Dalmacija Split

Ja ću budan sanjati

James Mathews, nositelj izrade masterplana za Kopilicu: Parkirališta?! Pa i u Beču zjape prazna. U svakom modernom gradu ljudi sve više koriste javni prijevoz

Ja ću budan sanjati

Splitska gradska vlast najavila je vrlo ambiciozan projekt uređenja Kopilice i Istočne obale Gradske luke. Ova dva područja trebala bi se u idućih dvadesetak godina urediti i povezati prema masterplanu koji je sa 600.000 eura financirao EBRD. Dapače, na Istočnoj obali gradnja hotela trebala bi krenuti prema tom planu već koncem 2021. godine.

Nakon predstavljanja nacrta masterplana, o kojemu je javna rasprava u tijeku, komentari su već krenuli po medijima i društvenim mrežama. Prije nego im se pridružimo, željeli smo dati priliku autorima da ga obrazlože. Razgovarali smo s Jamesom Mathewsom, nositeljem izrade masterplana iz austrijske konzultantske tvrtke “IC consulenten“.

U luci Stinice “Plovput” ima dugoročnu koncesiju. Je li moguće izgraditi most preko Kaštelanskog zaljeva u takvim okolnostima? U slučaju da se most ne izgradi, hoće li to utjecati na masterplan?

- Most može zaobići područje koncesije. Međutim, dizajnirali smo masterplan tako da se može realizirati i bez mosta. Most bi bio koristan dodatak, ali ako se ne dogodi, ili bude odgođena njegova izgradnja, to neće izazvati problem.

Je li brza cesta Trogir - Omiš značajna za masterplan?

- Odgovor je kao i u prethodnom slučaju, nije.

Je li za masterplan neophodna željeznička veza od Zračne luke Split do Kopilice?

- Da, bio bi to značajan benefit. Čvrsta je namjera HŽ-a da to napravi. Kopilicu bi to učinilo mnogo značajnijom kao čvorište za više vrsta prometa. To bi bio velik doprinos za turiste i lokalno stanovništvo.

Možete li ukratko objasniti koje bi bile koristi od onog što predlažete s masterplanom?

- U Kopilici želimo stvoriti novo susjedstvo, novi lokalni centar koji bi osigurao veliki prostor za stanovanje po pristupačnim cijenama. To je ono što Splitu zaista treba. Trenutačno su ljudi prisiljeni živjeti izvan grada, jer su cijene zemljišta visoke pa si ne mogu priuštiti život u gradu. Ako možemo izgraditi područje sa stanovima po niskim cijenama, to bi omogućilo ljudima da se vrate u Split, umjesto da svaki dan iz okolice putuju na posao.

Prometno čvorište u Kopilici i željeznička veza sa središtem grada ljeti bi smanjili prometno zagušenje. To će omogućiti ljudima da koriste unaprijeđeni sustav javnog prometa. Da ne budu toliko ovisni o automobilima i da ne moraju zapeti u prometnim gužvama svako jutro i popodne.

Na Istočnoj obali Gradske luke nalazi se vrlo kvalitetno zemljište koje se ne koristi učinkovito. To je zaista šteta. A blizu je Palače i mora. Zato će masterplan dati priliku Gradu Splitu i državnim poduzećima da razviju ovu vrijednu lokaciju. To će biti ekonomski dobitak za Split, a istodobno će se kreirati lijepa okolina za građane i turiste s novom promenadom koja će biti atraktivan prostor za šetnju.

Masterplan predlaže da željeznica na Istočnoj obali Gradske luke ide ispod zemlje. Je li ukopavanje pruge na nižu razinu od sadašnje vaš prijedlog ili dolazi iz Hrvatskih željeznica?

- Naš je prijedlog, a HŽ se s njim složio.

Ukopavanje željezničke pruge ispod razine zemlje, što bi ujedno bilo i ispod razine mora, učinilo bi projekt skupljim?

- Da bi se oslobodio puni potencijal lokacije u središtu grada, postojat će neki infrastrukturni troškovi. Da, to projekt čini skupljim, ali također donosi veliku korist. Pomaže da se riješi problem s cestama. Iako je ukopavanje željeznice trošak, omogućuje uštedu s cestom jer se iznad ukopane željezničke pruge može trasirati nova cesta.

Koliko ste detaljno razradili problem s cestovnim prometom u središtu grada? Na jednoj od radionica uočeno je da spoj Zagrebačke ulice s Istočnom obalom nije riješen?

