Dalmacija Split

LIJEČNIČKI KONZILIJ

Splitski liječnici specijalisti progovorili o tragičnoj smrti dječaka u Sarajevu, evo što je po njima uzrok utapanja malenog nogometaša

LIJEČNIČKI KONZILIJ

Kako prenosi sarajevski "Dnevni Avaz", uzrok smrti dječaka, člana Akademije nogometa ''Srđan Mladinić" iz Splita, koji je preminuo u četvrtak prilikom skoka u bazen na "Termalnoj rivijeri" Ilidža, je - utapanje.

Ovu informaciju za ''Dnevni avaz'' potvrdio je dr. Nermin Sarajlić, vještak medicinske struke, koji je obavio obdukciju tijela.
O ovom tragičnog događaju koji je tužno odjeknuo, ne samo u Splitu, razgovarali smo s nekoliko splitskih liječnika koji su nam pokušali pojasniti kako je i zbog čega moglo doći do smrti nesretnog djeteta.

Novi šok u Sarajevu: obdukcija pobila službenu priču organizatora, maleni dječak nije umro od srčanog udara već se utopio

Dr. Pavle Jovović, liječnik podvodne i hiperbarične medicine, koji radi u Zavodu za pomorsku medicinu, kazao nam je kako je uopće moguće utapanje u bazenu, u čijoj se blizini nalazi veći broj ljudi.

Promjena temperature

- Kao prvo polazimo od pretpostavke da je dječak znao plivati, jer da je bio neplivač zasigurno ne bi skakao u bazen. Svaka se osoba, a poglavito starija, može utopiti od hidrokucije (vodeni udar, odnosno reakcija srca na naglu promjenu temperature, op.a.). Naime, ako je tijelo iz bilo kojih razloga zagrijano prije naglog skoka u bazen, odnosno u vodu koja je hladnija, ta reakcija zbog nagle promjene temperature može izazvati grčenje krvnih žila koje hrane srce i to dovodi do nesvjestice koja u konačnici vodi ka utapanju, kazuje dr. Jovović.

Međutim, dr. Jovoviću u cijelom slučaju nije jasno zašto bi se utopilo dijete koje zna plivati.

- Utapanje je proces koji traje nekoliko minuta i ne vidim razloga zašto bi se utopilo dijete koje zna plivati, ako nije prilikom skoka doživjelo neku traumu, odnosno udarilo glavom o rub ili dno bazena ili, što je manje vjerojatno, da je već bilo virozno ili gripozno i da su samim tim krvne žile već bile podložnije neprimjerenim reakcijama. No, moram naglasiti da je uvijek prestanak rada srca razlog smrti, bez obzira od čega je osoba bolovala ili se utopila, kazuje dr. Jovović.

Isto tako, dijete se moglo nagutati vode.

- Odnosno, mogao je naglo udahnuti vodu, zbog čega se začepe dišni putovi te dolazi do asfikcije (nemogućnost disanja) i do nesvjestice zbog nedostatka kisika u mozgu. Zbog toga mozak reagira nesvjesticom, glava pada u vodu, takvo stanje produžuje hipoksiju i tada mogu nastati nepovratna oštećenja mozga.

Aparat za defilibraciju

U ovom trenutku ne znamo je li u tom hotelu postojao aparat za defibrilaciju, odnosno defibrilator, jer se dječaku u tom trenutku moglo nakon gubitka svijesti pomoći u roku od tri do četiri minute. Liječnik u Sarajevu koji je obavljao obdukciju zasigurno je pronašao znakove utapanja dječaka, no što je "isprovociralo" utapanje, to ne znamo.

Je li to bilo zatajenje srca, gubitak svijesti ili trauma, pita se dr. Pavle Jovović.

Prve neslužbene informacije iz Sarajeva bile su da je dijete preminulo zbog srčanog udara. A prestanak rada srca je i kraj života.

Razgovarali smo i sa splitskim kardiolozima. Zanimalo nas je kako uopće može doći do ovakvog tragičnog ishoda kod djeteta koje bi trebalo biti potpuno zdravo i koje se bavi sportom.

