Mišljenja Međutim

Međutim

Ivan Ugrin

Treći svjetski rat na rate

Zaglavili smo usred Trećeg svjetskog rata, premda je to rat na rate. Postoje ekonomski sistemi koji, kako bi opstali, moraju voditi ratove. Tako da proizvode i prodaju oružje. Na taj način se saniraju troškovi određenog ekonomskog sistema, koji čovjeka žrtvuje idolu novca.

Ne razmišlja se ni o gladnoj djeci u izbjegličkim kampovima, ni o prisilnim preseljenjima, ni o razrušenim stanovima, ni o ljudskom životu ugušenom u korijenu.

Ovako je prije dvije godine na jedno novinarsko pitanje odgovorio papa Frane. Kad je lani pohodio Sarajevo, ponovio je slično: "Mi se nalazimo unutar Trećeg svjetskog rata, koji se vodi u dijelovima te se, u kontekstu globalne komunikacije, doživljava prava ratna klima."

Svijet u kojem živimo premrežen je ratnim sukobima na sve strane. Najstrašniji i najdugotrajniji rat vodi se već godinama u Siriji, gdje se bori doslovno svatko protiv svakoga. Uz to, teroristički napadi koje smo imali prilike vidjeti u Parizu, Bruxellesu, Nici, Münchenu, New Yorku... unose u čovječanstvo nemir i strah.

Nedavno smo čitali vijest kako je Njemačka donijela plan civilne obrane, prvi nakon kraja hladnog rata, kojim se poziva stanovništvo da stvori zalihe hrane i vode za nekoliko dana. Dokument u kojem stoji da zemlja "bude u dovoljnoj mjeri spremna za moguću konkretnu prijetnju", objavilo je njemačko ministarstvo obrane koje kao potencijalnu prijetnju navodi Rusiju "koja otvoreno dovodi u pitanje mir u Europi", jer je 2014. godine anektirala ukrajinski poluotok Krim.

Kao odgovor na ruske aktivnosti, NATO snage proglasile su koncem svibnja operativnom prvu bazu proturaketnog obrambenog sustava u bivšoj zrakoplovnoj bazi u rumunjskom Deveselu. Druga baza, jednako opremljena, trebala bi postati operativna u poljskom Redzikowu 2018., na obali Baltičkog mora.

Kontinent opasnog življenja

Vojni analitičari tumače kako je počela nova faza hladnog rata između Zapada i Rusije. U tom kontekstu promatra se neuralgično stanje u Ukrajini, gdje je na snazi primirje, ali koje može iznova eskalirati u ratni sukob. Kao što se u Siriji, samo nekoliko dana nakon što su zaraćene strane potpisale mir, rat nastavio nesmiljenom žestinom.

Tamo je, barem se tako čini, u prvom planu rat protiv Islamske države koja se počela širiti nakon američke intervencije u Iraku. Međutim, u Siriji se sada prije svih "tuku" Amerikanci i Rusi. Rusija podupire vojnike sirijskog režima i predsjednika Assada, dok je Amerika na strani sirijskih pobunjenika.

Situacija se, primjerice oko grada Alepa, mijenja iz dana u dan, i ishod te bitke umnogome bi mogao označiti daljnji razvoj ratnog stanja. Jer na Bliskom istoku stalno se obnavljaju i ruše savezništva. Rusija je za rat u u Siriji koristila i iranske zračne baze. Neko su vrijeme ISIL-ovce i njihov levantski kalifat koji se širio zahvaljujući i unosnoj trgovini naftom, podržavali Saudijska Arabija i Turci.

Onda se Putin pomirio s Erdoganom, iako su mu turske snage prije nekog vremena oborile vojni zrakoplov. Rusi svojom inicijativom žele pokazati da su supersila i utjecajna država, te da su aktivno uključeni u sigurnosna pitanja u svijetu, dok se u Americi tek čekaju rezultati predsjedničkih izbora, u kojima Putin podržava Trumpa. Izrael i dalje razvija svoj nuklearni program, prema nekim procjenama imaju dvjestotinjak atomskih bombi.

Velika Britanija je na referendumu odlučila izići iz Europske unije, koju je, inače, prije godinu dana destabilizirao val izbjeglica, a sprema se i novi – ako propadne dogovor s Turskom – iz ratom zahvaćenih zemalja, među koje se uz nevoljnike infiltriraju i brojni potencijalni teroristi.

Stari kontinent sve više postaje mjesto opasnog življenja, a moćna njemačka premijerka Angela Merkel, zbog politike otvorenih vrata prema izbjeglicama, na putu je da izgubi kancelarsku poziciju. I, konačno, Srbija, koju guraju navrat-nanos u EU kako bi je istrgli iz sfere ruskog utjecaja, poručuje da je spremna za novi rat u Bosni i Hercegovini(!)

Ratovi se vode čak i u cyber prostoru, napadaju se tako i neke od glavnih svjetskih tvrtki koje pružaju ključne internetske usluge. Tehnološki stručnjaci nagađaju da u pozadini napada stoje neke velike države, sumnja se na Kinu ili Rusiju...

Šokantna statistika (ne)mira

Kad sam koncem 1994. vodio razgovor s poznatim isusovačkim teologom dr. Ivanom Fučekom, koji je u to vrijeme bio profesor na rimskoj Gregoriani, otkrio mi je jednu žalosnu činjenicu: kako je od godine 1496. prije Krista do 1861. poslije Krista, znači kroz 3357 godina, bilo 227 godina mira, a 3130 godina rata.

Na 13 godina rata jedna godina mira. U kršćanskoj Europi do naših dana je bilo 287 ratova. "Dakle, svijet je jednostavno kroz povijest u ratu, to je činjenica. Zašto je u ratu? Mi teolozi imademo odgovor: čovjek je grješan. On je strašan egoist i u tom smislu je pohlepan za vlašću, za moći.

Da bi to postigao, čovjek želi uništiti drugoga, ne samo osobno, nego i grupno, nacionalno i teritorijalno. Mi ne možemo naći osnovni drugi uzrok već u zlu grijeha", tvrdio je Fuček.

U današnjem ozračju ratne klime kao glas razuma odjekuje tek ono što govori najutjecajniji vjerski vođa, papa Frane, koji je ovih dana svojim govorom zaključio Međureligijski susret za mir u Asizu. "Ne ratu! Neka se čuje vapaj boli tolikih nedužnih. Neka se isključe oni što pokreću ratove.

Mi, kao vjerski vođe, moramo biti čvrsti mostovi dijaloga, kreativni posrednici mira. Obraćamo se i onima koji imaju najveću odgovornost u služenju narodima, vođama naroda, neka se ne umore u traženju i promicanju puteva mira, gledajući onkraj pojedinih privremenih interesa: neka ne ostanu gluhi na Božji apel savjestima, na krik mira siromašnih i na dobra očekivanja mladih generacija."

Od svakoga zla, osobito rata, oslobodi nas, Gospodine.
 

Naslovnica Međutim