Kultura Kultura

Splitski promil za klavir

Grad Split bi trebao ući barem do 20 posto u ovaj projekt koji je postao bitna kulturna manifestacija grada, kaže Vanesa Kleva Pleština, direktorica Piano Loop Festivala

Splitski promil za klavir

Nema tako dugo da je Piano Loop Festival zatvorio vrata 6. etape. Bila je to ekskluzivna prilika, ne samo za pianoljupce, svjedoči program na kojem je najvećim slovima bilo ispisano ime Ive Pogorelića.

Ali to je samo najvidljiviji znak ovogodišnjeg Piano Loopa. Bilo je tu još virtuoznih prstiju, od Kemala Gekića, svojevrsnog impresaria manifestacije, do sasvim mladih sudionika kao što su Lovre Marušić i Marijan Đuzel.

Platforma je međunarodna, pa su nastupili i Nijemac Andreas Frolich, Južnokorejka Wonmi Kim, ruski pijanisti Sergey Korolev i Andrey Gugnin i nizozemski duo Grieg Pianoduo, koji čine Elles van der Heiden i Siebert Nix.


Za svu tu glazbenu gozbu možemo zahvaliti Vanesi Kleva Pleština, direktorici i producentici koja doista pokriva sve aspekte Festivala.

I sama je glazbenica, diplomirana je klaviristica i profesorica klavira u Glazbenoj školi Josipa Hatzea, a i svugdje je gdje je Festival, od biljetarnica u Etnografskom muzeju i podrumima Dioklecijanove palače, do prvih redova u publici.


Vanesa, rezimirajmo malo što za Splićane i njihove goste znači Piano Loop projekt i Piano Loop Festival kao njegova najvidljivija manifestacija?


- Prezentacija klasične klavirske literature u vrhunskoj umjetničkoj izvedbi temeljna je ideja Piano Loop festivala. Puno jednostavnije bilo bi dovesti neko veliko crossover ime, npr. Maksima Mrvicu, no mi smo se odlučili na drukčiji pristup.

Ali ovako postupnim bildanjem publike, od starta kad je bilo možda 100-200 ljudi na koncertima, do ove godine, kad je bilo više od tisuću, polako ali ustrajno ostvarujemo cilj.


Ovo je već šesta godina Festivala. Dovoljno da se uoči ono što ide glatko, kao i ono što poslovično zapinje...


- Ispalo je da je koncert koji je bio financijski najsloženiji, onaj Pogorelićev, privukao najveći broj ljudi. Ispao je najbolji u svakom smislu... i organizacijskom, i financijskom itd.

Zato što ljudi valjda znaju njegovo ime. Najteže je prezentirati neku mladu zvijezdu, čak i ako se iza tog imena krije autentični genijalac. Svake godine nastojim na repertoaru imati neko mlado ime.

Ove godine imali smo Đuzela i Marušića. Potonji mi je svirao i prije nekoliko godina, jer je prve godine dobio nagradu Festivala, tako da smo, vjerujem, i njemu pomogli na njegovom razvojnom putu.

Međutim, za te mlade neafirmirane ljude teško je privući publiku, pa mi je to poseban izazov.

Problem koncertnog klavira

Koliko Split uopće ima publike za vaš Festival?


- Po nekim mojim izračunima ispada da otprilike jedan promil našeg gradskog stanovništva dođe na koncert. To je otprilike 300 ljudi.


Taman za vaše prostore...


- Prije sam bila u Etnografskome muzeju koji prima maksimalno sto ljudi, a ove godine, kad sam se odlučila spustiti u Podrume, to je bio svojevrstan rizik.

Međutim, stvarno, Pogorelić je imao više od 400 ljudi na koncertu, a na Kemalu ih je bilo možda 250.
Ispada da imamo publiku.


Kad već spominjete Gekića, nedavno je u razgovoru za naš dnevnik izdvojio nekoliko problema. Koncertna dvorana, klavir...


- Da. Imamo stalni problem instrumenta jer Split nažalost nema adekvatan klavir. Tako da Festival svake godine ima sponzorski klavir od Euro-unita, koji svake godine treba dovesti iz Čakovca.

A ove godine su došla dva klavira, jedan je bio u Etnografskom muzeju, a drugi smo spustili u Podrume.

Na toj Yamahi CFX, koju su poslali za Pogorelića i Gekića, svirala su samo trojica ljudi prije, Chick Corea, Aljoša Jurinić i Matej Meštrović. Problem klavira je evidentan i bit će riješen kada se za ovu novu dvoranu kupi klavir.


Jer ovaj klavir na kojem je svirao Pogorelić, meni kao laiku zvučao je možda mrvu plitko...


- Problem je s Podrumima zbog sedre na plafonu. Da dovedemo fizičara da napravi akustičku studiju, ne bi je mogao napraviti tamo, zato što je u svakom uglu drukčija akustika i drukčije se lomi zvuk.

A i taj klavir, upravo zato što je dosad posuđen svega dva-tri puta, nije isviran dovoljno. Pogoreliću je klavir legao. Kemal se žalio na akustiku, bilo mu je dosta tupo, falilo mu je rezonance... U Etnografskom muzeju imali smo manje problema.


