Iz Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije i županijskog Zavoda za hitnu medicinu 92 liječnika odlazi na specijalizacije, a uzet će ih dijelom KBC, a dijelom Dom zdravlja. To u praksi znači da će se pojaviti zabrinjavajuće "rupe" na Hitnoj, odakle odlazi pet liječnika, ali i u Domu zdravlja, jer bolnica uzima čak 75 doktora.
S druge strane, upisne kvote na splitskom Medicinskom fakultetu iznose 90 studenata, ali realno, godišnje ih diplomira maksimalno 60-ak. Dodamo li na to činjenicu da gotove liječnike uzimaju i privatne poliklinike kojih je sve više i koje, ruku na srce, nude bolje uvjete, situacija zvuči gotovo pa apokaliptična.
Ostajemo ne samo bez specijalista, nego neće biti lako popuniti niti kadar na Hitnoj medicinskoj pomoći, što do sada nikada nije bio slučaj. Uvijek su mladi završeni studenti medicine rado odlazili steći dragocjenu praksu na Hitnu.
Kada se k tome zna da plaće liječnika iznose oko 7500 kuna, specijalista u domovima zdravlja možda tisućicu više, a specijalista u bolnicama, sa svim pustim dežurstvima, možda 11 tisuća, dok s druge strane direktori gradskih poduzeća, bez neke osobite odgovornosti i ni približnih stručnih referenci kao liječnici s najmanje 10 godina školovanja iza sebe, primaju 15-ak tisuća kuna, promislite li kamo ide ovaj svijet?
Ili preciznije, kamo će otići naši liječnici i kako ćemo ih zadržati, kada im šaljemo jasnu poruku da njihovo zvanje nije neophodno i da se njihovo znanje ne cijeni.
Sva ova pitanja muče sve one koji uviđaju o kolikim se razmjerima problema radi i kakva nas budućnost čeka ako se ne poduzmu konkretne, efikasne mjere.
Pod uvjetom da se na svim razinama, od Ministarstva zdravstva i zdravstvenih ustanova preko Županije pa do gradova i općina ne stvori bolja komunikacija i konsenzus, a politikantstvo makne sa strane, jer radi se o glavama i zdravlju sviju nas.
Diana Luetić, županijska pročelnica Odjela za zdravstvo, otvoreno je rekla da se suočavamo s velikim izazovom i da je situacija u najmanju ruku zabrinjavajuća.
Zvali smo je da vidimo što će se dogoditi s Hitnom medicinskom pomoći koja nakon odlaska postojećih liječnika na specijalizacije ostaje bez doktora, od kojih najmanje troje napušta makarsku "hitnu" (dr. Helena Mravičić i dr. Blaž Vujčić na internu pri DZ, dr. Tanja Čujić na neonatologiju na Sv. Duhu).
No, doznali smo da je brojka onih koji odlaze daleko veća. Njih 75 odlazi u bolnicu, a 17 ih "usisava" Dom zdravlja.
- To je top tema, stalno pregovaramo i, evo, cijelo sam jutro u razgovorima vezano za taj problem čiji će se razmjeri tek pokazati. Zadnje je dvije godine bolnica "usisala" čak 140 liječnika, a radi se o tri generacije studenata medicine.
Taj se tempo već neko vrijeme ne može pratiti. Rješenje tražimo, pozitivno je da u županu imamo svu podršku, a pohvalit ću i makarskog gradonačelnika koji je u rekordnom roku riješio stambeno pitanje za pedijatricu. Vidim i da se razmišlja o povećanju upisnih kvota za medicinu jer bez toga neće ići. Župan je već dogovorio sastanak s dekanom.
Posebno je veliki problem sa studentima medicine s područja Makarske rivijere odakle se naprosto ne upisuje medicina. Na ovaj ćemo način teško izdržati egzodus koji nam se događa i koji već postaje neizdrživ - susretljiva i informativna je bila Luetić.
Koliki su problem male plaće, to uopće nije upitno. Kada liječnik sa 7500 plaće mora k tome platiti i podstanarstvo, pita se, veli Luetić, ima li sve to smisla. A mladi ljudi se više ne libe ići vani, gdje su uvjeti bolji. Paradoksalno je, međutim, da ustanova ne smije povećavati plaće jer postoji kolektivni ugovor i postoje inspekcije.
- Da, treba uistinu razmišljati o tome da im se dade pristojna plaća. No, ni to nije jedini problem. Teško je liječniku otići u neko malo mjesto, primjerice, na Hvar, i tamo raditi sam, bez mogućnosti da se osloni na kolegu, ili pak da se "sakrije" iza njega. To je ogroman pritisak koji mnogi ne mogu izdržati. Možda će netko reći da je to bježanje od odgovornosti, ali je s druge strane posve razumljivo - veli Luetić.
Sad nas čeka i razrješenje velikog problema s Hitnom pomoći. Kako će Zavod za hitnu medicinu riješiti manjak pet liječnika koji odlaze na specijalizacije?
Da smo s pročelnicom Luetić razgovarali uživo, umjesto preko telefona, po svoj bi je prilici vidjeli kako sliježe ramenima. Nadaju se da će problem riješiti, no postavlja se pitanje zašto ne postoji komunikacija između dviju krovnih zdravstvenih ustanova naše županije. Jer, pet liječnika s Hitne dobilo je poziv da se jave na specijalizaciju do 25. veljače.
Vjerovali ili ne, Zavod za hitnu medicinu o tome nije dobio ni slova. Ni putem maila, ni poštom. Kako su uopće mogli raspisati natječaj kako bi popunili uskoro upražnjena radna mjesta, ako nisu dobili nikakvu obavijest o tome da Dom zdravlja SDŽ "uzima" njihov kadar?
