Mišljenja Cinemark

Cinemark

Marko Njegić

GRANICA Na granici čudnog i čudesnog

FILM: Gräns; drama; Švedska/Danska, 2018.; REŽIJA: Ali Abbasi; ULOGE: Eva Melander, Eero Milonoff; DISTRIBUCIJA: Discovery; OCJENA: *** 1/2

Ovo je film o granicama, uključujući i granice dobrog filmskog ukusa. Ako je 'Border' teško voljeti, a jest, treba cijeniti jedinstvenu, ambicioznu i alegoričnu viziju, kao i beskompromisnu redateljsku egzekuciju.

Granica u naslovu filma "Border" - izvorno "Gräns" - redatelja Alija Abbasija ("Shelley") ima mnoštvo značenja. Ona dijeli ljudski i (nat)prirodni svijet, čovjeka i stvorenja iz bajke. U nagrađivanom švedsko-danskom filmu postoji i granica između urbanog i pastoralnog, mitologije i zbilje, čudnog i čudesnog, dobrog i lošeg.

Tu je i granica između žanrovskog i festivalskog art filma. Između bajkovite fantazije i naturalističke drame, magičnog i realističnog koji će prijeći granicu i stopiti se u magični realizam. Ovo je film o granicama, uključujući i granice dobrog filmskog ukusa.

Konačno, protagonistica filma, facijalno izobličena Tina (Eva Melander), radi na graničnom prijelazu u švedskoj luci. Jednom kad Tinu vidite, nećete je tako lako zaboraviti zahvaljujući odličnoj psiho-fizičkoj ulozi švedske glumice Melander i iznimno uvjerljivoj prostetičkoj maski Pamele Goldammer, Görana Lundströma, Cristine Malillos, Pierrea Oliviera Persina i Erice Spetzig, zasluženo nominiranoj za (američkog) Oscara.

Tina živi u šumi i njeguje posebnu vezu s divljim životinjama (lisice, losovi...), a i sama ima animalističke instinkte prilikom rada na carini. Sposobna je, recimo, nanjušiti krijumčareni alkohol u torbi tinejdžera i memorijsku karticu s pedofilskim sadržajem u mobitelu odraslog muškarca.

Jednostavno je nanjušila na tipu da posjeduje dječju pornografiju koja će postati dio podzapleta još jednog šoka radi. "Mogu osjetiti sram, krivnju, bijes, ostale stvari također, pa sve povežem", objašnjava Tina koja smatra da je njezin izgled posljedica kromosoma, dok je maska na granici realne deformacije i nadrealne pojavnosti lika iz bajke.

Tko je ona zapravo, doznat će kad se na graničkom prijelazu ukaže tip veoma sličan njoj, njezina "muška" verzija Vore (Eero Milonoff). Vore i Tina su trolovi, posljednji od svoje vrste. Uz Vorea će Tina, prilagođena ljudskom svijetu, krenuti na put samootkrića, prihvatiti svoj identitet i pronaći svoje mjesto na svijetu gdje je se mnogi ljudi boje i nazivaju "ružnom kujom", plus naučiti jesti crve, bojati se munja i gromova.

"Granica" je ekranizacija kratke priče švedskog pisca i koscenarista Johna Ajvidea Lindqvista, najpoznatijeg po tinejdžerskom vampirskom romanu koji je uspješno ekraniziran u filmove "Neka uđe onaj pravi" Tomasa Alfredsona i "Pusti me unutra" Matta Reevesa.

"Border" i "Let The Right One In" imaju dodirnih točaka u autsajderskim likovima, priči koja koegzistira na razmeđi stvarnog i nadnaravnog te transrodnoj romansi izvrnutih spolova (Vore ima vaginu umjesto penisa, a Tina obratno). Ljubav Tine i Vorea, kao i sam film, šeta na tankoj granici magičnog i grotesknog.

S jedne strane, krasna snoliko-lirska scene nagog, zaljubljenog trka trolovskih Adama i Eve po šumi i njihova sjedinjavanja s prirodom u oku kamere Nadima Carlsena ("Holiday"). S druge, krajnje bizarno vođenje ljubavi, možda najbizarnije sekvencije seksa u povijesti kinematografije.

Film "Granica" probija granice onoga što se danas unutar kinematografije može pokazati bez cenzorskih ustezanja, pri čemu Abbasi preuzima štafetu od Von Triera u "senzacionalnom" orkestriranju povremeno samosvrhovitih šokova, ubačenih u pojedine scene kako bi ciljano odbili gledatelja i da se na internetu u vezi njih može "trolati" unedogled.

Pa opet, ako je likove teško simpatizirati, lako je razumjeti barem Tinu budući da Vore predlaže osvetu ljudskom rodu, nastavljanje njihove vrste i svjetsku dominaciju trolova. Neljudska protagonistica, trol, humanija je od mnogih ljudi, posebice internetskih trolova.

Nastavno na to, ako je i "Border" teško voljeti, a jest, treba cijeniti jedinstvenu, ambicioznu i alegoričnu viziju, kao i beskompromisnu redateljsku egzekuciju iste koja je, među ostalim, nagrađena u Cannesu i Palm Springsu, te nominirana za nekoliko Europskih Oscara (najbolji film, redatelj, glumica, scenarij, efekti). Abbasijev film preneseno govori o manjinama, izazivajući gledatelja da prihvati tjelesno i duhovno različite od sebe, bili oni ljudi ili trolovi.

Neprepoznatljivi glumac

Pod maskom neprepoznatljivi Eero Milonoff glumio je u finskom boksačkom filmu "Najsretniji dan u životu Ollija Makija".

Naslovnica Cinemark

VIŠE IZ RUBRIKE