Kultura Kultura

Tihi grad

Svaki dan u Podrume ulaze tisuće turista za kartu od 45 kuna, a nama tamo ne daju raditi iz 'sigurnosnih razloga', govori Antej Jelenić i najavljuje protestnu zvonjavu

Tihi grad

Tihi grad, tema je i koncepcijski okvir splitskog 32. Adria Art Annalea koji će se održati u Dioklecijanovim podrumima od 16. do 26. studenog. Najava splitskog festivala suvremene umjetnosti, kao što biste i očekivali, izgleda kao poezija u prozi.

"Onaj trenutak muka kada završi dugo predavanje. Ima li pitanja? Već tu je podvala - dozvoljena su samo pitanja. Ili moment kada shvatimo da nema više nijednog poznatog autoriteta, a represivni aparat nastavlja bezglavo djelovati. Ili rupa u razgovoru koju ne možemo izdržati. Provalija u životu koji je do tada tekao glatko.”, objašnjava se tema u uvodu.

Malo više o toj provaliji rekao nam je umjetnički voditelj AAA, Antej Jelenić Jelen. Kao svojevrsnu pretpremijeru, u 16h, na dan otvaranja, spominje Ninu Kamenjarin koja će s nekolicinom umjetnika imati interaktivni performans "Gard“ u Dioklecijanovim podrumima.

"Svi koji se tu nađu moći će sudjelovati u njezinoj jednostavnoj, ali upečatljivoj zamisli čije detalje nećemo previše otkrivati. Budući da smo izbačeni iz Dioklecijanovih podruma, sudionici će platiti ulaznice kao i svi drugi turisti, ali će njihov identitet biti skriven.

U ovom, kao i u performansu koji ćemo posvetiti voditelju konzervatorskog ureda, ispitivat ćemo granice elementarne slobode govora i smisla javnog prostora.", govori Antej i najavljuje kako će sveukupno izlagati 18 umjetnika. Broj je fluidan, ali neka imena ipak odjekuju u tom Tihom gradu.

Mišak prijavljen policiji

Kao Krešimir Mišak, koji će u subotu od 19 do 21 službeno otvoriti 32. AAA, predavanjem na Peristilu o temama koje publiku privlače i njegovom televizijskom terminu. Dakle, o ljudima i svemu onome što o njima niste znali pitati.

Međutim, to je neizvjesno jer je za to potrebno ishoditi tri dozvole – Grada Splita, Konzervatorskog ureda i MUP-a. "Iako smo prijavili događaj u drugome dijelu listopada, do danas je pitanje hoćemo li ih ikada vidjeti. Svejedno ćemo održati program jer smatramo da je pravo na okupljanje i razgovor temelj demokratskog društva." objašnjava Jelen i najavljuje kako će kao svojevrsni uvod u Miškovu tribinu performanse održati splitski Bolivijac Efra Avila i skupina DADAnti.

"Efra je zbog svojih interaktivnih skulptura i performansa u kojima kritizira dezorijentiranost suvremenog čovjeka do sada postao neprocjenjivi 'građanin Splita'.

Na Peristilu će izvesti kratki performans 'Homo Zombicus', a tu je i skupina DADAnti sa svojim, uvijek duhovitim i paradoksalnim performansima. Oni će izvesti 'Svi sve znate'."

Pietà za Bužančića

Na AAA će nastupiti i umjetnička udruga IGNOR iz Slovenije.
"Na pjesničkoj rezidenciji ovoga travnja u Ljubljani upoznao sam neke od članova grupe koja je stacionirana u klubu Gromka u skvotu Metelkova. Radi se o 'platformi za poeziju, prozu, glazbu, video i performans'.

Njihovi nastupi, u maniri Fluxusa i Dadaista, povezuju tekst, video i glazbu uživo. Imaju neotesane kritičke tekstove koje prate bubnjevi i razni elektro efekti, a njihov koordinator, Dejan Koban će izvesti i jedan pomalo krvavi performans koji je odgovor na poznati stav raznih glavešina i mutikaša da umjetnici imaju nježne dlanove, odnosno da su – neradnici." najavljuje Antej nastup Slovenaca koji će nastupiti 23.11. u Academia Clubu Ghetto u 21h.