Dr. Leo Luetić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu, kaže kako su informirani - otprilike.
- Otprilike znamo i neke predradnje već radimo. Ali natječaj može ići tek kad doktori ne dođu s konačnim datumom i dok ne dođe do sporazumnog prekida. To nam je temelj da zatražimo nove djelatnike. Praksa je takva da nas niti Dom zdravlja niti KBC ne obavještavaju o specijalizacijama na koje šalju naše liječnike. To je tako.
Tenzije bi se smanjile kad bi se odredio termin za cijelu RH kada se odlazi na specijalizacije, pa da se možemo pripremiti. Kako god bilo, ja se nadam da ćemo problem uspjeti riješiti. Kroz koji mjesec bi se trebao pojaviti određeni broj djelatnika koje ćemo "izdrilati" - kaže Luetić.
A do tada? Do tada će se hitna po svoj prilici krpati s postojećim kadrom. Doktori s drugih ispostava će odrađivati prekovremene. Luetić napominje kako je sustav dužan pokriti se kako zna i umije. Hoće li to u srcu sezone predstavljati problem, vidjet ćemo, jer rad liječnika na Hitnoj ionako je stresan i bez prekovremenih sati.
- Da, angažman je veliki, mogućnosti pogreške su velike, difamiranje je veliko. Ljudi zaziru od sustava hitne medicine. Ne toliko u trenutku kad su mladi, ali malo tko će svoju karijeru vezati uz hitnu medicinu koja nosi veliki stres, pritisak i veliki tjelesni napor - ističe Luetić.
S druge strane, imamo činjenicu da direktori gradskih poduzeća imaju 16 tisuća kuna bruto plaću. Da plaćamo ravnatelje nepostojećih ustanova za pisanje godišnjeg izvješća i raspoređivanje plaće samome sebi. Da se na političkom vrtuljku izmjenjuju imena kao na traci svake četiri godine, a smijenjeni kadrovi postaju tehnički direktori, savjetnici, pomoćnici, šefovi novokomponiranih odjela.
A kad je medicinska struka u pitanju, smatramo velikom stvari to što je neki načelnik odlučio doktorici dati bonus od 50 tisuća kuna, ili riješiti stambeno pitanje. Po svemu sudeći, iznimke će doskora morati postati praksa. Pročelnica Luetić kaže kako je i Grad Trogir spremno prihvatio osigurati stambeno pitanje radiologu iz Banja Luke.
Grad Makarska je ostavio pola milijuna kuna u proračunu za drugi tim hitne medicinske pomoći, a za nadati se je da se tim primjerom vode i općine na Rivijeri. Međutim, čini se da je sve to nedostatno, a pročelnica Luetić ne skriva da problemi već izazivaju glavobolje. Doktora, naime, i dalje nedostaje.
Predsjednicu makarskog Odbora za zdravstvo, Hloverku Novak-Srzić, pitali smo postoji li neka gradska strategija sprječavanja egzodusa liječnika. Znade li kolike su plaće doktora u domovima zdravlja.
- Mislim da su oko 7000 kuna. Ali, ne treba čuditi kad znamo da je vrhunski kirurg svjetskog glasa imao plaću od svega 11 tisuća kuna. Manje nego neki novinari na HRT-u - kaže Novak Srzić.
Hoće li Grad morati početi razmišljati i o financijskim bonusima kako bi se privuklo doktore?
- S obzirom na masovni odlazak liječnika, mislim da hoće, jer nas uskoro neće imati tko liječiti - odgovara.
Ali zato neće nedostajati šefova, savjetnika šefova, tajnica, stručnih savjetnika, tehničkih direktora i sve one galerije likova koje se u narodu sve češće naziva pejorativnim imenom. Uhljebima.
Svijest o tome mladim će liječnicima i liječnicama zapadne zemlje pretvarati u možda ne obećane zemlje, jer med i mlijeko nigdje ne teče, ali barem zemlje s razumnim sustavom vrijednosti i jasno postavljenim prioritetima. I u kojima ministru zdravstva neće pasti na pamet kazati da jedan svećenik u bolnici vrijedi više od 20 doktora.
S pedijatricom smo se pokrpali, ali...
Koliko je malo liječnika na tržištu rada, pokazuje, prema riječima Dijane Luetić, i činjenica da nije problem naći zamjenu samo u nekom selu, nego i u centru Splita. Makarska tu nije nikakva iznimka, naprotiv, Makarska je jako dobar, rekli bismo plastičan primjer svih paradoksa u zdravstvu.
S pedijatricom smo se, eto, pokrpali. Dolazi nam 61-godišnja liječnica iz BiH. Tko će je zamijeniti kad ode u mirovinu, ne zna se, jer novu pedijatricu nećemo dobiti prije 2023. godine. A nitko nam ne jamči da neće otići niti pedijatrica Nevena Čović koja je u rujnu počela raditi.
U svjetlu svih podataka koje smo naveli na početku teksta, uvjeta i plaće, nije nerealno strahovati da će i makarska pedijatrica nakon isteka ugovora s Domom zdravlja koji joj je platio specijalizaciju otići nekamo drugdje.
Radiologa dr. Zoltnera nema pak tko zamijeniti sve do povratka nekog od liječnika sa specijalizacije. Trenutačno Županija, kaže nam pročelnica Luetić, pregovara s radiologom iz Banja Luke, ali on ne stiže u Makarsku nego ga se planira zaposliti u Trogiru, čiji je Dom zdravlja navodno godinama bez radiologa.