Mišljenja Međutim

Međutim

Ivan Ugrin

Ina im je sudbina

Ina je odredila sudbinu dvojice lidera HDZ-a, Ive Sanadera i Tomislava Karamarka, a mogla bi označiti političku karijeru i Andreja Plenkovića, no čini se da je on, na iskustvu dvojice prethodnika, shvatio da je svaki posao s Inom mač s dvije oštrice

Nema političara ni relevantne stranke u Hrvatskoj a da se ne bi na neki način bavio nacionalnom naftnom kompanijom. Ina je odredila sudbinu dvojice lidera HDZ-a. Jedan od njih, bivši premijer Ivo Sanader, godinama se razvlači po sudovima zbog predaje upravljačkih prava nad Inom strateškom partneru, mađarskom MOL-u, dok je donedavni HDZ-ov predsjednik Tomislav Karamarko pao s čelnog mjesta u stranci i razbio Vladu u kojoj je bio prvi premijerov zamjenik, zbog toga što je tvrtka njegove žene prije nego što je on ušao u izvršnu vlast surađivala s Jozom Petrovićem, inače lobistom MOL-a.

Međutim, kad je Ina u pitanju, svi su pomalo umočeni u procese koji zapravo traju još od Račanove Vlade, kad je ministar Linić odigrao ključnu rolu u prodaji "Bijelih noći" i privatizaciji kompanije te odabiru MOL-a za strateškog partnera. No, o tome se uglavnom malo govori.

Naglasak je na Sanaderovoj ulozi, koji je za vrijeme svoje vladavine omogućio Mađarima da zapravo vode Inu sa svojim ljudima u upravi.

O sudskim postupcima protiv Sanadera, koji traju praktički otkad je on preko noći otišao s vlasti, svi već uglavnom sve znaju. U to vrijeme Hrvatska je bila pred završetkom postupka pristupanja Europskoj uniji, pa je procesuiranje bivšeg premijera trebalo potvrditi kako se s korupcijom obračunavamo na najvišoj razini.

Snimka iz restorana

Na Županijskom sudu u Zagrebu, sudac Ivan Turudić proglasio je Sanadera krivim i osudio ga zbog navodnog uzimanja mita od predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija. Kao dokaz tih nečasnih radnji poslužila je snimka iz jednog zagrebačkog restorana gdje je Sanader kao premijer na večeri izmjenjivao poruke na papirićima s Hernadijem, na kojima se nije vidjelo što se to međusobno dopisuju, a također ni išta čulo o tome što razgovaraju.

No, za suca Turudića bitan je bio iskaz krunskog svjedoka Roberta Ježića, posrednika u davanju mita. Nakon izricanja presude prije nekoliko godina Ježiću je naloženo da u državni proračun uplati pet milijuna eura, koji su, po njegovu iskazu, trebali biti mito za bivšeg premijera Ivu Sanadera kako bi mađarskom MOL-u prepustio upravljačka prava u Ini. Do danas to nije učinio.

U međuvremenu, Ustavni je sud ukinuo presudu u slučaju Ina-MOL i vratio postupak na Županijski sud, gdje još traje. Na osnovi Turudićeve presude Milanovićeva je Kukuriku Vlada pokrenula međunarodnu arbitražu u Ženevi, tražeći da se ospore ugovori Sanaderove Vlade s MOL-om o preuzimanju upravljačkih prava u Ini. Koncem prošle godine, Sud u Ženevi je odlučio da ugovori sklopljeni 2009. nisu nastali kao plod koruptivnih aktivnosti te ih je stoga odbio poništiti. Nije ni mogao odlučiti drukčije kad ni hrvatski sudovi još nisu donijeli ni jednu pravomoćnu presudu koja bi dokazivala korupciju u sklapanju ugovora s MOL-om. Točnije, jedinu takvu presudu ukinuo je hrvatski Ustavni sud!

Kad se suočio s takvom odlukom iz Ženeve, hrvatski premijer Andrej Plenković ekskluzivno je na Badnjak objavio informaciju kako će Vlada pokrenuti inicijativu otkupa dionica Ine od MOL-a. "Sanader je zadovoljan", rekla je njegova odvjetnica Jadranka Sloković u komentaru završetka arbitraže pred sudom komisije Ujedinjenih naroda za međunarodnotrgovačko pravo, čiji je nepovoljni ishod natjerao Vladu da objavi namjeru o otkupu i preuzimanju većinskog udjela u Ini.
Sloković kaže da odluka arbitražnog suda olakšava posao Sanaderovu odvjetničkom timu te "dovodi i gospodina Sanadera i cijeli ovaj predmet u jednu drugačiju poziciju. Imamo, rekli bismo, psihološku prednost" jer je još jedan neutralni sud potvrdio teze obrane.

Karamarko i Rusi

Činjenica je da se protiv Sanadera vode i drugi postupci, i pitanje je kako će oni svi skupa završiti, međutim ovaj vezan uz Inu zacijelo je za njega sudbonosan. Kao što je Ina bila sudbonosna i za još jednog predsjednika HDZ-a, Tomislava Karamarka, koji je morao otići zbog toga što mu je utvrđen sukob interesa radi poslova njegove supruge s navedenim MOL-ovim lobistom. No, ostaje zabilježeno da je Karamarko "kriv" jer je na jednoj sjednici užeg kabineta bivše Vlade tražio da se započnu pregovori s MOL-om upozoravajući kako bi Hrvatska mogla izgubiti spornu arbitražu s Mađarima, što se na kraju i dogodilo. Neslužbeno, pak, Karamarkov je krimen jer je podržavao ideju da nacionalna naftna kompanija novog strateškog partnera pronađe u jednom ruskom energetskom divu, što u trenutnom odnosu snaga u svjetskoj politici mnogima nije bilo prihvatljivo.

U svakom slučaju, Ina bi, osim Sanaderu i Karamarku, mogla označiti i buduću političku karijeru novog predsjednika HDZ-a i aktualnog premijera Andreja Plenkovića. No, čini se da je on, na iskustvu dvojice svojih prethodnika, shvatio da je svaki posao s Inom mač s dvije oštrice. Nakon što je predstavio ideju potpredsjednice svoje Vlade Martine Dalić, o prodaji manjinskog udjela dionica HEP-a i ulaganje tih sredstava u otkup dionica Ine, koja je loše prošla u javnosti, a i kod partnera u Mostu koji su obznanili opciju izdavanja državnih obveznica, te cijenu koju MOL traži u iznosu od dvije milijarde eura, Plenković se pomalo počeo povlačiti. Osnovao je Savjet za pregovore s MOL-om, u kojoj nema Martine Dalić i pozvao sve kreativne da predlože svoj model financiranja operacije otkupa dionica Ine. Plenković sada igra na sigurno i poručuje: Bitno je da bilo koja transakcija ne generira javni dug.

Naslovnica Međutim