Dinamika radova na Karepovcu je iznad očekivanog. Ovo je najproblematičnija faza zbog neugodnih mirisa, cilj je to što prije završiti i plohe dovesti u završno stanje. Kada prođe ovaj dio koji svi osjećamo, nećete ni znati smo tu - poručeno je na današnjem tjednom sastanku izvođača radova na sanaciji Karepovca s novinarima u prostorijama tehničke službe ''Čistoće'' nedaleko odlagališta.
Rad u noćnim smjenama kako bi se cijeli postupak ubrzao, što je najavljeno poslije sastanka s Tomislavom Ćorićem, ministrom okoliša i energetike, još neće startati dok se ne poboljšaju vremenski uvjeti i izvođač organizira svoje radnike, pojasnio je Mislav Olujić, voditelj projekta dodajući kako još nije sigurno kakvi će biti efekti što se tiče samog produljenja ili ubrzanja radova.
Naime, krenulo se s korištenjem kemikalija za ublažavanje neugodnih mirisa, s čime se prema mišljenju brojnih građana trebalo krenuti i prije zaključka inspekcijskog nadzora resornog ministarstva.
- To su dodatne mjere koje su naložene, imamo sad nekoliko preparata, a učinak će se tek vidjeti kad krenemo s punim kapacitetom rada. Svježi otpad bi se time trebao odmah tretirati, a mi radimo obrnuto, kopamo stari i to nanosimo. Svakim otkapanjem se otvori novi izvor neugodnih mirisa, a ta sredstva ne djeluju odmah - pojasnio je Arsen Zoran Tonšić, prokurist tvrtke “G.T. Trade”, jednog od izvođača radova sanacije deponija naglašavajući da rade po projektu i fazama djelovanja.
Kazao je kako su dosad koristili metode prekrivanja s inertnim materijalom što je otežano zbog nedostatka prostora, iako je po njemu to najdjelotvornije. Ponovio je kako se premješta otpad koji je nastajao posljednjih sedam godina te se odlagao u kontroliranim uvjetima, kao i da je jedna od predviđenih faza izgradnja plinskih zdenaca te kompletno prekrivanje i izrada završnog brtvenog sloja.
Brojna pitanja koja muče građane postavljena su prof. dr. Franji Plavšiću, kemičaru i toksikologu, savjetniku na sanaciji zagrebačkog odlagališta Jakuševac, gdje su najviše problema imali ljeta jer se ovakav dio sanacije odvijao ljeti.
Neugodni mirisi mučili su i njihove stanovnike obližnjih kuća u zagrebačkim novim naseljima, no na svakoj su strani imali izostanak sjevernih vjetrova. Strahovali su zbog metana koji je na Karepovcu u dozvoljenim količinama.
- Metan je tu najvažniji, vodikov sulfid i amonijak manje-više, ali ljudi ne mogu trpjeti takve neugodne mirise, a tako je bilo i u Zagrebu. No, na samom Jakuševcu nije bilo ovakvih mjernih stanica kakve vi imate u Splitu. Neće škoditi ako nabavite još takvih postaja, ali ne znam koliko je to potrebno jer vaš grad i okolna mjesta imaju nekoliko stalnih stanica koje hvataju sve. Ako niste zadovoljni, kupujte - kazao je poznati toksikolog, priznajući da bi i on bio nervozan da je svakodnevno izložen takvom smradu.
Novinari su inzistirali na odgovoru utječe li dugotrajno izlaganje tih plinova na zdravlje ljudi i može li biti opasno, budući da se neki naši sugrađani suočavaju s mučninama i respiratornim tegobama.
- U pravilu je to nešto na što se ljudi naviknu, osim ako su preosjetljivi, primjerice imaju bolest kao što je astma. Nemojte amonijak smatrati otrovom, to je normalni produkt raznih bioloških procesa i čovjek se navikne na amonijak, posebno na takve koncentracije koje vi spominjete – odgovorio je prof. Plavšić, dajući i svoje mišljenje o mjerenjima šest plinova propisanih u glavnom projektu sanacije.
- Ja ne bih čak ni to sve mjerio, mislim da je besmisleno mjeriti okside nemetala, dušikove okside, sumporove okside, pa nema požara, nego su tu termički procesi koji se odvijaju. Odakle vama hlapljivi ugljikovodici koje spominjete? Mi smo s tim imali problema zbog industrijskog otpada koji se vjerojatno po noći odlagao u bačvama. Ne vidim razloga da oni nastanu, kao ni benzen koji se spominje – pojasnio je taj stručnjak osvrnuvši se i na izjavu dr. Jasne Ninčević, ravnateljice županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, da ne želi biti odgovorna za zdravlje ljudi jer ne znamo što udišemo.
Nazvao je to pretjeranom izjavom jer smatra da nitko nikome ništa ne može u potpunosti jamčiti. Pohvalio je našu vodu i odbacio tvrdnje o mogućnosti pojave arsena u vodi.