Mišljenja Međutim

Međutim

Ivan Ugrin

Bog piše ravno i krivim crtama

međutim

Jako dobra vijest glede Međugorja plasirana je iz Vatikana 31. svibnja, na svetkovinu Tijelova, posljednjeg dana Gospi posvećenog mjeseca svibnja, kad se inače po katoličkom kalendaru slavi blagdan Pohođenja Blažene Djevice Marije. Naime, Tiskovni ured Svete Stolice objavio je točno u podne vijest da je papa Frane imenovao nadbiskupa Henryka Hosera, nekadašnjeg liječnika i redovnika palotinca, te od konca prošle godine umirovljenoga biskupa Varšave-Praga u Poljskoj, apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje, na neodređeno vrijeme i ad nutum Sanctae Sedis, odnosno na raspolaganju Svetoj Stolici.

U vijesti se ističe kako se radi o isključivo pastoralnoj službi, nastavljajući se na misiju posebnog izaslanika Svete Stolice za župu Međugorje, koja je bila povjerena nadbiskupu Hoseru na blagdan Gospe Lurdske 11. veljače 2017. i koju je on dovršio u prethodnim mjesecima.

Iz Vatikana očigledno "igraju" taktički s Međugorjem. Još je nekoliko mjeseci do kanonske dobi od 75 godina kad mostarski biskup Ratko Perić treba Svetom Ocu podnijeti zahtjev za umirovljenjem. Njegovu nasljedniku daje se do znanja da će Međugorje biti "bliže" Vatikanu nego Mostaru, što izdvaja to nekad malo hercegovačko selo iz lokalnih okvira na jedan puno viši, svjetski nivo, što je po svojoj duhovnosti Međugorje već odavno. Pa i sam je kardinal Vinko Puljić prije nekoliko godina izjavio da je Međugorje najveća ispovjedaonica u Europi.

Otkako je bio prvi put u misiji u Međugorju, nadbiskup Hoser u više je navrata isticao kako je tamo na djelu marijansko štovanje koje vodi prema Kristu. U središtu je zbivanja euharistija, prenošenje Božje riječi, klanjanje Isusu u Presvetom Sakramentu. Moli se i krunica, križni put kojim se ulazi u pashalno otajstvo. Više od 37 milijuna pričesti podijeljeno je od 1986. godine, otkad se počelo brojiti. Hodočasnika je bilo puno više. Na poticaj međugorskog fenomena više je od 600 svećeničkih i redovničkih zvanja, najviše u Italiji, SAD-u i Njemačkoj. Ispovijedi su posebno čudo Međugorja. Na Zapadu više nema osobne ispovijedi. U mnogim zemljama nema klanjanja, križnog puta. Takvo sasušivanje sakralnog prostora vodi do krize vjere.

– Intenzitet života u Međugorju može se primijeniti i na drugim mjestima, iako ljudi ovdje primaju ono što često nemaju kod kuće.
U Međugorju ljudi dolaze na izvor duhovnosti. Ovdje taže svoju žeđ za Bogom i svetim, otkrivaju molitvu uz pomoć Blažene Djevice Marije, Kraljice Mira. U svjetskom kontekstu mir je i te kako važan, kad vidimo ono što je papa Frane nazvao trećim svjetskim ratom na rate. Međugorje je svjetlo. Potrebne su nam točke svjetlosti u svijetu koji se ruši u tamu – neke su od međugorskih poruka nadbiskupa Hosera.

Davno je u židovskom Sinedriju govorio zakonoznanac Gamaliel, nakon progona apostola i prvih kršćana: "Ako je taj naum ili to djelo od ljudi, propast će, ako li je pak od Boga, nećete ga moći uništiti..." Jer Bog piše ravno i krivim crtama.

Naslovnica Međutim