Sva potrebna dokumentacija za žičaru Makarska-Biokovo (Zagon-Štrbina) mogla je biti gotova još lani, a lokacijska dozvola početkom 2016. godine. Polazište žičare bilo bi sa Zagona, gornja postaja na Štrbini, a visinska razlika između dvije postaje iznosila bi oko 1100 metara.
Žičara bi koštala od 18 do 20 milijuna eura, radila bi 10 mjeseci u godini, a povrat ulaganja je 12 godina, dok je rok za gradnju od osam do devet mjeseci. Glavno postrojenje nalazilo bi se na Štrbini gdje će biti najveće opterećenje, a bit će potrebno otkupiti i zemljište na Biokovu i izgraditi trafostanicu, restoran i vidikovac.
Žičara Zagon-Štrbina uvelike će promijeniti razvoj turizma i utjecat će na produljenje sezone, pružit će konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu i kvalitetu cjelokupnog prostora, a otvara se mogućnost novih sadržaja i podizanje razine zaposlenih pa će sve gospodarske djelatnosti imati koristi.
Žičarom će se godišnje od Zagona do Štrbine i natrag provesti 190 tisuća ljudi, a 15 eura je cijena ulaznice za vožnju u oba smjera.
I sve ovo navedeno lijepo je zvučalo točno prije četiri godine kada je Grad, na čelu sa tadašnjim gradonačelnikom Tončijem Bilićem i u suradnji s Institutom Arti Future iz Maribora, Makaranima javno predstavio idejno rješenje projekta panoramske žičare koja bi Makarsku za 12 minuta spojila s biokovskim vrhom Štrbina. No, do dana današnjeg od žičare nema ni Ž. Tu i tamo se spominje samo na sjednicama Gradskog vijeća na kojima vijećnici oporbe uporno postavljaju pitanja o velebnom projektu čija je ideja začeta prije više od 60 godina. Pardon, žičara se spominje i prije lokalnih izbora kada je ama baš sve makarske stranke uvrste u predizborno obećanje i svoje letke, brošure i knjižice, a traga joj ima i u gradskom proračunu za ovu godinu kojim je planirano 750 tisuća kuna za tehničku dokumentaciju, a za 2020. godinu 100 tisuća kuna.
Prije godinu dana žičara se spominjala i kada je Vijeće usvojilo prijedlog zajedničke odluke o izradi izmjena i dopuna UPU-a sportsko-rekreativne zone Platno, a potom i izmjena Prostornog plana uređenja Makarske, a kojim se njezina polazišna točka trebala izmaknuti sa Zagona na Platno. Iako je bilo riječi kako će se ispitati mogućnost za produljenje planirane trase žičare za oko 700 metara prema jugoistoku, čime bi početna stanica žičare bila u obuhvatu sportsko rekreativne zone Platno gdje je veći kapacitet za parkiranje vozila i autobusa, od ovog se plana odustalo.
E, da, žičara je spomenuta i prije mjesec dana kada je gradonačelnik Jure Brkan najavio kapitulaciju i ostavio je maškarama. Je li "žičara" i dalje u vlasti maškara? Na ovo pitanje nitko nema odgovora, možda proročica Pitija ili vidoviti Milan sa TV ekrana. Da ne bi sve ostalo na "ćiribu ćiriba", odlučili smo ne čekati 2021. godinu i lokalne izbore pa smo malo porazgovarali s gradonačelnikom Brkanom, bivšim poteštatom Bilićem i gradskim vijećnicima, ali samo oporbe jer bi odgovori onih iz pozicije zasigurno bili: "Evo, sad će, samo što nije." Uostalom, stav HDZ-ovih vijećnika pretpostavljamo, dijeli Brkan.
U kojoj je fazi projekt izgradnje žičare Makarska-Biokovo, u koju dokumentaciju je Grad ove godine iz proračuna planirao utrošiti 750 tisuća kuna, kada bi se za žičaru mogla ishodovati lokacijska dozvola i, na koncu, kada bi se, za koliko godina, napokon mogao realizirati projekt žičare jer nas zanima, laički rečeno, gdje je zapelo, pitanja su koja smo postavili gradonačelniku Brkanu.
- Nigdje nije zapelo, idejni projekt žičare Grad je prijavio na natječaj Ministarstva turizma od kojeg čekamo rješenje i dodjelu pola milijuna kuna nakon čega slijedi postupak javne nabave i ishodovanje lokacijske dozvole, a poslije i raspisivanje koncesije za koncesionara. Idejno rješenje već imamo i nikako nismo zapeli, već sve radimo užurbano. Polazna postaja žičare ostaje na Zagonu, a ne kao što je bio prijedlog na Platnu - veli Brkan.
