Dalmacija Split

važnost palijativne skrbi

Splitska psihoterapeutkinja koja radi s neizlječivim bolesnicima: Ljudi koji se suočavaju sa smrću prolaze kroz tri preteške faze, njihove obitelji često se ne mogu nositi s tim...

važnost palijativne skrbi

U životu ima svega, i dobrog i lošeg, ovisno kako nam sudbina karte promiješa, no jedno je sigurno – svima će nam doći kraj. Grubo zvuči, ali je tako, pa je stoga govoriti o palijativnoj skrbi postalo nužno.

Mnogi još uvijek ne znaju o čemu se točno radi, po definiciji, palijativna skrb je sveobuhvatna zdravstvena, psihološka, socijalna i duhovna skrb s ciljem pružanja potrebne njege bolesnicima s neizlječivom bolešću.

U praksi pak to bi trebao biti cjeloviti i multidisciplinarni pristup takvim bolesnicima i njihovima obiteljima, što podrazumijeva timski rad, jer bolest prate mnogi životni i egzistencijalni problemi, a sve to zahtijeva posebna znanja i vještine.

Upravo zbog toga, splitska Udruga za palijativnu skrb i njihova psihoterapeutkinja i voditeljica Psihološkog savjetovališta Dina Linda Veronika je tijekom prošle godine održala 30-ak predavanja diljem Hrvatske.

Neizlječiva bolest i smrt dio su života o kojem zdravstveni djelatnici nisu bili dovoljno podučavani, pa je “Komunikacija s bolesnicima” tek prošle godine uvedena kao kolegij na Medicinskom fakultetu.

- Veliki je broj bolesnika koji se nalaze u posljednjem stadiju neizlječive bolesti, kao i onih s teškim kroničnim bolestima. Najčešće su to ljudi kojima su dijagnosticirani maligni tumori, ali i teška neurološka, cerebrovaskularna ili posttraumatska stanja.

To su bolesti kod kojih medicina više ne može pomoći i tim je bolesnicima potrebna i tuđa njega i pomoć obitelji. Ali, koliko god članovi obitelji žele pomoći bolesniku, najčešće su bespomoćni - pojašnjava nam psihoterapeutkinja.

Predavanje na temu “Kako komunicirati s terminalnim bolesnicima i članovima njihovih obitelji”, Dina Linda Veronika je nedavno održala u Imotskom i u Splitu. Oba predavanja su organizirana u okviru projekta “Učinimo dostupnim nedostupno”, koji je financiralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a organizatori su bili Dom zdravlja SDŽ i Hrvatska komora medicinskih sestra.

Velika pozornost i muk u dvorani za vrijeme predavanja najbolje su svjedočili o važnosti teme, jer jedino edukacija može osigurati kvalitetnu palijativnu skrb neophodnu bolesnicima u terminalnoj fazi i njihovim obiteljima.

Preteške faze

- Ljudi koji se suočavaju s krajem života prolaze kroz tri preteške faze i proživljavaju enormnu patnju izraženu konceptom totalne boli. Najprije se suočavaju s poražavajućom dijagnozom i postaju svjesni da im medicina više ne može pomoći. Početni šok i nevjericu zamjenjuju poricanje ili gnjev, pa strah, pa očaj i depresija. Ponekad se javlja i osjećaj krivnje.

U drugoj fazi, fazi bolovanja, prevladavaju mnogobrojni šokovi zbog teških invazivnih terapija i njihovih posljedica te se kod njih konstantno izmjenjuju i očaj i nada. Na kraju, faza umiranja dovodi do duboke tuge i intenzivne osjetljivosti, a sve to često prate halucinacije i depersonalizacija - veli nam Veronika.

Samo oni koji su doživjeli ovakvu bol ili se sada s njom suočavaju znaju koliko je ljubavi, strpljenja, snage i hrabrosti potrebno da bi se sve ove faze bez posljedica savladale i proživjele. Ali, nisu svi ljudi jednako jaki niti jednako spremni na konačnost koju smrt donosi.

Bez emocionalne podrške i praktične pomoći stručnog palijativnog osoblja, često ostaju dugotrajne posljedice kod članova obitelji koji se nisu znali ni mogli nositi s očajem i smrću koja ih je zatekla nespremne te ostavila kroničnu bol koja traži odgovarajuću medicinsku pomoć.

Split je preveliki grad, a bolesnika je mnogo. Nekolicina volontera iz Udruge, čija je pomoć od velikog značaja, trudi se koliko može i koliko zna. U posudionici Udruge mogu se dobiti ortopedska medicinska pomagala i higijenske potrepštine. Ipak, sve je to premalo i nedovoljno.

- Nadamo se da će jednom postojati sustav koji će povezivati zdravstvene i nezdravstvene djelatnike, te udruge civilnoga društva - poručuju iz Udruge.

Zato je neophodan timski rad koji, uz liječnike i medicinske sestre, uključuju i fizioterapeute, socijalne djelatnike, duhovnike, psihologe i pravnike. Sve to zajedno čini kvalitetnu, organiziranu i sistematsku palijativnu skrb. Za sada je u Splitu nema.

Ali ima nade. Očekuje se, barem je tako na kraju predavanja rekla Gordana Ivković, glavna medicinska sestra Doma zdravlja, da će 56 liječnika i medicinskih sestara, koji su završili edukaciju o palijativnoj skrbi, biti zaposleno u nekoliko stacionara Doma zdravlja i šest mobilnih palijativnih timova.

 

Naslovnica Split