Dalmacija Split

Obnova i budućnost

Na tribinu o Marjanu došlo svega pedesetak Splićana, profesor Smodlaka naglasio koliko je situacija kritična: U park-šumi je počinjen ekocid! U SAD-u tako nešto nije moguće jer nema neznanja ni glupastih laži

Obnova i budućnost

- Na Marjanu je počinjen ekocid. Krošnje posječenih stabala se nisu smjele vući, vegetacija je zgnječena, tlo osiromašeno, izloženo eroziji uzrokovanom nestručnom sječom, šteta je već napravljena. Nitko nema ovlasti i mandat, ni iz križnog stožera, ni iz lokalne vlasti da napravi nešto tako razorno! Pogotovo ne ovako stihijski i neplanski - zaključak je rasprave i predavanja "Obnova i budućnost marjanske šume – pozitivni primjeri obnove mediteranskih šuma", koju je veterinar Hrvoje Smodlaka, inače doktor znanosti i izvanredni profesor kalifornijskog sveučilišta, održao u utorak predvečer u splitskoj Sveučilišnoj knjižnici.

Interes građana, kao i gotovo uvijek na sličnim tribinama, bio je porazan. Od puste panike i brige koja je zavladala u javnosti u proteklim mjesecima, o budućnosti marjanske šume nešto stručno i konkretno došlo je saznati svega pedesetak Splićana, u što ubrajamo i organizatore.

- I sam sam posramljen što vas jedan veterinar mora educirati o šumama, volio bih da sam danas u publici, a da govori struka. Obožavam prirodu, šume su mi hobi, šokiran sam što je upravljanje marjanskom šumom provedeno ovako nestručno. Reagirao sam kako sam najbolje znao i mogao, pripremio sam popis pozitivnih primjera upravljanja mediteranskim šumama, ne bismo li pozitivno pristupili temi i zajedno spasili što se spasiti da - započeo je Smodlaka, no situacija je brzo eskalirala nezadovoljstvom učinjenim, samog predavača, ali i publike.

- Situacija na Marjanu vrlo je kritična jer je došlo uništavanja vegetacije, ali i vrlo jake i intenzivne erozije tla, a tlo se na tom mjestu već više od stotinu godina stvaralo, pogotovo organski sloj. Nekontrolirana sječa uništavanje je šume i to me stvarno šokiralo - osvrnuo se i na "nepoželjne" alepske borove.

- Alepski borovi autohtona su pionirska vrsta, koja raste po cijelom Mediteranu i neophodna je za ostatak mediteranske vegetacije. Recimo, ispod njega sjajno se razvijaju mlada stabla crnike. Splitski političari nekidan su bili na Marjanu i izjavili kako je Marjan baš lijepo pročišćen. To kažu jer nemaju znanja, u grmolikoj vegetaciji ne prepoznaju vrijednost, a upravo alepski bor stvara tlo za autohtonu vegetaciju! Godinama pratim sukcesiju marjanske šume u autohtonu šumu crnike i istinski sam zabrinut - pojasnio je profesor.

Uz glupost i neodgovornost, te eroziju tla, veliki problem je, naglasio je i needuciranost.

- U dnevnim novinama mogli smo pročitati, iz naslova je vrištalo, kako je alepski bor kuga i guba. To je čisto nerazumijevanje, a javno pozivanje na uništavanje šume alepskog bora je nevjerojatno. Najvrjedniji dio marjanske šume bio je upravo na području od Bena do Instituta, baš tamo događa se ilegalno uništavanje šume, to je najveća tragedija! - naglasio je i kako je učinio sve što je u njegovoj moći da spriječi ekocid.

- Poslao sam javna pisma, kontaktirala se nadležna inspekcija i ministarstvo, no odgovora nema. U Kaliforniji guverner je uključen u borbu protiv nametnika i očuvanje šume. Osnovan je krizni stožer i svaki tjedan javnosti se daje detaljan izvještaj. Sve je transparentno i stručno i brige nema. Nema neznanja, ni glupastih laži - pojasnio je Smodlaka.

Iz publike se čulo kako dobre budućnosti Marjana nema dok lokalne političare, prvenstveno u više navrata spomenutog Željka Keruma i aktualnog gradonačelnika, nije briga. U više navrata naglašeno je nezadovoljstvo radom Javne ustanove za upravljanjem park šumom Marjan. Prozvani su većom štetom od potkornjaka.

- Zakazalo je sve u ovoj državi - složno se vikalo u jednom trenu.

Rešetanju je bila poprilično izložena Dragica Žaja, magistrica šumarstva i zaposlenica Hrvatskih šuma. Ipak, njen prijedlog da bi u Ustanovi hitno trebalo zaposliti desetak profesionalnih inženjera šumarstva, pozdravljen je velikim pljeskom i odobravanjem.

- Ništa ne ide preko noći, upravljanje šumom je proces. Hrvatske šume radile su ono što je od nas traženo i nikada nismo izbjegavali posao, no ne možemo gospodariti nečim što nije u našoj nadležnosti - kazala je Žaja.

- Ma čekajte, od 2005. do 2016., nije bilo šumara na Marjanu, kako se trebalo gospodariti šumom bez šumara?! Pa svi ste to znali. Vi ste danas jedini šumar ovdje! Ovo je sramota! - ljut je bio Srđan Marinić iz Društva Marjan.

Naglašeno je da su u sanaciji Marjana stradali i suhozidi, a na pitanje što sada posaditi, odgovor je izazvao nevjericu. Profesor Smodlaka savjetuje - alepski bor!

Naslovnica Split