- Svaka nenadana smrt kod mladih ljudi koji su sportaši može biti srčanog podrijetla. Kod mladih ljudi česti uzrok smrti su tzv. maligne aritmije (zloćudni poremećaji ritma) koje mogu biti u nekim slučajevima genetski nasljedne, a može biti i u pitanju bolest srčanog mišića (miokardiopatija), zbog koje su se neki poznati igrači, čak i neki sa splitskog područja, morali ostaviti aktivnog bavljenja sportom. Isto tako, u pitanju može biti i koronarna bolest koja može biti uzrok smrti, samo se kod djece tada ne radi, kao kod starijih osoba, o aterosklerozi nego o tzv. anomalnoj anatomiji koronarnih arterija koja je urođena - kazuje nam jedan od najpoznatijih i najpriznatijih splitskih kardiologa prof. dr. Darko Duplančić, koji je 33 godine kardiolog, a inače je predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Split.

Nažalost, prema mišljenju našeg sugovornika vrlo je teško utvrditi, odnosno do kraja istražiti neke stvari vezane uz srce. Zašto?

- Pa evo primjer - poznati američki košarkaš Pete Maravich, poznatiji kao "Pistol" Pete, koji je dugo godina igrao u NBA ligi i bio vrlo dobar košarkaš, nije za vrijeme svoje igračke karijere nikada imao problema sa zdravljem, odnosno sa srcem. On je preminuo nakon završetka svoje karijere od problema vezanih za anomalnu anatomiju koronarnih arterija, i to dok je igrao basket ispred svoje kuće. Vjerujte, u NBA ligi su medicinske kontrole igrača rigorozne i da su liječnici ikada utvrdili i najmanju sumnju da on boluje od moguće smrtonosnog oboljenja, Pete Maravich ne bi igrao košarku - govori dr. Duplančić.
S druge strane, neke od komplikacija vezanih uz rad srca lako su uočljive.

QT sindrom

- Problemi s kardiomiopatijom vidljivi su na običnom UZV srca, a QT sindrom se može ustanoviti EKG-om. Urođene srčane greške najčešće se ustanove slušanjem srca na slušalicu - kaže dr. Duplančić.

Upitali smo dr. Duplančića je li u slučaju da je dječak zaista preminuo od srčanog problema razlika u temperaturi (vanjskoj i bazena) mogla utjecati na ovaj tragičan ishod.

- Je li nagla promjena temperature uzrok, to je spekulacija, jer obično kada osoba ide iz toplog u hladno dolazi do naglog spazma koronarnih arterija, koji može dovesti do infarkta. U obrnutom slučaju, kada osoba ide iz hladnog u toplo, to se rijetko događa - govori prof. dr. Darko Duplančić.

O problematici redovitih pregleda djece kod liječnika sportske medicine razgovarali smo s prof. dr. Vladimirom Ivančevim, specijalistom medicine rada i sporta i predsjednikom Hrvatskog društva za sportsku medicinu, koji je ujedno predavač na Medicinskom i Kineziološkom fakultetu u Splitu.

- Prvo moram istaknuti da su u RH, što je apsurd, pregledi sportaša izvan obaveznog zdravstvenog osiguranja, iako djeca do 18. godine moraju imati besplatnu zdravstvenu zaštitu. U Srbiji, Poljskoj, Estoniji i mnogim drugim državama koje su izišle iz komunističkog sistema, gdje su ti pregledi bili besplatni, i dalje su besplatni. Kod nas je cijena jednog takvog pregleda po cjeniku Hrvatske liječničke komore (HLK) 200 kuna. Ovaj problem pokušavamo riješiti sa za to nadležnim ministarstvima, ali oni kažu da je to udar na budžet, a ne gledaju na to kao na razvoj sporta i zdravlja djece u RH. Nije svakom roditelju lako dati 200 kuna za pregled, pogotovo ako u obitelji ima više djece koja se aktivno bave sportom - govori dr. Ivančev.

