Kultura Kultura

Kino s nogama u moru

S kinom 'Bačvice' zatvorili smo krug; 2008. smo ga vratili u fokus publike, a onda smo revitalizirali 26 kina na otocima i u malim mjestima... Stvorili smo mjesto za sve, kaže Alen Munitić, direktor FMFS-a

Kino s nogama u moru

Ja sam ponosan što je FMFS prepoznat od strane svih dobnih skupina, što među gledateljima imamo i studente i umirovljenike, i alternativce i šminkere. To pokazuje da smo stvorili mjesto za svih, mjesto na kojem se svi osjećaju ugoddno. Nama je svakako u cilju uvijek privlačiti i mlade gledatelje, srednjoškolce, studente, upoznati ih i naučiti na drugačiji film. Oni su buduća publika ne samo FMFS-a, već i kina općenito. U današnje vrijeme je jako važno nove generacije upoznavati s užitkom gledanja na velikom platnu i s filmom kao kulturnim proizvodom.

Dvanaesti Festival mediteranskog filma Split je iza kantuna, što se reče. Ostalo je svega par dana do početka još jedne etape popularnog festivala (od 13. do 22. lipnja).

FMFS-ovci su ovih dana u gužvi, posebice direktor Alen Munitić. Ipak, odvojio je vrijeme za tradicionalni intervju za "Slobodnu". Bez njega FMFS ne može početi.  

- Naš razgovor svake godine postao je jedna lijepa tradicija i uvijek s nestrpljenjem očekujem vaša pitanja. Odnos “Slobodne Dalmacije” i FMFS-a se zaista može opisati kao pravo partnerstvo.

Neizmjerno nam znači podrška medija, a Slobodna je “uvik tu” i poprati svaki naš korak u svemu što radimo, ne samo oko FMFS-a već i oko Kina Mediteran.

Tako slobodno mogu reći da i vi predstavnici medija imate značajnu ulogu u našem radu oko razvoja publike na jedan drugačiji, kvalitetniji film.

FMFS nam je stigao do 12. izdanja. Kako biste sumirali prethodnih 11?
- Kud je prije proletilo 11 godina, ha ha! Kad pogledam unazad ponosan sam na sve što smo napravili i neizmjerno me veseli što je publika prihvatila ono što radimo.

Oko 20 tisuća posjetitelja svake godine na FMFS-u, etiketa najposjećenijeg kulturnog događanja u Splitu i činjenica da smo postali simbol početka ljeta zaista su dovoljan znak da smo na dobrom putu u onome što radimo.

Kad ovome dodamo još 48.000 gledatelja koliko je u 2018. prošlo kroz Kino Mediteran možemo sumirati kako smo kao organizacija postali jedan od najvažnijih aktera u prikazivačkoj industriji i u promociji nezavisnog filma.

A dvanaesto pred nama? Glavni program? Ješke? Šveđani? Crtić..?
- Jako smo zadovoljni programom kojeg smo pripremili ove godine. Moram priznati da u dugometražnom programu nismo dobili samo jedan film kojeg smo baš htjeli prikazati te premijeru jedne posebne “Ješke” zbog pravila “A” festivala.

Glavni program od 19 naslova donosi 15 regionalnih i hrvatskih premijera što je doista sjajna brojka, a za četiri naslova koja su splitske premijere smo zaista smatrali da ih publika mora vidjeti.

Francuska i Italija su ove godine najjače kad pogledamo natjecateljski program, ali našli smo sjajne naslove iz Grčke, Turske, Libanona, Sirije tako da smo uspjeli obuhvatiti cijeli mediteranski bazen.

Ideja popratnih programa nama “sjedne” vrlo rano, čim nađemo prvi “veliki” film koji nam sve svidi i onda oko njega počnemo graditi priču. Švedski film “Zaneseni” smo još “upecali” u fazi scenarija, a oduševio nas je i genijalni švedski crtić “Gordon i Paddy”.

Kad se uz ova dva filma dogodio fantastični “Koko-di Koko-da” na Sundanceu postalo je jasno da imamo fokus na Švedsku i odluka je pala da ti filmovi budu prikazani zadnji dan.

Moram samo napomenuti da smo “Gordona i Paddyja” sinkronizirali i zaista pozivam sve naše gledatelje da zadnji dan FMFS-a dovedu svoje mališane u “Kinoteku” i upoznaju ih s Festivalom i jednim lijepim, nekomercijalnim crtićem.

“Ješke” stvarno rastu svake godine sve više i više i drago mi je da glavni fokus u natjecateljskom programu radimo na ovu filmsku formu.

