Dalmacija Split

'Motorke' se kasno pale

Je li moguće do 1. lipnja ukloniti 20.000 borova s Marjana? Bude li se radilo 10 sati svakog dana, za jedno stablo trebat će samo dvije minute!; A sva ta sječa mogla bi biti uzaludna...

'Motorke' se kasno pale

Borovi koji su od prošlog ljeta počeli padati po sjevernoj strani Marjana kao da su bili uvertira u veliku sječu koju je nedavno na našim stranicama najavio Damir Grubšić, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park-šumom.

Prema njegovim navodima, od sredine ožujka do 1. lipnja i početka protupožarne sezone planira se ukloniti između 15.000 i 20.000 borova. Ako bi se uklonilo 15.000 borova s Marjana u zadanom roku, trebalo bi posjeći prosječno 200 stabala dnevno.

Je li to moguće izvesti? Bude li trebalo ukloniti 20.000 stabala, onda ta brojka raste čak na 266 stabala, odnosno jedan bor treba biti "obrađen" u nešto više od dvije minute bude li se radilo 10 sati svakog dana.

Teška dijagnoza na Marjanu: agresivni nametnik proždire park-šumu, bolesno je čak 20 tisuća stabala, Javna ustanova prisiljena na drastično rješenje, pali se teška mehanizacija

Kombinacija bagera i marjanske šume digla Splićane na noge: 'Kako će na hrbat doći stroj, a tamo je najviše stabala stradalo? Jedva čovjek dođe...'

Sva ta sječa mogla bi biti uzaludna ako se potkornjaci probude i razlete po šumi, jer je ravnatelj gradske institucije kazao da se nametnici bude sredinom ožujka i dodao da će ih se pokušati namamiti na srušena debla kao u klopke. Međutim, po dr. Milanu Perneku, voditelju Zavoda za zaštitu šuma Hrvatskog šumarskog instituta, koji je autor akcijskog plana, posao je trebalo započeti ranije.

"U akcijskom planu je najbitnije da se borovi koji su pod korom i sadrže razvojne stadije potkornjaka izmaknu iz zone rizika širenja gradacije PRIJE njihova IZLIJETANJA", napisao nam je dr. Pernek u svojem odgovoru, u kojem je velikim slovima naglasio ono što je nužno.

Stručnjaci s kojima smo razgovarali smatraju da su stvari izmaknule kontroli. Naime, prije godinu dana u planu za istrjebljenje potkornjaka rečeno je da se u park-šumi suši 7500 stabala, a sad je broj borova koje treba ukloniti dva do tri puta veći.

– Potkornjaci imaju vrlo veliku progresiju, tako da je pitanje hoće li se ovim mjerama obuzdati. Što se tiče uvođenja traktorskih vlaka (šumskih putova za izvlačenje drva, op.a.) na Marjan, o tome se trebala očitovati struka sa Šumarskog fakulteta. Sječa bez novih uzgojnih radova nema smisla. Treba znati koje vrste će se saditi – kazao nam je ugledni doktor šumarstva koji je ipak želio ostati anoniman.

Unatoč tome, istaknuo je da nije dobro što se odluke o ovako važnim zahvatima kojima se prokrčuje šuma i uspostavljaju nove komunikacije donose u vremenu nakon isteka Programa gospodarenja park-šumom, a prije stupanja na snagu novog dokumenta.

No, je li uopće moguće posjeći toliko borova u kratko vrijeme? Odgovor smo potražili kod prof. dr. Dragutina Pičmana, umirovljenog profesora sa Šumarskog fakulteta i jednog od naših vodećih stručnjaka za traktorske vlake i šumarsku inženjeriju.

– Cijeli radni vijek bavio sam se prometnicama, vlakama, cestama i bio u šumi, ali bili smo vezani s našim kolegama koji su se bavili iskorištavanjem šuma i pridobivanjem drva. Je li moguće dnevno porušiti 200 stabala? Ne znam tko bi to napravio. Mislim da bi se od takvog zahvata sastojina oštetila, ali u kojoj mjeri, ne znam.

Pitanje je koliko je vlaka za to projektirano količinski, koliko je vremena potrebno da ih se izvede, ne možete to napraviti preko noći. Da biste radili vlaku, morate imati nekakve dozvole, pogotovo kad radite u park-šumi, to je specifično područje. Prije toga treba napraviti sistematsku mrežu, vidjeti što treba raditi, gdje gravitiraju pravci za izvlačenje drva. Smatram da je to prevelik zahvat za šumu poput marjanske – ističe dr. Pičman.

U Elaboratu izvođenja šumarskih radova sječe i izrade, te iznošenja metrice i višemetrice koji je služio za raspisivanje propalog natječaja za izvođača radova na Marjanu početkom 2018., navedeno je da dubina kolotraga ne smije uništavati pomladak vrsta drveća, koje "predstavlja buduću mladu sastojinu ili u ovom slučaju park-šumu".

