Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović otvorila je u srijedu u Bolu na otoku Braču 13. znanstvenu konferenciju Ekonomskog fakulteta u Splitu koja se od 22. do 24. svibnja održava pod nazivom “Izazovi Europe”.
Okuplja više od 500 sudionika i znanstvenika iz 40 zemalja s tri kontinenta, među kojima i dva nobelovca.
Dobrodošlicu sudionicima konferencije i uzvanicima iz javnog i političkog života prvo je zaželjela prof. dr. sc. Maja Fredotović, dekanica Ekonomskog fakulteta. Skup su pozdravili i prof. dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu koji je istaknuo značaj Ekonomskog fakulteta i splitskog sveučilišta kao jednog od najboljih u regiji, te Luka Brčić, splitsko-dalmatinski dožupan.
U organizaciji konferencije zanačajan je doprinos Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, a voditelj Predstavništva EK-a Branko Baričević istaknuo je uspješnu suradnju s hrvatskom akademskom zajednicom, posebice Ekonomskim fakultetom u Splitu:
- Izazovi nisu nova stvar za Europsku uniju. Prije pet godina oni su bili dramatičniji. Europska komisija usmjerila se na 10 prioritetnih zadataka i rezultati su vidljivi. Europsko gospodarstvo raste već šest godina zaredom. Kroz Investicijski plan potakli smo ulaganja i povećali zapošljavanje. Ali iako bilježimo pozitivne promjene, svijet se promijenio i novi izazovi su pred nama. Nije to samo izazov rastućeg populizma i protekcionizma u svijetu već i novi društveni izazovi kao što su sigurnost i dezinformacije. Nejednakost, socijalna prava, demografija, klimatske promjene... Svijet se promijenio na mnogo načina tijekom posljednjih nekoliko godina - kazao je Baričević pozdravljajući raspravu i razmjenu dobrih ideja u rješavanju svjetskih i europskih izazova.
Obraćajući se okupljenima u kongresnoj dvorani hotela Elaphusa u Bolu, predsjednica Grabar-Kitarović je kazala kako u Europskoj uniji još uvijek postoje razlike u razvijenosti i gospodarskom rastu između juga i sjevera, između istoka i zapada, što je vidljivo na više razina, pogotovo između starih država članica i novih koje su se pridružile EU-u od 2004. i kasnije.
Jačanjem kokurentnosti i poticanjem rasta srednjeeuropske zemlje približit će se standardima zapadnoeuropskih zemalja, a time će i Europska unija biti jača u cjelini, poručila je hrvatska predsjednica. Istaknula je i pozitivne makroekonomske rezultate Hrvatske.
Nakon svečanosti otvaranja konferencije prof. dr. sc. Sergej Gurijev, glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) govorio je o promjenama u svijetu rada istaknuvši veliki problem s kojim se suočava Europska Unija starenje stanovništva.
- Tri su osnovne činjenice koje su primjetne u Hrvatskoj. Jedna je da je stanovništvo u Hrvatskoj sve starije. Druga je problem emigracije odnosno iseljavanja radno sposobnog stanovništva, a treći problem je to što su hrvatski građani u prosjeku lošijeg zdravlja nego zapadnjaci - rekao Guriev, dodajući da rješenje vidi u ulaganju u nove tehnologije, u edukaciju i skrb stanovništva te podizanju životnog standarda.
Dva nobelovca
Među zvijezdama ove Znanstvene ultre su i dva nobelovca prof. Oliver Hart i prof. Eric Maskin.
Prof. Hart je u popodnevnom dijelu konferencije iznio zanimljivu teoretsku raspravu o unapređivanju ugovornih odnosa uz uključivanje lojalnosti kad se dogode nepredviđene okolonosti.
Nobelovac Hart, koji je nagradu dobio 2016. godine, bavi se i istraživanjem o tome kako bi cilj svake tvrtke trebala biti maksimalizacija koristi za sve dionike - radnike, članove, Uprave, kupce dobavljače i lokalnu zajednicu, a ne samo maksimalizacija profita za poslodavce.
Prof. Maskin očekuje se u Bolu u četvrtak, a govorit će o kreiranju drugačijeg izbornog sustava.
Glaeser: Zajednički problem svih je velika gustoća prometa
Profesor na Sveučilištu Harvard, Edward Glaeser, vodeći stručnjak za urbanu ekonomiju, govorio je o promjenama u urbanim sredinama i sve većim razlikama između urbane i neurbane sredine.
- Što je populacija gušća, standard stanovnika sve je veći. To naravno utječe na porast broja stanovnika u tim sredinama - istaknuo je Glaeser.
U svim zemljama nisu isti problemi, stanovnici Afrike suočavaju sa iznadprosječnom stopom zarazniih bolesti, stanovnici Južne Amerike s visokom stopom zločina, Europljani s visokim cijenama stambenog prostora.
- Zajednički problem svih je, ipak, velika gustoća prometa. Veliki i bogatiji gradovi te probleme rješavaju na različite načine. Pariz dopušta gradnju većih zgrada, London rješava problem gužvi tako da naplaćuje ulaz u grad ali problem zagušenosti prometom rješava se učinkovitijim javnim prijevozom - kazao je Glaeser.