Drugog dana 4. otočnog foruma za čistu energiju europskih otoka, koji se u organizaciji Tajništva za otoke, radnog tijela Europske komisije, održava u hotelu Amfora u Hvaru sudionici su razmijenili iskustva o različitim modelima uključivanja otočana u projekte energetske tranzicije. Također svoje viđenje prelaska na čistu energiju predstavili su i voditelji energetskih tranzicija na otocima Hvaru, Braču i Korčuli.
- Otok Hvar je poznat kao otok sunca u čemu je prilog činjenica da u prosjeku imamo 2726 sunčanih sati što nas čini izvrsnim otokom za razvoj održivog energetskog pristupa. Grad Hvar aktivno sudjeluje na uključivanju građana u veliku većinu projekata koji se tiču energetske učinkovitosti. Tu bih svakako htio istaknuti naša nastojanja da budemo prvi otok u Hrvatskoj koji će napraviti sunčanu elektranu u suradnji sa svojim građanima – izjavio je Rikardo Novak, gradonačelnik Hvara.
Korčula, Brač i Hvar su hrvatski otoci uvršteni među 20 europskih otoka “pionira” koji do svibnja 2020. trebaju izraditi strategiju energetske tranzicije. Šest “pilot” otoka, među kojima je Cresko-lošinjski arhipelag, svoje je strategije izradilo u prvih pola godine, a predstavili su ih prvog dana ovog otočnog foruma.
Ivan Šale, zamjenik gradonačelnika Korčule kazao je da je Grad Korčula nositelj izrade strategije za cijeli otok, ali i u ovom projektu surađuju sve jedinice lokalne samouprave.
- U kolovozu smo potpisali ugovor o izradi strategije. Sada planiramo i prvi sastanak s građanima, posebno iznajmljivačima i OPG-ovima koji mogu koristiti poticaje za fotonaponske sustave na upravo objavljenom pozivu Fonda za zaštitu okoliša i enegetsku učinkovitost. Do svibnja iduće godine imat ćemo popis svih strateških projekata. Energetska tranzicija je izuzetna potreba za otok i sve nadolazeće izazove u turizmu. Izgradnja pelješkog mosta i novih trajektnih pristaništa na otoku i poluotoku Pelješcu, uz brend Marka Pola doprinijet će razvoju turizma. Na to moramo biti spremni jer su nam sustavi ljeti na vrhuncu izdržljivosti. Sada sve funkcionira besprijekorno, ali moramo biti spremni za ono što nas čeka narednih godina – kazao je Šale.
Na Korčuli je 13 polja u županijskom prostornom planu predviđeno za solarne elektrane, a u središtu otoka je uvrštena gospodarska zona koja je, kako ističe Šale, odgovor na izazove kružnog gospodarstva i gospodarenja otpadom.
U okviru zone bi se izgradila solarna elektrana kako bi taj sustav bio energetski neovisan dok bi se višak energije puštao u mrežu čime bi se kompenzirao trošak javne rasvjete i drugih potreba.
- Očekujemo da će ljudi podržati ove projekte, a dobra je stvar i što se otvaraju nova radna mjesta jer netko to treba instalirati i održavati – istaknuo je Ivan Šale.
Tonči Sanader, predstavnik Grada Supetra i Ana Ivković iz Radne skupine za energetsku tranziciju Brača iznijeli su planove prelaska na čistu energiju na Braču.
Predvidjeli su cijeli niz kratkoročnih i višegodišnjih mjera, te zacrtali ambiciozni plan da Brač, na kojem sve jedinice lokalne samouprave surađuju u ovom projektu, prijeđe idućih desetak godina na čistu energiju.
- Brač ima jako puno potencijala i vjerujemo da je moguće postići taj cilj do 2030. godine - kazali su nam.
- Najvažnije je da strategije koje se izrađuju i koje će biti spremne do svibnja 2020. ne ostanu samo na papiru već se realiziraju u konkretnim projektima. Ostvarena je izuzetno dobra suradnja između svih sudionika, kako lokalnih, tako državnih i europskih na svim razinama koji će zajedno razraditi plan financiranja i provedbe projekata na otocima u narednih par godina. Uključivanjem građana lakše i brže ćemo ostvariti tranziciju na čiste energije – kazala nam je Maja Jurišić iz Tajništva za otoke.