- Detaljno rješenje prometnog spoja na sjevernoj strani Istočne obale Gradske luke još nije gotovo. Pokazali smo na predstavljanju masterplana kako će ceste u luci funkcionirati. Postoji viša razina detaljnosti koja će poslije doći. Pitanje na prezentaciji odnosilo se na to kako će promet na sjevernoj strani funkcionirati, na spoju Zagrebačke ulice i Poljane kneza Trpimira. To je na rubu područja masterplana. To je pitanje za Grad - kako će se riješiti prometni spoj ili raspored na tom dijelu.

Ta je točka još otvorena.

Mi smo pokazali opciju da se promet može kretati istočno od tog spoja. A ne da bude prisiljen ulaziti u luku i izlaziti izvan nje. Važno je da promet ima opciju da ne ulazi u luku. Detaljni prijedlog prometnog rješenja nije napravljan, neće biti još nekoliko mjeseci, a možda ne bude napravljen kao dio ovog projekta.

Ne nudite jednu opciju ili ne nudite konačno rješenje?

- Nekoliko opcija je već analizirano, što je rezultiralo predloženim nacrtom. Važno je naglasiti da proces planiranja još uvijek traje.

Ipak, predlažete da ne bude prometa Jadranskom ulicom, a Obala kneza Domagoja postala bi pješačka zona?

- Stanarima navedenog područja svakako će biti omogućen pristup automobilom. Međutim, ljudi koji vozilima izlaze s trajekta vozili bi se kroz tunel koji bi išao do Pojišanske ulice, kako bi se što prije rasteretila ta zona.

Predlažete da se izgradi 9000 stanova za 20.000 novih stanovnika na Kopilici. To područje bi se trebalo prenamijeniti iz sadašnje poslovno-industrijske zone, kako to određuje GUP, u mješovitu: poslovnu, stambenu, turističku i edukativnu. Prema brojkama, to je 2,2 stanovnika po stanu. Znači, gradili bi se manji stanovi? Predviđate da će na Kopilici živjeti ljudi koji ne žele velike obitelji?

- Postoji trend u zapadnoj Europi da ljudi žive u manjim grupama, odnosno sami, u parovima ili u malim obiteljima. Masterplan i novi GUP moraju uzeti u obzir taj trend. To je ono što će ljudi željeti, sada i u budućnosti. Neće svi stanovi biti jednake veličine. Radit će se različiti stanovi, npr. neki za šest osoba, a neki za samce. Po stanu 2,2 stanovnika je srednja vrijednost. Ta procjena je rađena po onom što je aktualni demografski trend na Zapadu. Ljudi žele živjeti u manjim stanovima. Trend o kojem govorimo predviđa da se za istu količinu ljudi gradi veća količina stanova, ali manjih površina. I u budućnosti će biti trend da ljudi žive u manjim stanovima, odnosno da dvoje ljudi ne želi u veliki stan. To također vrijedi za mlade ljude za koje se nadamo da će doći u Kopilicu.

U brošuri se navodi da će biti 21.000 poslova u Kopilici? O kakvim je poslovima riječ? Za kakve ljude?

- Naša studija pokazala je da Splitu nedostaje vrlo kvalitetnih poslovnih prostora. U ovoj zoni gradi se drugi Westgateov neboder. Kopilica bi stoga bila dobra prilika za nove poslovne zgrade, kojih nedostaje na tržištu u ovom trenutku. Na osnovi toga možete kalkulirati koliko ljudi bi radilo u tim uredima. No, tu ne bi bili samo uredi. Bio bi zastupljen turistički sektor također, koji treba ljude koji rade u hotelima. Predvidjeli smo i edukativne sadržaje. Svi su ti različiti poslovi zbrojeni.

Dakle, na Kopilici bi bila potpuna zaposlenost? Doselilo bi 20.000 ljudi, a otvorilo bi se 21.000 radnih mjesta?

- Moramo znati da će se sve to događati polako u idućih dvadeset godina. Nadamo se da će ljudi koji će živjeti na Kopilici također ovdje raditi. Ne svi, ali neki.

Kopilica bi bila područje za visoko obrazovane ljude?

- Ne, nadamo se da će biti otvoreno za sve jer želimo dovesti jeftino stanovanje ovdje. Ne samo skupe stanove i poslovne prostore. Želimo područje koje uključuje sve tipove društva.

Jeste li napravili studiju za poslovne prostore i radna mjesta koja su tražena u Splitu?

- Da, napravili smo puno istraživanja o onome što je sada traženo i što bi moglo biti u idućih dvadeset godina, analizirali smo podatke od Grada, agencija za nekretnine i privatnog sektora.

Koji su rezultati studije, što se traži ili će se tražiti?

- Kao što smo rekli na prezentaciji, potrebni su gradnja stanova, poslovnih prostora i hoteli.

Kakvi poslovi su traženi ili će se očekivati?

