Dalmacija Split

zlatna sredina

Donosimo najnoviju rang listu ponajboljih svjetskih visokih učilišta: Splitsko sveučilište i dalje ispred zagrebačkog, a po ocjenama kvalitete je najbolje u ovom dijelu Europe!

zlatna sredina

Split je 'potukao' Zagreb u četiri kategorije: istraživanju, citatnosti, internacionalizaciji i prihodu industrije, dok je Zagreb nešto bolji u nastavi - ondje na jednog nastavnika dolazi 18,7 studenata, a u Splitu 28,3

Splitsko sveučilište, iako je palo u grupu niže u odnosu na prethodnu godinu, i dalje je najbolje hrvatsko sveučilište, a uz ljubljansko i najbolje rangirano sveučilište u ovom dijelu Europe – hvalevrijedna je informacija koju je ovih dana potvrdila najnovija Timesova ljestvica svjetskih sveučilišta Times Higher Education World University Rankings 2019.

Timesova ljestvica, uz QS World i Šangajsku listu, jedna je od najcjenjenijih svjetskih ljestvica koja vrednuje i rangira svjetska sveučilišta prema kvaliteti, a na najnovijoj listi našlo se 1250 sveučilišta iz 86 zemalja svijeta. To je nešto više nego na lanjskoj (odnosno ljestvici za 2018. godinu, kako Times objavljuje izvješća), kad ih je bilo 1100 iz 77 zemalja.

Splitsko sveučilište (uz ljubljansko) negdje je u "zlatnoj sredini", odnosno na najnovijoj listi našlo se skupini svjetskih sveučilišta od 601. do 800. mjesta, dok je lani bilo između 501. i 600. mjesta. Zagrebačko sveučilište već tri godine stagnira i nalazi se u skupini zemalja od 801. do 1000. mjesta, dakle gotovo u "ligi za opstanak" jer iza ove grupe dolazi samo ona plasirana na 1000+ mjesta. U istoj skupini sa zagrebačkim, gledamo li samo ove prostore, nalaze se još beogradsko te mariborsko sveučilište, dok bosanskohercegovačkih, crnogorskih, makedonskih, albanskih i sl. na ovoj listi niti nema.

Splitsko i zagrebačko sveučilište jedina su dva hrvatska sveučilišta na Timesovoj ljestvici, na koju je Split prvi put dospio lani i odmah "pomeo" Zagreb. Kontinuitet je nastavljen i ove godine (lista se, podsjećamo, nominalno izražava za 2019. godinu, odnosno, uvjetno rečeno možemo je smatrati listom za 2018./2019. akademsku godinu), što pokazuje da uspjeh Splićana lani nije bio slučajan. Timesova lista "važe" sveučilišta prema 13 indikatora svrstanih u pet kategorija – nastava (okruženje za učenje, omjer zaposlenika i studenata, prvostupnika i doktoranada, institucionalni dohodak itd.), potom istraživanje, citatnost, međunarodni pokazatelji (poput broja inozemnih studenata i nastavnika te međunarodne suradnje) i na koncu prihod industrije ("prijenos znanja u gospodarstvo", koliko sveučilište pomaže industriji inovacijama i izumima).

Split je "potukao" Zagreb u četiri kategorije – istraživanju, citatnosti, internacionalizaciji i prihodu industrije, dok je Zagreb nešto bolji u nastavi. Primjerice, u Zagrebu na jednog nastavnika dolazi 18,7 studenata, a u Splitu 28,3 (iako je tu bolji nego lani, kada ih je bilo 30,7). Oba sveučilišta izuzetno su slaba prema broju inozemnih studenata, kojih Zagreb ima mizernih jedan posto, Split dva posto, dok ih, recimo, Beograd i Ljubljana imaju pet posto.

Najbolji na svjetskoj Timesovoj svjetskoj ljestvici drugu godinu zaredom su britanska sveučilišta – prvi Oxford te drugi Cambridge.