Pregledi po Zakonu o sportu svih takmičara natjecatelja moraju se obaviti svakih šest mjeseci.

- U opseg pregleda ulazi EKG u mirovanju, nalazi krvi, spirometrija (kapacitet pluća) i ostali klinički pregledi (slušanje pluća slušalicama, slušanje srca...). Naravno, postoje i sportovi s povećanim rizicima (padobranstvo, ronjenje...) koji iziskuju daljnje preglede. Ističem da nigdje u Europi i svijetu ne provode drukčije sportske preglede negoli mi u Hrvatskoj. To je svugdje isto, a moram istaknuti da se u SAD-u ne radi EKG srca. Skandinavci čak nemaju obavezu pregleda nego je odgovornost na roditeljima ili klubovima hoće li djecu slati na sportske preglede.

Mi liječnici ne možemo kontrolirati šalju li neki klubovi redovito svoje članove na pregled svakih šest mjeseci. Za to postoje sportske inspekcije koje bi trebale vršiti te kontrole. Pregled kod sportskih liječnika traje od 15 minuta do sat vremena, a ponekad je potrebno provesti i dodatne pretrage - govori dr. Ivančev.
No postoje i pritisci na liječnike sportske medicine.

Učestale smrti

- Često pritiske rade sami roditelji, ali i menadžeri djece, jer već negdje od 15. godine dijete koje obećava u nekom sportu ima svog menadžera. Nažalost, u kratkom vremenu se na prostoru bivše Jugoslavije dogodilo nekoliko smrti mladih sportaša, pa su se roditelji i menadžeri prepali i sada puno redovitije dovode djecu na preglede - kazuje prof. dr. Vladimir Ivančev.

Naš sugovornik bio je i prim. dr. Vito Metličić, pedijatar-kardiolog s Klinike za dječje bolesti KBC-a Split, koji ima 25-godišnje iskustvo liječenja djece i koji je voditelj Zavoda za dječju kardiologiju s reumatologijom i dječje pulmologije sa alergologijom.
- Djecu koja se bave sportom roditelji bi trebali jednom godišnje dovoditi kod pedijatra na UZV srca, kako bi se eventualno otkrile greške i stanja koja mogu dovesti do bolesti, odnosno problema. Nije dovoljno svakih šest mjeseci napraviti EKG srca. U konačnici nije garancija da će se i s UZV-om srca otkriti svi problemi koji mogu dovesti do iznenadne smrti - naglašava dr. Metličić.

UZV srca je jednom godišnje potreban radi eventualnog otkrivanja koncentrične hipertrofične kardiomiopatije, koja može dovesti do malignih aritmija i iznenadne smrti.

Dva pedijatra-kardiologa

- U zadnje vrijeme roditelji sve više dovode svoju djecu na ovaj pregled, ali je veliki problem što dolasci na taj pregled nisu organizirani od klubova, već ljudi dolaze stihijski. Znamo da se u Splitu ogroman broj djece bavi sportom i trenira, i nama pedijatrima-kardiolozima je vrlo teško svu tu djecu pregledati jer u Splitu postoje samo dva pedijatra-kardiologa, dok je treći upravo započeo sa subspecijalizacijom iz kardiologije. Postoje razna stanja koja je vrlo teško utvrditi, odnosno detektirati.

Recimo, spondiozna kardiomiopatija, koju je u početku vrlo teško ili gotovo nemoguće dijagnosticirati, a koja također može dovesti do maligne aritmije i smrti. Ujedno, postoje i prirođene srčane mane koje se postupno razvijaju te ih je koji put teško dijagnosticirati, a također mogu dovesti do malignih aritmija i iznenadne smrti. Tako smo nedavno imali dijete koje se bavilo veslanjem i koje je imalo malignu aritmiju koja se nije vidjela uz pomoć UZV-a, stoga je bila potrebna daljnja dijagnostička obrada (MR srca, MSCT koronarografija), zaključuje prim. dr. Metličić.

 

Naslovnica Split