Održat će se i "Pietà za Radoslava Bužančića" Kako će to izgledati, pitamo Jelena. "Kao i kod prvog performansa, kupit ćemo ulaznice i na potpuno neinvazivan način, putem jedne upečatljive metafore dočarati Bužančićev komunikacijski model i način razmišljanja.

Ali bit će tu i jedno zvonce kojim ga pozivamo na dijalog, odnosno promjenu ponašanja. Naime, održavanje naše izložbe, nakon tri desetljeća, najčešće u istočnom dijelu podruma, zabranjeno je iz 'sigurnosnih razloga'. Istodobno svakoga dana u taj 'nesigurni' prostor ulaze tisuće turista i plaćaju ulaznice od 45 kuna.

Očito je da se polako želi izbaciti umjetnost iz Podruma, a pogotovo naša izložba, kako bi se moglo neometano zbrajati novac. Zanimljivo je da smo našim dosadašnjim djelovanjem ipak uspjeli često pokrenuti slučajnost i potaknuti dijalog između institucija i umjetnosti.

U slučaju 'svastika' Baldasar je na koncu osobno došao i ponovno otvorio izložbu koja je bila devet dana pod ključem. A prije nekoliko dana, bivši voditelj odjela za poslovne prostore grada Splita, Ivica Pavić, posjetio je našu galeriju u Dioklecijanovoj 1. Njegovom otkazu s tog radnog mjesta upravo je kumovala naša, medijski dobro popraćena borba za ukradenu prostoriju udruge.

Unatoč, ili baš zahvaljujući konfliktu, došlo je i do određenog poštovanja među nama te na kraju i do komunikacije. Rekao je da sada ima više vremena za pisanje te da mu ubrzo izlazi knjiga. Bužančić se čini kao nešto napuhaniji orah, ali time možda i zreliji za pucanje. Tada ćemo vidjeti kakav plod krije u sebi.' zaključuje Jelenić ovaj (agri)kulturni prijepor.

18 iz Undergrounda

Vice Tomasović, Marko Majstorović, Predrag Golub, Segor Garber, Milan Brkić, Ivana Miloglav Ivanković, Sofija Pašalić, Miljan Milanović, Jasmina Beneta, Maja Jelušić, Mirta Boban, Narcisa Šehić, Lavoslava Benčić, Antej Jelenić, Ida Loher, Nina Šegović, Franko Bušić, Julija Tomasović

Krešimir Mišak na rubu umjetnosti

O Tihome Gradu Krešo kaže kako je čitajući najavni tekst Tihog Grada u mnogim dijelovima osjećao kao da ga je sam napisao.

Puno je tamo točnih gledišta, drži Mišak. "Recimo, kako današnja civilizacija niti čovjek ne znaju što bi s tišinom, a ona je jedini put kojim čovjek može razlučiti sebe od svojih programa.

Potom, kako će se 'najnoviji autoritet zvan znanost ubrzo pokazati kao najveći tiranin'. To se doista u nekim područjima događa. I dobro je rečeno da 'civilizacija ne vjeruje umjetnosti jer umjetnost traži sudjelovanje i imaginaciju'.

Zanimjiva je i misao da 'kapitalizam opstaje jer mu je temelj iracionalan'. To je pogotovo zanimljivo jer ga se uobičajeno predstavlja kao racionalno rješenje za ljudsku sreću, a ljudi, smatra se, ne mogu doseći sreću jer su oni iraconalni.

No, živimo u svijetu zamijenjenih teza, ovo je samo jedna takav slučaj. Također, ponekad sam bio usamljen u razmišljanju da 'Assange nije pomakao svijet ni za milimetar' jer nas je samo zatrpao bolesnom količinom informacija koje zapravo samo govore da netko stalno nešto mulja, ali ne kazuje ništa o sustavnosti toga.

A jedan moj prijatelj mi je rekao - jer nisam čitao poeziju pa ne znam - da je upravo poezija u repertoaru ljudske komunikacije i stvaralaštva najbliža mističnom iskustvu koje je neomeđeno, a prenosi neki sadržaj kojeg interpretiraš vlastitom imaginacijom.

Zanimljiva je i misao da 'zlo pomoću marketinga uspijeva zadržati privid nadmoći'. Kad čovjek bolje razmisli, kako drugačije?", pita se Mišak.

 

Naslovnica Kultura