Dodaje da će Grad, ukoliko od Ministarstva turizma ipak ne dobije pola milijuna kuna za idejni projekt, novac sam pribaviti.
S druge strane, da se pita bivšeg gradonačelnika Bilića i sadašnjeg vijećnika SDP-a, žičara bi se počela graditi za dvije godine, taman pred lokalne izbore. Naime, kako kazuje Bilić, za vrijeme njegova mandata već je izrađeno idejno rješenje, bili su raspisali natječaj za izradu idejnog projekta nakon čega je trebalo uslijediti ishodovanje lokacijske dozvole, a u tijeku je bio i postupak usvajanja Studije utjecaja na okoliš koja je napravljena krajem 2016. godine.
- Započeli smo i proces uvrštavanja žičare u strateške projekte od značaja za Republiku Hrvatsku i da smo ostali na vlasti, sigurno bi do kraja ovog mandata bili pred postupkom ishodovanja građevinske dozvole i gradnje žičare - kazuje Bilić.
Hoće li žičara stvarno, bez šale, ikada ugledati svjetlo dana ili će ostati 60-godišnji projekt o kojem će pričati i sanjati buduće generacije, upitali smo gradske vijećnike od kojih je većina mišljenja je da je projekt žičare "zaspao" dugi, zimski san iz kojeg će se probuditi, naravno, pred lokalne izbore.
Prema riječima optimističnog nezavisnog Siniše Srzića, žičara bi se mogla početi graditi za godinu dana.
- Projekt ide u dobrom smjeru, ali usporeno, a ako bi bilo dobre političke volje, žičara bi se mogla početi graditi za godinu dana i, koliko ja znam, postoji veliki broj zainteresiranih koncesionara - veli Srzić.
Za razliku od Srzića, koji se već vidi u kabini žičare, Ivan Šimić, vijećnik Živog zida, ne želi ni čuti za žičaru jer, kako kaže, da se njega pita, nikada se ne bi ni gradila.
- Žičara je neracionalna u prostoru i neisplativa, a ja sam ekolog, dijete cvijeća i prirode, zbog čega nikada ne bih odobrio takav projekt. Ako netko misli da je žičara gospodarski opravdana, ajmo onda revitalizirati stočarstvo na Biokovu od kojeg bismo imali puno više prihoda i boljitka. Žičaru će graditi strani koncesionari, mi smo stjerani u kut i pretvoreni u roblje. Uglavnom, čisto sumnjam da će se ikada i izgraditi - kazuje Šimić u svojim prognozama.
Sličnu vidovitu narav imaju i SDP-ovci i njihovi koalicijski partneri, pa je tako Milan Grbavac, vijećnik HSU-a, mišljenja da se žičara sigurno neće izgraditi u ovom mandatu i dijeli naše zapažanje da je više nitko i ne spominje.
- Sve mi se čini da je cijeli projekt obavijen velom tajne pa nas vijećnike, unatoč brojnim pitanjima, nitko ne obavještava ni o čemu - veli Grbavac.
Da nada doista nikada ne umire, mišljenje je Jagode Martić, vijećnice SDP-a, koja kazuje kako se toplo nada da će žičara jednog dana biti sagrađena i da će ona taj dan i dočekati.
- Bez obzira na činjenicu što sam vijećnica oporbe, čini mi se da je sve to oko gradnje žičare zapelo i da se ništa nije nastavilo raditi nakon mandata bivše vlasti. Zasigurno će se izgraditi jednog dana, ali mislim da će do tada proći nekoliko vladajućih garnitura. Žičara se uvijek kao projekt spominje i bombastično najavljuje u predizborno vrijeme nakon kojeg jednostavno stane ili nestane - veli Martić.
Dodaje da svaka vlast kreće ispočetka sa žičarom što je jako loše jer se na taj način gubi i vrijeme i novac pa joj je iskreno žao što projekt nije nastavljen na onoj točki gdje je i stao 2017. godine jer je na njemu trebalo raditi malo po malo kako bi se složile kockice mozaika. Isto mišljenje dijeli i Sretan Glavičić, vijećnik SDP-a koji nam kazuje da bi žičara sigurno bila izgrađena do kraja mandata ove vlasti da je projekt nastavljen tamo gdje je i stao s Bilićem.
- Kad god na sjednici Gradskog vijeća upitam u kojoj je fazi projekt žičare, uvijek dobijem isti odgovor: Bit će, radi se. Sadašnja vlast žičaru drži u hladnjaku, onako na hlađenju i, kao, sve nešto rade, ali ne rade ništa jer su nesposobni, a toliko im je projekata ostalo pripremljeno iz mandata prošle vlasti - kazuje Glavičić.
