Kultura Kultura

splitski etnografski muzej, najstarija takva ustanova u hrvatskoj, obilježava rođendan

Etnografski muzej danas slavi stotu

splitski etnografski muzej, najstarija takva ustanova u hrvatskoj, obilježava rođendan

Danas je težište rada stavljeno na očuvanje i prezentaciju, izdavaštvo i edukativne programe, a zahvaljujući novom smještaju u srcu Palače, u nekadašnjim privatnim carskim odajama, posjetiteljima može ponuditi i nove atrakcije

Ove godine splitski Etnografski muzej, najstarija ustanova te vrste u Hrvatskoj, navršava stotu godišnjicu. Prema riječima ravnatelja dr. Silvija Braice, u Muzeju neće biti organizirana prigodna svečanost, ali zato će do kraja godine u muzejskom prostoru biti nekoliko zanimljivih događanja, među kojima je i modna revija suvremene odjeće inspirirane baštinom pod nazivom “Tradicijsko u suvremenom”.

Stara škrinja

Revija će se, u organizaciji Muzeja i Međunarodnog centra za usluge u kulturi, održati ovoga petka, dakle danas, u 19.30 sati. U studenom će također biti i edukativnih programa za najmlađe posjetitelje.

Prvi će pratiti izložbu Branke Vojnović-Traživuk “Škrinje iz fundusa Etnografskog muzeja Split”. Djeca će se upoznati s karakteristikama jadranske škrinje, doznati tko ju je koristio i što se u njoj čuvalo, te će oslikavati i ukrašavati kartonske škrinje prema izvornim predlošcima.

Druga radionica bit će tematski vezana uz božićne blagdane, pa će djeca uz pomoć muzejskog pedagoga upoznati pučke običaje za Badnjak i Božić, uz praktični dio − izradu ukrasa i čestitki.

Inače je Muzej, premda sada obilježava prvu stogodišnjicu, svoj statut, odobrenjem iz Beča, dobio 1913. godine, za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, ali prva je zbirka narodnih nošnji, koja je postala temeljem fundusa, izložena 1910. godine, koja se računa i kao godina osnivanja.

Ključna je osoba vezana uz povijest Muzeja inženjer Kamilo Tončić (1878.−1961.), rodom iz Zadra, arhitekt po struci i veliki poklonik i ljubitelj narodnog stvaralaštva.

Od 1906. godine, kad je počela s radom Obrtna škola u Splitu, u njoj su se izlagali etnografski eksponati upravo na inicijativu Tončića, koji je bio direktor škole. On je počeo sa sustavnim otkupom i prikupljanjem etnografske građe koja je trebala poslužiti za uzor učenicima u svrhu očuvanja izvornog narodnog stvaralaštva.


Tako su 1910. u jednoj od prostorija škole predstavljene dalmatinske narodne nošnje i ta je prostorija ubrzo nazvana “Narodni muzej”, odnosno, ”Pokrajinski muzej za narodni obrt i umjetnost”. Muzejski je prostor do službene potvrde već bio lijepo namješten i opskrbljen.

Očuvanje i prezentacija

Kamilo Tončić postao je prvi ravnatelj Muzeja i na toj je funkciji bio sve do 1944. godine. Muzej je još djelovao u prostorijama Poljoprivredne škole blizu Arheološkog muzeja, 1924. preseljen je u zgradu stare Gradske vijećnice na Pjaci, a od 2004. godine nalazi se unutar stare jezgre na adresi Iza vestibula 4.

Muzejsko poslovanje danas se znatno promijenilo u odnosu na Tončićeva vremena. Ustanova se manje bavi prikupljanjem izvorne građe jer ima vrlo bogate zbirke nakita, odjeće, alata, oružja, veza i namještaja prikupljene u prošlom stoljeću.

Danas je težište rada stavljeno na očuvanje i prezentaciju, izdavaštvo i edukativne programe, a zahvaljujući novom smještaju u srcu Palače, u nekadašnjim privatnim carskim odajama, posjetiteljima može ponuditi i dvije nove atrakcije.

Jedna je šetnja obodom Vestibula, a druga vjenčanja u crkvici sv. Andrije, koja je sada u sklopu ustanove, a nastala je u 7. stoljeću “adaptacijom” jedne od Dioklecijanovih soba.

jasmina parić, foto: arhiv cropix

Podsjetnik: modna revija

Osim modne revije u Muzeju, ovog će petka na Prvom programu HTV-a u 15.40 sati biti prikazana emisija o splitskom Etnografskome muzeju u režiji Ive Kuzmanića. Narator će biti ravnatelj Muzeja, a emisija će pokušati odgovoriti na pitanja uspijeva li suvremeno hrvatsko društvo čuvati estetske, kulturne i duhovne vrijednosti vlastite kulturne baštine jednakom funkcionalnošću i vizijom kojom je to činila Austro-Ugarska, te kako opstati u nikad lakim prilikama, a pritom ispuniti svoju društvenu ulogu istraživača i čuvara baštine.


Tradicijsko u suvremenom

Projekt primjene tradicijskih motiva i tekstilnog rukotvorstva na suvremenoj odjeći, upotrebnom tekstilu i suvenirima pokrenut je 2004. godine, a od tada je gostovao u Hrvatskoj i svijetu. Modeli su dizajnirani prema idejnim rješenjima autorice projekta Davorke Lenac i kreatorice Lidije Fištrek. Izrađeni su u Posudionici i radionici narodnih nošnji. U Etnografskome muzeju nosit će ih plesači umjetničke plesne skupine “Pirn” koji će izvesti koreografiju Desanke Virant, uz glazbu koju su skladali Stjepan Večković, Hrvoje Crnić Boxer i Boris Harfman.


Naslovnica Kultura