I ove godine imamo veliku nagradu koju nam osigurava “AQUA”, a mislim da sve veći broj domaćih autora bira FMFS za hrvatsku premijeru ne samo zbog mogužnosti osvajanja najveće novčane nagrade koju ima jedan domaći festival, već i zbog prilike da se njihov film vidi u glavnom terminu, što definitivno nije mala stvar.

Publici ćete opet podastrijeti laureate sa svjetskih "A" festivala ("Sitne ribe") i/li filmove zvučnih imena ispred (Juliette Binoche, Isabelle Huppert) i iza kamere (Paulo Sorrentino, Agnes Varda), ali i dati presjek novoga izvan mediteranske kinematografije (španjolska, grčka, talijanska), poput južnoameričke ("Ptice ljeta") u programu Druga strana Mediterana...
- Ja uvijek volim naglasiti kako se cijelu godinu trudimo slagati raznolik program u kojem za svakoga ima po nešto. Filmovi su raznoliki i žanrovski i zemljopisno, imamo filmove poznatih autora i autorica, ali i debitanata, imamo zvučne glumce, ali i one manje poznate.

Mislim da publika sad već vjeruje našem programiranju te u jednakom broju gledaju i zvučna i manje zvučna imena, baš kao i filmove s puno nagrada i one bez njih.

Naravno da je nama stalo da publici dovedemo ono najbolje što je ponudila festivalska scena u prethodnoj godini, da imaju prilike gledati poznate glumce i nagrađivane filmove, ali ipak nam je uvijek glavni kriterij kvaliteta samog filma.

S obzirom na termin FMFS-a okosnica naše selekcije su Sundance, Rotterdam i Berlinale (siječanj/veljača) tako da publici donosimo i puno naslova koji su se tek pojavili u produkcijskoj godini.

Koliko vam znači da upriličujete dalmatinsku premijeru poslednjeg filma pokojne Varde koja je u počecima FMFS-a pobijedila sa "Agnesinim plažama”?
- Jako nam znači, naravno. Naš način selekcije koji sam opisao u ranijim odgovorima je takav od samih početaka. I tih prvih godina smo na isti način dovodili neke nove i neke velike autore.

“Agnesine plaže” su mi jedan od onih predivnih filmova kojeg smo doveli široj publici na Bačvice i upoznali ih s radom ove ikone francuske, mediteranske, ali i svjetske kinematografije koja široj publici nije bila poznata. A taj njen film je baš “kupio” svih i još k tome osvojio nagradu.

Što biste trebali napraviti da dovedete u Split europsku zvijezdu kalibra Binoche i Huppert ili Sorrentina? Jeste li odustali od takvih pokušaja?
- Nismo odustali. Nekad se jednostavno poklopi da su kalendari nemilosrdni. Ove godine smo program definirali jako rano i pozivna pisma zvijezdama ovakvog kalibra otišla su još početkom ožujka, ali su većinom njihovi kalendari već bili zauzeti.

Za jednu zvijezdu su pregovori trajali i dosta dugo, ali nažalost bez uspjeha. S druge strane, mi ne vidimo smisao da nam velike zvijezde u goste dolaze bez nekog smisla i priče, tako da ne zovemo “face” samo da bi došle i bile tu.

Njihov film je okosnica svega i nekad nam tako nešto uspije, a nekad ne. Ima još godina pred nama i siguran sam da nas očekuje puno velikih gostovanja.

Imali ste tu čast ugostiti grčkog redatelja Yorgosa Lanthimosa ("Alpe") koji je od 2012. naovamo dogurao do filmova na engleskom jeziku sa zvjezdanom ekipom (Colin Farell, Rachel Weisz, Nicole Kidman) i nominacije za Oscara ("Miljenica")...
- Yorgosovo gostovanje je baš bio jedan od onih trenutaka kojeg neću zaboraviti. Dosta nas je “isprepadao” festival prije nas, s kojeg je Yorgos dolazio, a na kraju se u Splitu pojavio genijalan, prirodan i normalan čovjek.

Bio je oduševljen gradom, a smatrao nas je “pomaknutima” jer smo njegov film stavili u otvoreno kino pred veći broj gledatelja što se malo koji festival tada usudio.

Sličnim komentarom je i pozdravio publiku. Iako izbacuje sjajne filmove na engleskom jeziku i osobno ga obožavam, malo mi je žao što čekamo neki njegov pravi grčki film pa da dobijemo priliku opet ga gledati na FMFS-u.