- Tražit će se više radnih mjesta u turističkom sektoru jer se grade hoteli. Također, od industrija koje imaju potencijal privući radna mjesta istaknuto mjesto ima IT industrija koja traži lokacije po Europi i mlade ljude. To je dokazan koncept u mnogim državama.

Mislite li da će mladi ljudi koji bi živjeli na Kopilici raditi u takvim sektorima?

- Dijelom da, ne posve, ali dijelom da.

Je li moguće da smanjite promet u središtu grada, a povećate ga oko Kopilice s gradnjom tisuća stanova i poslovnih prostora, a oko tog područja je i sada gust promet?

- Ovo o čemu govorimo razvijat će se postupno. I, da, naravno, bit će prometnih pitanja povezanih s time. Ali ono što također predlažemo je modernizacija željeznice. Na Zapadu u svakom modernom gradu ljudi sve manje koriste automobile. Javni prijevoz je sve pouzdaniji, jeftiniji i češće se koristi. U Beču se smanjilo korištenje automobila toliko da ljudi sve manje koriste parkirališta pa ih se pretvara u poslovne prostore jer zjape prazna. Tako je i u Londonu. U dvadeset godina Kopilica ne bi trebala negativno djelovati na promet zbog očekivanog većeg korištenja javnog prometa.

Ali, postoji ograničenje, jer splitska željeznica ide samo od Kopilice do Gradske luke, to nije metro koji ima podzemne trase do različitih dijelova grada?

- To je “shuttle servis” do središta grada s dodatnom postajom na Trgu Hrvatske bratske zajednice.

Ali, ako trebate ići na drugi dio grada, ipak vam je potrebno drugačije vozilo?

- Druga poboljšanja u javnom transportu također će se morati napraviti.

Na Istočnoj obali Gradske luke predviđeno je oko 300 stanova. Jesu li u pitanju elitni stanovi?

- To će biti stanovanje najviše kvalitete. Zbog visoke cijene zemljišta izgradnja tih stanova bit će skupa.

Masterplanom se predviđa Ro-Ro luka na Stinicama za kamione koji će obavljati dostavu na otoke. Na prezentaciji ste kazali kako postoji mogućnost da se i putnički automobili u idućoj fazi prebace u luku na Stinicama?

- Lučka uprava ima EU fond za novu teretnu luku na Stinicama. Rekli su da će se to dogoditi vrlo brzo te smo je uključili u naš masterplan. S druge strane, dionici iz Grada tražili su da obalni dio u Stinicama ne bude sav namijenjen za luku, nego da dio bude namijenjen javnosti kao atraktivna riva. Detalji se trebaju utvrditi.

Što se tiče putničkih automobila, postoji ideja da bi luka u Stinicama u budućnosti mogla raditi i s trajektima za osobne automobile. Ali, to još nije fiksna odluka.

Kruzeri će ostati na Istočnoj obali Gradske luke?

- Da, Europska banka za obnovu i razvoj financirat će novi terminal za kruzere na Istočnoj obali.

To će dovesti više kruzera?

- Da, ali to je pitanje za Luku, zapravo, koliko kruzera očekuju. Bit će novi terminal za kruzere, gradit će se nove zgrade za koncesionare. Postoji čitav plan razvoja. Bivša zgrada “Dalmacijavina”, koja je pod zaštitom, bit će obnovljena i pretvorena u turistički objekt neke vrste.

Čija je želja da se grade hoteli na Istočnoj obali?

- Naša je analiza pokazala da postoji nedostatak visokokvalitetnih hotela u Splitu. Kad smo o tome razgovarali, zaključili smo da je ovo dobra prilika da riješimo taj problem.

U pitanju je zemlja HŽ-a koja bi se oslobodila za gradnju nakon što se skrati željeznička pruga, oni će biti investitori za hotele?

- Ne, prema hrvatskim zakonima, ako HŽ ne koristi prostor, treba ga predati Ministarstvu državne imovine. Ono će odlučiti što će s njim. Grad mora uputiti idejni projekt prema Ministarstvu, onda će ono odlučiti hoće li Splitu dati to zemljište da razvije projekt.

Ili da proda zemlju?

- Ne, zemlja ostaje pod javnom kontrolom. Bilo da je vlasnik HŽ, Grad Split ili Ministarstvo, bit će javno tijelo koje će kontrolirati projekt.

Hoteli će moći biti visoki do 22 metra?

- Morat će odgovarati visinama okolnih zgrada, ne smiju biti veći zbog UNESCO-ove lokacije, to je vrlo osjetljivo područje. Ne može se staviti veliki blok-neboder kakav je na Zapadnoj obali.

 

Naslovnica Split