hitne pomoći, ali priznaje da bi plaće liječnicima trebale biti veće.

– Nemam još podatke o odlasku liječnika na specijalizaciju, kad ih dobijem, tek tada ćemo raspisati natječaje za nove. Moram priznati da mi kao Zavod imamo sreću da nam liječnici dolaze. Ne bih se složio s tezom da mladi liječnici nisu dovoljno pripremljeni za rad na Hitnoj pomoći, imaju edukaciju prije nego što ih se primi u stalni radni odnos, a svako malo imamo seminare za njih, pa i za vozače. Kolika je plaća liječnika u Hitnoj pomoći? Kreće se između 10.000 i 11.000 kuna, ovisi o smjenama, noćnom radu, blagdanima, prekovremenim satima... No, moje je mišljenje, s obzirom na školovanje i opis posla, da bi trebala biti 15.000 kuna. Tada bi nam manje liječnika odlazilo. Ne može plaća biti ista u ruralnim krajevima i gradskim središtima. Za ruralne krajeve, po mojemu mišljenju, trebala bi biti 15.000 kuna plus nekih dodatnih 30 posto, što bi trebale osigurati jedinice lokalne samouprave ili država, ako želi opstanak zdravstvenog sustava u tim krajevima. Jedinice lokalne samouprave trebaju se ozbiljno uključiti u ovu priču – smatra dr. Leo Luetić.

Kontaktirali smo i dr. Dragomira Petrica, ravnatelja županijskog Doma zdravlja.

– Već godinama upozoravam na ovaj problem jer će u sljedećih šest godina na području naše županije nedostajati 100 liječnika obiteljske medicine. Ne možete me napadati da ja uzimam nekome liječnike, ne mogu ja nikome zabraniti da se prijavi za specijalizaciju. Ove godine smo raspisali natječaj za 17 specijalizacija, a treba nam ih 40. No, koliko imamo novca, toliko raspišemo. U moje vrijeme ja sam bio liječnik 24 sata, podizao sam ambulante po otocima. Međutim, sad su se vremena promijenila. Nedostaje nam liječnika, evo ja primam sve liječnike s područja bivše države, koji se mogu sporazumjeti s pacijentima, i tako nadoknađujem taj nedostatak. Priča o dolasku liječnice iz Makedonije u Sućuraj ili iz BiH u Makarsku bit će svakim danom sve više. Naši odlaze vani, a nama jedino ostaje ta mogućnost. Lokalne zajednice, ako žele liječnike, morat će se još više truditi raznim beneficijama. Medijima su puna usta uvijek liječnika iz Doma zdravlja. Pa, evo, u Vrgorcu i Makarskoj imamo samo po jednog zaposlenika Doma zdravlja, a u cijeloj Cetinskoj krajini čovjeka koji radi na pola radnog vremena. Sve ostalo su koncesionari, koji su podstanari u Domu zdravlju. Što se tiče koncesionara, meni su ruke vezane, ja ne mogu nikome narediti da dežura – istaknuo je dr. Petric.

– Zaskočili ste me malo s ovim pitanjem, prije dva dana sam imala razgovor s dr. Leom Luetićem i nije mi rekao da ima nekih problema s popunjavanjem timova Hitne pomoći. Evo, sad ću ga ponovno kontaktirati. No, mogu vam reći iz dosadašnje prakse da mi kao Županija nismo imali "rupe" s popunjavanjima kadrova kao drugi – poručila je Diana Luetić, pročelnica županijskoga Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb.

 

Naslovnica Split županija