U oko upada sve veći broj žanrovskih filmova na FMFS-u?
- Neke pojave su jednostavno trend u kinematografiji, a kako je selekcija jednog festivala često i presjek onoga što se događa u produkciji, tako se lako uoče i ti trendovi.

Nekad su to bili veliki dokumentarci, nekad slične teme, a evo ove godine i žanrovski film. Međutim publika često voli takve naslove, a ovogodišnji ih zaista neće razočarati.

Ove godine novost je lokalitet, kino kraj Doma mladih...
- FMFS je prošle godine pozvan da kao partner Platformi doma mladih, MKC-u i Gradu Splitu sudjeluje u projektu “Gradimo Dom zajedno” koji se prijavljivao na natječaj europskog socijalnog fonda “Kultura u centru”.

Veliki je to projekt koji je na kraju prošao na tom natječaju i koji je bio najbolje ocijenjen projekt, a cilj mu je razvoj Doma mladih kao društveno kulturnog centra, kao mjesta u gradu koje će postati centar nezavisne kulturne scene našeg grada.

Naš zadatak u tom partnerstvu je raditi na aktivnostima vezanima uz film i uz prikazivačku djelatnost tako da se već nekoliko mjeseci u Beton kinu održava i projekt “KineDok”, a koji se nastavlja na jesen.

U želji da što bolje ispromoviramo ovaj veliki projekt i Dom mladih odlučili smo da lokacija za naš strani kratkometražni program bude mali atrij ispred ulaza u Dom.

Ovo malo besplatno kino je zaista jedan poseban ambijent, a osim kratkih filmova prikazat ćemo i dva termina filmova hrvatskog srednjeg metra.

Vjerujem da će publika prepoznati ovu lokaciju i da je ovo početak jedne duge veze između FMFS-a i Doma mladih.

Je li "mladih" ključna riječ kad je u pitanju FMFS (organizatori, publika)? Koliko festival treba njegovati mladenački duh da bi opstao?
- Pa definitivno je to važna riječ, ali ne bih rekao da je ključna. Mladenački duh je samo jedna od kockica u tom velikom mozaiku koji daje cjelokupnu sliku i onu posebnu atmosferu FMFS-a.

Ja sam ponosan što je FMFS prepoznat od strane svih dobnih skupina, što među gledateljima imamo i studente i umirovljenike, i alternativce i šminkere.

To pokazuje da smo stvorili mjesto za svih, mjesto na kojem se svi osjećaju ugoddno. Nama je svakako u cilju uvijek privlačiti i mlade gledatelje, srednjoškolce, studente, upoznati ih i naučiti na drugačiji film.

Oni su buduća publika ne samo FMFS-a, već i kina općenito. U današnje vrijeme je jako važno nove generacije upoznavati s užitkom gledanja na velikom platnu i s filmom kao kulturnim proizvodom.

Vaše je čedo trenutno u pubertetu. Kako se s time nosite?
- Odlično. Nije postalo buntovno i nije upalo u depresiju. Mislim da je FMFS u ovim svojim godinama na pravom putu.

Prvo desetljeće smo zaokružili s našim velikim rezultatima, ne samo FMFS-a nego i Kina Mediteran koje je postiglo puno za male sredine u tako malo vremena.

Svi ti rezultati doveli su nas i u poziciju da danas zajedno s “Kinotekom” vodimo Ljetno kino “Bačvice” i ta činjenica će svakako obilježiti pubertet našeg Festivala.

U godinama koje su pred nama, cilj je prostor Ljetnog kina sanirati, rekonstruirati i učiniti ga na ponos našim građanima i svim posjetiteljima.

U ovih godinu dana smo zahvaljujući Ministarstvu kulture digitalizirali kino, a Grad Split nam je pomogao oko investiranja u instalacije, međutim još je puno posla pred nama, a svakako će sve što se događa u tom prostoru i vizualno i programski obilježiti FMFS. Ipak smo na neki način “zatvorili krug” našim radom u ovom kinu.

Godine 2008. smo ga vratili u fokus publike nakon zaborava u koje je upalo, zatim je iz FMFS-a 2012. krenulo Kino Mediteran koje je revitaliziralo 26 kina na otocima i u malim mjestima, da bi se sad na neki način vratili kući, gdje je sve krenulo i dobili priliku da pokažemo što sve još možemo napraviti.

Ako će do punoljetnosti FMFS-a naši rezultati biti upola dobri kao u ovih prethodnih 11 godina, ja ću osobno biti zadovoljan.

Naslovnica Kultura