Kultura Kultura

Mlada partizanka bombe bacala...

Figura partizanke glavni je motiv izložbe 'Otvorit ću vrata ravno, ravno u vatru' u Ateni; borkinje i aktivistice bile su 'partizani među partizanima'

Mlada partizanka bombe bacala...

U subotu, 18. svibnja, u atenskoj galeriji State of Concept otvara se nova izložba kustoskog kolektiva Što, kako i za koga/WHW, koja će se u modificiranom izdanju u prosincu 2019. postaviti u Galeriji Nova u Zagrebu.

Nazvana po stihu pjesme "25. svibanj" (1978.) pjesnikinje, glumice i anarhistice Katerine Gogou (1940.-1993.) izložba "Otvorit ću vrata ravno, ravno u vatru" polazi od figure partizanke u isprepletenim povijestima antifašističkih borbi u Jugoslaviji i Grčkoj i poslijeratnim konstelacijama Hladnog rata.

Izložba se umeće u kompleksan društveni krajolik jugoslavensko-grčkih odnosa smještenih u slične pa ipak povijesno različite političke pozicije na evropskoj polu-periferiji čije su povijesti antifašističkog otpora vođene i inspirirane komunističkim idejama otišle u neočekivanim smjerovima.

U obje zemlje recentna repatrijarhalizacija društva tek je jedna od mnogih nuspojava političkih kriza povezanih s vazalskom pozicijom unutar Evropske unije koja za posljedicu ima ukidanje radničkih prava, pauperizaciju, porast rasizma i fašizma.

Imajući na umu utjecaj i inovativno sudjelovanje žena u povijesnim i kulturnim dinamikama ne samo u jugoslavenskoj partizanskoj borbi već i u široj povijesti, borkinje borkinje i aktivistice mogu se smatrati partizanima među partizanima čije se potpune povijesti i utjecaj u raznim revolucionarnim procesima tek trebaju sveobuhvatno istražiti i priznati.

Dok promatra međupovezanost jugoslavenske i grčke partizanske povijesti, iskustava pobjede i poraza različitih temporalnosti revolucionarnog ženskog angažmana, izložba ih povezuje sa širim oslobodilačkim i antikolonijalnim borbama te suvremenim feminističkim zahtjevima za potpunu društvenu alternativu.

Na izložbi su radovi umjetnica i umjetnika koje potpisuju: Marwa Asanios, Lela Čermak, Dora Economou, Vlatka Horvat, Yota Ionannidou, Sanja Iveković, Adela Jušić, Gülsün Karamustafa, Rajkamal Kahlon, Mujeres Públicas, Ana Vujanović i Marta Popivoda, Theo Prodromidis, Želimir Žilnik.

 

Naslovnica Kultura