Da je na ovu ljestvicu teško dospjeti, a za jedno malo sveučilište poput splitskoga (koje ima nešto više od 20 tisuća studenata, a Zagreb oko 67 tisuća) na njoj i ostati, svjesni su i u bivšoj upravi rektora Šimuna Anđelinovića, koja je u ponedjeljak "predala vlast". Sada već bivši prorektor za znanost i međunarodnu suradnju Splitskog sveučilišta prof. dr. Alen Soldo kaže kako je, s obzirom na stanje sustava u našoj znanosti i visokom obrazovanju, posve besmisleno uspoređivati se s najboljim svjetskim sveučilištima, čiji su budžeti uglavnom i po nekoliko puta veći nego cijelog našeg resornog ministarstva.

– Stoga nam je bilo važno uspoređivati se s donekle sličnima, primjerice sveučilištima tzv. nove Europe, to jest državama koje su se u 21. stoljeću priključile Europskoj uniji, premda je u većini tih država godišnje izdvajanje za znanost i visoko obrazovanje, na razini BDP-a, nekoliko puta veće od hrvatskog – objašnjava profesor Soldo.

Iako su pali za jednu grupu u odnosu na prošlu godinu, kaže on, ako se pogleda cijela lista, Splićani moraju biti zadovoljni jer su i dalje ostali među najboljim sveučilištima nove Europe.

– Naime, prošlogodišnjih pet vodećih sveučilišta nove Europe i dalje je najbolje, ali zato u svjetskoj grupi od 501. do 600. mjesta, u kojoj su uz nas bili još varšavsko i Masarykovo sveučilište iz Brna u Češkoj, više nema ni jednog sveučilišta nove Europe jer smo zajedno prebačeni u grupu od 601. do 800. mjesta. U toj je grupi deset tih sveučilišta, što znači da smo trenutačno na dijeljenju pozicije od 6. do 15. mjesta, a više pojedinosti o tome saznat ćemo vjerojatno u travnju iduće godine, kada će THE objaviti točan poredak najboljih sveučilišta nove Europe – najavljuje prof. dr. Soldo, ističući kako sada, kada mu je istekao mandat prorektora, može reći da je apsolutno zadovoljan ostvarenim rezultatom, "jer smo od nekadašnjeg županijskog sveučilišta napravili svjetski prepoznatljivo sveučilište, što se i vidi iz brojnih poziva za suradnju ostalih sveučilišta".

Međutim, profesor Soldo ipak na koncu nije mogao ne izreći i nekoliko kritika. Prije svega, kaže, činjenica da su najbolje sveučilište u ovom dijelu Europe u Hrvatskoj, nažalost, ne znači ništa.

– Naime, to ni na kakav način ne cijeni naše ministarstvo, što, uz ostalo, potvrđuje i činjenica da nas u cijelom svojem mandatu sadašnja resorna ministrica nije ni posjetila. Ako ništa drugo, da se barem uživo uvjeri kako se, usprkos lošem sustavu, strateški usmjerenim radom i znanjem može doći do vrhunskih rezultata – poručuje profesor Soldo.

TIMESOVIH TOP 10

1. University of Oxford (UK)
2. University of Cambridge (UK)
3. Stanford University (SAD)
4. Massachusetts Institute of Technology (SAD)
5. California Institute od Technology (SAD)
6. Harvard University (SAD)
7. Princeton University (SAD)
8. Yale University (SAD)
9. Imperial College London (UK)
10. University od Chicago (SAD)

Prof. dr. Soldo: Mnogi znanstvenici pogrešno potpisuju institucije

– Imamo niz vrhunskih znanstvenika od kojih, nažalost, Sveučilište u smislu institucionalnog pozicioniranja nije imalo nikakve koristi. Primjerice, mnogi su prilikom pisanja radova koristili različite nazive, pa su tako njihovi radovi bili pripisivani fantomskim nepostojećim institucijama, ali ne i Splitskom sveučilištu.

Tek je mukotrpnim radom naših djelatnika, posebice knjižničara splitske Sveučilišne knjižnice, to donekle riješeno pa su radovi pripisani 134 (!) različite nepostojeće institucije na kraju ipak pripisani onome kome zapravo i pripadaju. Nažalost, takva praksa pojedinaca i dalje se nastavlja, pa se nadam da će u budućnosti doći do neke promjene u našim glavama – kritičan je profesor Alen Soldo.

 

Naslovnica Split