Također, u tom dokumentu piše da se obaranje stabala mora obavljati tako da se sačuvaju pomladak, kamene stijene i suhozidi, te da flora i fauna ne smije trpjeti narušavanje okoliša ili devastiranje, a da već postojeća gnijezda treba ostaviti.

Vrijede li ovi uvjeti za najavljeno uklanjanje između 15.000 i 20.000 stabala do ovog ljeta, upitali smo ravnatelja Grubšića.

– Uklanjanje stabala napadnutih potkornjakom u što kraćem roku prioritet je kako bi se spasio zdravi dio marjanske šume, a sukladno pravilima struke. Ako iskrsnu nepredviđene okolnosti, znat ćemo se nositi s tim, a i praksa ostalih pokazuje da se ovaj rad sastoji od sječe izvlačenja, monitoringa i sadnje u kasnijoj fazi, te da će se na temelju svih pokazatelja i podataka koje će dati monitoring na temelju sječe definirati daljnje akcije koje ćemo poduzimati. Svi radovi izvodit će se po pravilima šumarske struke i pod nadzorom stručne službe Javne ustanove. Stvar je da svaki izvođač snosi posljedice za ono što je napravio protivno struci i svim pozitivnim propisima na ovu temu – naglasio je Grubšić.

Jeste li uvjereni da ćete sve potkornjake uloviti, odnosno da neće zaposjesti zdrava stabla, kao i da se oni koji prežive neće opet razmnožiti, budući da imaju više generacija godišnje?

– Nemoguće je garantirati da ćemo uloviti sve potkornjake, pa i znanstvenici na to nemaju jednoznačan odgovor. Borba protiv potkornjaka obuhvaća niz aktivnosti koje treba raditi paralelno i jednu nakon druge. Jedno možemo konstatirati, a to je da će se sigurno smanjiti njihov broj, te više nećemo govoriti o epidemiji potkornjaka, nego o broju koji će se moći kontrolirati kroz uzgojno-sanitarne radove, te da taj nametnik neće predstavljati ugrozu za opstanak marjanske šume za nekoliko godina – ustvrdio je ravnatelj Javne ustanove.

'Spremni smo zasukati rukave, ali tražimo i krivce za pošast'

Nakon objave članka u "Slobodnoj" u kojem je Damir Grubšić, ravnatelj Javne ustanove, najavio da bi spokoj prirode na Marjanu uskoro trebali narušiti zvukovi bagera, uslijedile su burne reakcije građana.

Jedna od njih bilo je osnivanje grupe na Facebooku naziva "Naš Marjan", koja je u samo nekoliko dana prikupila oko 1500 pratitelja. Osim dolaska strojeva, veliku raspravu je izazvala najava izrade traktorskih vlaka (improviziranih putova op.a.), koji će omogućiti pristup "zakrčenim" dijelovima šume.

Nakon nekoliko objava na društvenoj mreži, administratori inicijative brzo su prešli na pisanje službenih e-mailova te slanje zahtjeva, pitanja i prijedloga čelnom čovjeku Javne ustanove. O svemu tome redovno obavještavaju vjerne pratitelje.

– Prije svega smo ponudili pomoć građana/volontera koji su u ogromnom broju spremni reagirati na višegodišnji nerad na Marjanu. Pokušavamo artikulirati pitanja koja postavlja većina građana, a upravo smo objavili pitanja na koja ne znamo odgovor i očekujemo od vas da ih postavite ravnatelju Grubšiću i gradonačelniku Krstuloviću Opari – odgovorili su na naše poruke.

Ističu da nisu iznenađeni velikim interesom sugrađana da pomognu u istrebljenju potkornjaka i zaraženih stabala iz park-šume.

– S obzirom na to koliko Splićani vole Marjan uopće nismo iznenađeni interesom. Naš je prijedlog da nam se jasno argumentira da su vlake jedini mogući način spašavanja šume i da se prezentira alternativna mogućnost koja bi uključila pomoć građana, tvrtki i organizacija kako bismo izbjegli devastaciju Marjana – kazali su naši sugovornici.

Upitali smo ih jesu li kontaktirali stručnjake i zatražili njihovo mišljenje o svojim prijedlozima.

– Strašno je što pokraj ustanove koja zapošljava 60-ak ljudi moramo kontaktirati stručnjake kako bismo mogli kompetentno razgovarati s onima koji bez komunikacije s javnošću, jasne prezentacije problema i načina njegova rješavanja donose odluke. Da, kontaktiramo stručnjake i ako ne budemo sigurni da su odgovori koje tek očekujemo suvisli, uz pomoć tih stručnjaka, ponovno ćemo artikulirati pitanja – odgovorili su te dodali kako za ovako alarmantnu situaciju na Marjanu krive "sve dosadašnje vlasti koje su provincijalnim pristupom bez stručne pomoći, lutajući u zakonskim zavrzlamama, dopustile da se dovedemo u situaciju da ne znamo hoće li uopće biti moguće spasiti šumu.

A što je najgore, tri godine nismo pristupili njezinu spašavanju na adekvatan način". 

Gabrijela Radanović

 

Naslovnica Split