Mišljenja Librofilija

Librofilija

Ivica Ivanišević

Veliko srce Ala Caponea

'Rastrgane godine' prije svega se mogu čitati kao popkulturna kronika epohe, u kojoj se, primjerice, iz glazbe, filma ili mode pouzdano iščitava duh onoga vremena

Briljantnog povjesničara Philippa Bloma (rođenog 1970.) otkrili smo 2015. zaslugom Vrtoglavih godina". Tom knjigom autor je branio (i uspješno obranio) tezu kako razdoblje od 1900. do 1914. nije bilo tek puka uvertira u Prvi svjetski rat te da se upravo u tih petnaest godina – a ne nakon njih – svijet radikalno promijenio. "Rastrgane godine" (prijevod potpisuje Goran Schmidt) svojevrsni su sequel u čijemu je fokusu međuraće.
"Rovovske bitke", veli Blom, "koje su porodile razočarenje i ogorčenost, sada su se nastavile između partija, ideologija, klasa, između budućnosti i prošlosti, bogatstva i siromaštva, i na kraju, što je bilo predvidljivo, ponovno između država. Međuratno je doba bilo doba unutarnjih konflikata."
Jednako zainteresiran za krupne povijesne figure, kao i za zbivanja u društvenome parteru, Blom opet akribično i vješto kontrapunktira "veliko i malo", zanimajući se za političke koliko i kulturne prevrate, osobito one koji su imali utjecaja na široke mase.
"Rastrgane godine" prije svega se mogu čitati kao popkulturna kronika epohe, u kojoj se, primjerice, iz glazbe, filma ili mode pouzdano iščitava duh onoga vremena.
Kao i u prethodnome libru, autor iznova osvaja osebujnim, pomaknutim interpretacijama zbivanja. Tako, primjerice, u poglavlju posvećenom prohibiciji naglašava činjenicu kako je velika kampanja za novu Ameriku i obnovu američkog morala bila u stvarnosti također i borba stare, seoske Amerike, koja je izgubila utjecaj, protiv nove, gradske, borba 19. protiv 20. stoljeća.


"Ta stara seoska Amerika bila je pretežno protestantska, a njezin stil života počeo se mijenjati pred pritiskom useljenika koji su stizali iz Italije, Irske, Njemačke... (dakle, uglavnom katolika i židova). I eto kako se naoko bezazlena polemika o društvenoj prihvatljivosti alkohola naglo pretvara u duboki svjetonazorski konflikt s obilježjima – doduše, prikrivenog, ali ipak - vjerskog rata. Naravno, ta se polemika pokazala potpuno promašenom. Jer, veli Blom, automobili, kina i radio razorili su tradicionalne predodžbe o moralu djelotvornije nego što bi to mogao čitav ocean alkohola, ali bilo ih je puno teže mrziti."
Osim što je eruditski potkovan, Blom je i punokrvni pisac koji zna kako doprijeti do čitatelja. Pokušavajući opisati razmjere ekonomske krize u SAD dvadesetih godina, netko drugi istresao bi kubik-dva sumornih statistika. Blom, međutim, u rukavu ima neusporedivo lakše i dojmljivije rješenje. Njemu je dovoljno upozoriti na činjenicu kako je tih godina čak sto tisuća (!) Amerikanaca zatražilo iseljenje u Sovjetski Savez. Ili pak podsjetiti kako ni mafija nije ostala ravnodušna na patnje naroda. I sâm Al Capone osjetio se pozvanim učiniti nešto za opće dobro, pa je u Chicagu otvorio pučku kuhinju.
"Rastrgane godine" nisu samo poučna nego i beskrajno zabavna knjiga. Kako se, recimo, ne nasmijati uz priču o nastanku nacističke budnice "Horst Wessel Lied"? Tip iz naslova bio je veliki mučenik Hitlerova pokreta, a Blom podsjeća na činjenicu kako je građanskim zanimanjem bio svodnik te da on doduše jest pao kao žrtva komunističkog egzekutora, ali da asasina u akciju nije poslao lokalni politbiro, nego pobunjena prostitutka koja je drugu štemeru zacijelo ponudila prebijanje usluga.
Da zaključim: ne oklijevajte, nego požurite do najbliže knjižare/knjižnice.

Naslovnica Librofilija