Nakon mišljenja vladajućih i oporbe, malo smo "zavirili" u Studiju o utjecaju žičare na okoliš izrađene u prosincu 2016. godine, a u čijem je netehničkom sažetku navedeno da se planirani zahvat u cijelosti nalazi unutar granica grada te je usklađen sa svim relevantnim dokumentima prostornog planiranja. Međutim, kako je navedeno u Studiji, negativan utjecaj žičare moguć je u zaštićenom području Parka prirode Biokovo unutar kojeg su planirana tri nosiva stupa i završna postaja na Štrbini pa će njezinom izgradnjom doći do "nepovoljnih utjecaja na prirodne vrijednosti u zonama izravnog zaposjedanja".
Naime, izvođenje radova generirat će povišene razine buke i vibracija što će uznemirujuće utjecati na životinje koje se nalaze u zoni utjecaja, a rezultirat će njihovim privremenim udaljavanjem iz područja. Emisija povećanih količina prašine i ispušnih plinova nastalih radom mehanizacije nepovoljno će utjecati na biljne vrste, a posredno i na životinje koje se njima hrane.
Korištenjem zahvata povećat će se broj posjetitelja u Parku prirode Biokovo, doći će do emisije buke i vibracija nastalih radom žičare koja će predstavljati i novi element u prostoru. Nadalje, porastom broja posjetitelja očekuje se i porast broja kućnih ljubimaca na Biokovu, a koji će negativno utjecati na male sisavce i ptice što se "može ublažiti adekvatnim planiranjem turističkih posjeta te sprečavanjem turističke predimenzionirasti na području završne postaje."
Za vrijeme ljetnih mjeseci realno je očekivati dolazak približno 300 posjetitelja u jednom satu na završnu postaju žičare. S obzirom na planirane sadržaje koji uključuju vidikovce, restoran i planinarski dom, za taj broj posjetitelja osigurani su dovoljni kapaciteti za prihvat pod pretpostavkom da je prosječno zadržavanje posjetitelja na tom prostoru jedan sat.
Izgradnjom žičare nastradat će i šuma pa tako u Studiji stoji da će se najznačajniji negativni utjecaji na šume pojaviti tijekom izgradnje i to uslijed sječe šumske vegetacije. Za potrebe izgradnje polazne postaje bit će potrebno raskrčiti 2352 četvornih metara mlade šume alepskog bora.
Pobjeći će divljač i ptice grabljivice
Ni divljači neće biti lako sa žičarom jer će joj prilikom radova na izgradnji uvelike štetiti povišena razina buke i vibracija zbog radova i povećanog broja ljudi na gradilištu. Uz same radove, dodatnu buku će prouzročiti i transport materijala i ljudi do lokacija gradnje, a budući da se izgradnja nosivih stupova planira izvesti helikopterom koji emitira značajnu količinu buke, može se očekivati da će se uznemiriti divljač u široj okolici planiranog zahvata, a koja će se privremeno udaljiti.
Međutim, izrađivači Studije tvrde da ovaj utjecaj neće biti trajan te se očekuje da će se divljač vratiti na područje završetkom radova. Negativan utjecaj zauzimanja staništa može biti posebno značajan za ptice i male sisavce kojima prijeti opasnost od stradavanja uslijed rada strojeva, uređaja i vozila, a grabljivice -suri orao i zmijar koje se gnijezde ili hrane na području trase žičare, uslijed buke mogu napustiti svoje stanište. Osim toga, moguće je stradavanje ptica ukoliko pri lošoj vidljivosti u prostoru ne uoče žice, kabinu ili stupove žičare.
Studija upozorila na sudbinu velikih zvijeri
Da pticama i šumi zbilja prijeti opasnost uslijed gradnje žičare potvrđeno je i mjesec dana prije izrade Studije utjecaja na okoliš jer je u studenome 2016. godine Ministarstvo zaštite okoliša i energetike povodom zahtjeva Grada donijelo rješenje nakon provedenog postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu zahvat žičare.
Naime, u rješenju je navedeno da se izgradnjom žičare ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže. Kako među ostalim stoji u rješenju, zahvat se nalazi unutar područja ekološke mreže, područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove Biokovo i područja očuvanja značajnog za ptice Biokovo i Rilić. Prilikom izgradnje moguć je utjecaj na ciljne vrste ptica kao što je suri orao, a tijekom korištenja i na velike zvijeri koje su posebno osjetljive na uznemiravanje od strane posjetitelja.
