Mišljenja Cinemark

Cinemark

Marko Njegić

MATURA Mungiu položio s odličnim

FILM: Bacalaureat; drama; Rumunjska/Francuska/Belgija, 2016.; REŽIJA: Cristian Mungiu; ULOGE: Adrian Titieni, Maria Dragus; DISTRIBUCIJA: Discovery; OCJENA: **** 1/2

'Bacalaureat' je jedan prilično stresan film, a danas takve nitko ne radi bolje od Rumunja, osobito prvaka rumunjske kinematografije Mungiua. Stresna je i situacija s tendencijom da se pritisak samo pojačava zbog uzročno-posljedične veze među zbivanjima uronjenima do guše u korumpirani sustav. U filmu sa situacijama prepoznatljivim hrvatskom gledateljskom oku svatko ima svoje razloge i rijetki su likovi bez grijeha. Vjerojatno je grešan i onaj koji je bacio prvi (i drugi) kamen u Romeovo staklo.

Mirne kadrove “Mature“ Cristiana Mungiua frekventno naseli neki nemir i izazove stres (u) gledateljima jednako kao i likovima. Ne pomaže ni što kadrovi nisu posve statični i što je kamera blago decentrirana, jer redatelj svako malo snažnije prene i nas i likove. Sagledajmo uvodne minute. Eksterijer, ulica, naoko spokojan dan. No, nakon što se kamera preseli u interijer, nečiji stan, trenutni mir prekida kamen bačen u prozor koji zavijori nepomične bijele zastore. Eto strke.

Kako bi izvidio što se događa i možda uhvatio počinitelja, muškarac, kirurg Romeo (Adrian Titieni) iz provincijskog transilvanijskog gradića Cluj-Napoc, brže-bolje izlijeće napolje, gdje ga bombardira najednom snažan zvuk užurbanije ulice i života. “Imaš li ideju tko bi to mogao napraviti“, upita supruga, bibliotekarka Magda (Lia Bugnar), ali Romeo odgovara negativno. Nepomućenost Mungiuova filma se nastavlja i nepovratno remeti stabilnost njegova života. Kad Romeo ostavi svoju kćerku maturanticu Elizu (Maria-Victoria Dragus) nedaleko škole, neki muškarac će je potom napasti i pokušati silovati, što će nesretnici biti velika trauma, toliko da se neće moći sutradan skoncentrirati na jedan od ispita za maturu o kojoj joj ovisi školarina za engleski Cambridge.

I tako opet i iznova, prividni mir u jednoj sekundi, razvidni nemir u drugoj, kao u sceni s kamerom pozicioniranom u unutrašnjosti automobila koji nenadano biva pogođen kamenom u vjetrobransko staklo. Ako se kamenja ne bacaju, vibriraju mobiteli i često donose loše vijesti. “Bacalaureat“ je, doista, jedan prilično stresan film, a danas takve nitko ne radi bolje od Rumunja, osobito prvaka rumunjske kinematografije Mungiua (“4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana“, “Iza brda“).

Stresna je i situacija s tendencijom da se pritisak samo pojačava zbog uzročno-posljedične veze među zbivanjima uronjenima do guše u korumpirani sustav koji se nije puno pomaknuo naprijed i oslobodio okova Čaušeskuova razdoblja iz “4 Months, 3 Weeks And 2 Days“. Ambicija da pošto-poto osigura kćerki mjesto na engleskom fakultetu uplest će liječnika dojučer čestite reputacije u mrežu sustavne korupcije kojoj je nekako odolijevao, iako nije bez grijeha - već godinu dana ima ljubavnicu Sandru (Malina Manovici), profesoricu u Elizinoj školi da stvar bude zapetljanija.

Šef policije (Vlad Ivanov) moli Romea za uslugu da ubrza čekanje procesa za transplataciju jetre “dobro pozicioniranom“ (i korumpiranom) dogradonačelniku Bulaiu (Petre Ciubotaru), a ovaj će zauzvrat okrenuti broj telefona i pomoći mu s kćerkinim ispitom. Život za ispit. Ispit za život. U ilegalne intervencije, osim doktora, šefa policije i dogradonačelnika, upetljan je i predsjednik komisije za ispite mature (Gelu Colceag), ističući kako to radi zbog Romeove kćerke, u stilu “nije ona kriva što ne znamo s kriminalcima“.

Gdje su korumpirani kriminalci, tu su i antikorupcijski istražitelji koji shvaćaju Romeove postupke, “možda bi i mi na vašem mjestu napravili isto“, no “zakon je zakon“. Mungiu “Maturu“ polaže s odličnim pokazujući razmijevanja za protagonista, Romeova nastojanja da osigura Elizi bolju budućnost, pa čak i za njegov iskorak u povlačenje veza i vezica, ne za sebe, nego altruistički za nekog drugog, kćerku, pritom se ne ponašajući prezaštitnički i posesivno kao majka glavnog lika “Poze djeteta“ Calina Petera Netzera.

“Takav je svijet u kojem živimo, nekad se treba boriti njihovim oružjem. Ako si fer, završiš u nekoj biblioteci“, govori Romeo ženi. Život ima pobjednike i gubitnike, a Romeo želi da njegova kćerka bude pobjednica i živi daleko odavde u nekom uređenijem, “normalnom“ svijetu (“ovdje nema ništa“), kad se već on vratio iz izgnanstva poslije svrgnuća Čaušeskua. Međutim, na taj način, kompromitiranjem svojih principa, on također postaje dio trula sustava koji vrbuje nove, neiskvarene generacije. U filmu sa situacijama prepoznatljivim hrvatskom gledateljskom oku svatko ima svoje razloge i rijetki su likovi bez grijeha. Vjerojatno je grešan i onaj koji je bacio prvi (i drugi) kamen u Romeovo staklo.

Pitanja bez odgovora

Usporedo s glavnom linijom priče Mungiu vozi i trilerski podzaplet. Romea je netko uhvatio očito na zub s obzirom na kamen bačen u njegov prozor i vjetrobransko staklo, podignute brisače na automobilu itd. U tom segmentu “Matura“ veoma nalikuje misteriju Hanekeova filma “Skriveno“. Mungiu odbija otkriti identitet nepoznatog počinitelja i ne daje konkretne odgovore, pače samo inicira neka nova pitanja i sumnje, recimo da i napad na Elizu možda ima veze s time. Talentirana mlada glumica Maria-Victoria Dragus tu dođe kao poveznica s Hanekeom – glumila je u njegovoj “Bijeloj vrpci“. Kad smo kod glumaca, u maloj, ali efektnoj ulozi gledamo Valeriua Andriutu (izvrstan kao pop u filmu “Iza brda“). Andriuta je jedan od osumnjičenika poredanih poput “usual suspectsa“ ispred Elize – onaj kojeg policajac nagoni da ponavlja prijetnju nekoliko puta.

Naslovnica Cinemark