To bi možda zahtijevalo nešto proaktivniji pristup Grada. Veliki Steinway koncertni klavir počinje s cijenom od milijun kuna. Čini mi se da to za grad ne bi trebao biti problem kad je na Thompsona spreman ulupati pola tog iznosa. Ne kažem da je Chopin popularniji od Čavoglava, ali ipak...


- Ha ha ha... Osim toga problema, ja nakon šest godina ovaj naš festival vidim kao bitnu kulturnu manifestaciju, na europskoj razini. Pratim festivale, ali rijetko tko se može pohvaliti programom koji će u devet dana nanizati devet relevantnih pijanista.

Međutim, s obzirom na to da ne možemo na ulaznicama iznijeti takav projekt, mi stvarno moramo imati podršku grada. Ministarstvo kulture nas prati, i nije to toliko problem koliko lokalne institucije.

I Splitsko-dalmatinska županija morala bi biti zastupljenija; oni uvijek nešto daju, ali to je toliko simbolično da se time ne može pokriti niti jedan koncert od devet. I Turistička zajednica daje jedan određeni iznos, ali mislim da bi se Grad tu definitivno trebao više založiti...


A koliko se zalaže?


- Mislim da bi za jedan ovakav projekt grad morao ući s nekih 15-20 posto, što dosad nije bio slučaj ni približno. To su bili zaista simbolični iznosi.

Mi smo im ekstremno zahvalni zbog njihove nematerijalne podrške, u krajnjoj liniji dopustili su da se Piano Loop odvija i u Podrumima, pomažu nam s nekim reklamnim mjestima u gradu i sl.

Međutim, to je sve nematerijalna podrška, i kad se povuče crta, ovaj materijalni dio je meni na leđima. Ovdje želim zahvaliti muzejima.

Već nekoliko godina surađujemo s Etnografskim muzejom, i bez svesrdne pomoći gospodina Silvija Braice ništa ne bi bilo moguće, a od ove godine ostvarili smo suradnju s gospođom Brankom Brekalo i Muzejom grada Splita.

Entuzijazam jači od minusa

Koji je budžet festivala?


- Dakle, imamo festivalski produkcijski dio, i imamo Akademiju. Meni je taj edukativni dio jako bitan. Radimo seminare, i sad, ako se to kompletira u jedan projekt, budžet je negdje oko 50-60 tisuća eura.


Kako je strukturirana ta Akademija?


- Cijeli projekt je proizišao iz ljetnih škola Kemala Gekića. Kad sam ja studirala, za svaki sam seminar morala putovati vani, u Francusku, Italiju, Njemačku, gdje već, pa mi je bila ideja da sve te vrhunske profesore dovedem u Split.

Etablirali smo tu školu, koja se u međuvremenu zaista proširila, tako da ljeti imamo po deset radionica.

Profesori kao što su Lev Natochenny, Kemal Gekić, Eugene Choi, Wonmi Kim, Grigory Gruzman... puno vrhunskih profesora drži masterclassove tijekom cijelog dana, koje je, recimo, ove godine pohađalo 30 mladih ljudi iz cijelog svijeta.


Gdje držite satove?


- U "Hatzeu". Akademija je ostvarena u suradnji s Glazbenom školom, koja svake godine omogući korištenje svih prostora obje zgrade "Hatzea".

Ovdje mi je bitno spomenuti kako se ti mladi studenti kasnije natječu; oformili smo Piano Loop natjecanje, s novčanim nagradama i sponzorstvima u vidu kotizacija na seminarima.

Konačno, pobjedniku je osiguran nastup na Piano Loop Festivalu u aktualnoj i idućoj godini. A budući da imamo blisku suradnju s festivalom "Gegen den Strom" u njemačkom gradu Bad Ems, pobjednik dobije nastup i kod njih, kao i njihov kod nas.


Što nam već sad možete najaviti za sljedeću godinu?


- O, imamo kompletni program. Zasad je u ideji pobjednik natjecanja "Petar Iljič Čajkovski" (najrenomiranije svjetsko klavirsko natjecanje, u Moskvi), Francuz Alexandre Kantorow, Rus Dmitri Šiškin, finalist Chopinova natjecanja u Varšavi, i... a to me strah i izgovoriti već sad, slavna Argentinka Martha Argerich.


Uglavnom, nema straha za Piano Loop?


- Ja sam ogroman entuzijast. Uživam promatrati stvaranje ispred sebe, i kad vidim koliko je sretnih ljudi na tom projektu. Poslije kad povučem crtu i shvatim da je projekt u nekakvom minusu, meni na vagi opet ovo prvo prevagne.

Ideja da se nešto stvara i da ti svi ljudi stvarno hrle u Split. Imam Japance na projektu, koji dolaze već pet-šest godina zaredom.

To je u stvari jedna velika promocija grada. Međutim, na stranu turizam, mene zanima ovaj kulturni dio priče. Mislim da će Piano Loop teško nešto izbaciti iz igre.

Naslovnica Kultura