Problematika prikupljanja i zbrinjavanja otpada vrlo je aktualna tema širom Hrvatske tijekom proteklih mjeseci, a situacija u svim regijama zaoštrila se nakon što je Ministarstvo zaštite okoliša donijelo odluku o zatvaranju čak 27 nesaniranih odlagališta, među kojima su ona u Sućurju i Starome Gradu na Hvaru.
Građani su sve osjetljiviji na sve što se događa u tom segmentu, pa su Sućurjani proteklih dana burno reagirali kad su vidjeli prepune kontejnere i glomazni otpad odložen uz njih, pretežno povezan s predsezonskim uređivanjem turističkog smještaja. Komunalci su to očistili i sanirali, ali mještani su, s obzirom na nadolazeće ljeto, i dalje u neizvjesnosti gdje će se ubuduće zbrinjavati njihov otpad i koliko će ih to u konačnici koštati.
– Zabrinutost je potpuno opravdana jer je Sućuraj udaljen više od 50 kilometara od prvog odlagališta otpada u Jelsi, što je doista veliki problem kada govorimo o prijevozu, budući da bi nam u ljetnim mjesecima trebalo i do desetak tura dnevno od Sućurja do Jelse. Dakle, naši bi vozači uz goleme troškove morali prevaljivati veliku kilometražu s postojećim malim vozilima koja su prilagođena dosadašnjim potrebama naše općine, a mogu prevoziti samo tri kubika miješanog otpada. O tome smo pravodobno upoznali mjerodavne u Ministarstvu zaštite okoliša i zatražili njihovu pomoć za nabavu jednog većeg vozila kojim bismo smanjili broj tura do najbližeg odlagališta – rekao nam je Ivan Slavić, načelnik općine Sućuraj.
No, nabava tog vozila bi, kako dodaje načelnik, značila zapošljavanje barem još jednog vozača i dodatne troškove, što bi povećalo cijenu prikupljanja i odvoženja otpada. Na tim poslovima trenutno rade samo dva vozača čistača, a pokrivaju područje od 44 četvorna kilometra s nizom raštrkanih naselja na 25 dužnih kilometara škoja.
S druge strane, na sastanku s predstavnicima Općine Jelsa i tvrtke "Jelkom" Slaviću je rečeno da njihovo odlagalište nema tehničkih, a ni prostornih kapaciteta za preuzimanje otpada s istočnog dijela otoka.
– Ovim manjim dijelom spomenutih problema želimo upozoriti da Općina Sućuraj nije u mogućnosti financijski, logistički ni kadrovski osigurati zatvaranje odlagališta, kao ni prijevoz otpada do onoga u Jelsi. Nas u konačnici ipak najviše zabrinjava kolika će biti cijena svega toga za naše građane, a da zbrinjavanje ostane barem na pozitivnoj nuli. I zato bi jedino pravo rješenje, po našem mišljenju, bilo osnivanje zajedničke komunalne tvrtke za cijeli otok, s prilagođenim cijenama za sve korisnike usluga, prvenstveno zato što bi se na taj način značajno racionalizirali troškovi održavanja hladnog pogona – iznosi sućurajski načelnik.
Jelsa je među prvima u Dalmaciji završila prvu fazu sanacije svoga odlagališta Prapatna, u što je uloženo 6,3 milijuna kuna, a trenutno se radi na ishođenju lokacijske i građevinske dozvole za sljedeće faze kojima bi se kapacitet odlagališta s prethodno projektiranih 12.000 prostornih metara povećao na 32.000, i to do planiranog otvaranja centra u Lećevici.
Ukupni troškovi druge i treće faze sanacije procjenjuju se na 11,2 milijuna kuna, s tim da će 75 posto novca osigurati EU posredstvom hrvatskog Fonda za zaštitu okoliša, a 25 posto iz lokalnog proračuna.
– Dodatkom ugovoru između naše Općine i Fonda mi smo praktički "prisiljeni" primati otpad s područja Sućurja. To je tako, premda u ovome trenutku nemamo potrebne kapacitete, pa zbog tih novih okolnosti sada idemo za nabavom mobilne vage, ali i polovnog stroja za sabijanje otpada, budući da bi novi koštao nekoliko milijuna kuna. S Fondom moramo dogovoriti sufinanciranje i te investicije, jer bez toga ne ide – tvrdi Nikša Peronja, jelšanski načelnik.
Komunalna tvrtka "Jelkom" otišla je najdalje u pogledu svoga trajnog reciklažnog dvorišta. Najprije je, u smislu pripreme projekta, otkupila zemljište u zoni Rake, već je izrađena projektna dokumentacija i ishođena građevinska dozvola, a zatim je aplicirala za novčana sredstva EU-a preko Fonda zaštitu okoliša, što je u tijeku. Riječ je o 3,5 milijuna kuna nepovratnih sredstava, pa se već uskoro očekuje i gradnja tog vrlo važnog komunalnog objekta.
– Ekološki osviješteni ljudi u našoj zemlji nadali su se da će ulazak Hrvatske u EU donijeti velike promjene nabolje što se tiče zabrinjavanja otpada, ali ovakva odluka Ministarstva vodi u totalnu katastrofu na otoku Hvaru. Već sada ima previše smeća na svakome dijelu škoja. Natrpati sve to na dva deponija koji nemaju adekvatne kapacitete za tu ogromnu količinu otpada uzrokovat će totalni kolaps u sustavu, pogotovo jer se ne zna kad će regionalni centar u Lećevici napokon biti u funkciji. Da ne govorimo da nam se približava turistička sezona, ljudi jednostavno ne znaju što učiniti, zbog nepostojanja strategije izloženi su besmislenim troškovima... – kazala je ekološka aktivistica Vivian Grisogono, MA(Oxon), iz Pitava, predsjednica udruge "Eco Hvar".
Umjesto da bude saniran, deponij Dolci se zatvara
Gradonačelnik Staroga Grada Antonio Škarpa potvrdio nam je da su se i oni suočili s potpuno istim problemima kao i Sućuraj. Planom sanacije njihova odlagališta otpada Dolci namjeravali su otpad tamo odlagati do otvaranja centra u Lećevici, međutim, sada rade na dokumentaciji za njegovo konačno zatvaranje.
Grad Hvar također nema prostorne, a ni tehničke pretpostavke za primanje njihova otpada, a Starograđani trenutno raspolažu tek s kamionima manjeg volumena, koji su prilagođeni za prevoženje na udaljenosti od dva do tri kilometra. Za relaciju od 20 kilometara u jednom smjeru morali bi imati puno veći kamion, pa se stoga i on zalaže za otvaranje zajedničke tvrtke za prikupljanje i zbrinjavanje otpada na cijelome škoju.