More Ribolov

NOĆNI RIBOLOV U KOLOVOZU

Znate li koja je riba najaktivnija u ovo doba godine, kako je uloviti i koji mamac odabrati?

NOĆNI RIBOLOV U KOLOVOZU

Bez dvojbe, noćni lov iz plovila jedan je od najsportskijih načina ribolova udicom. U njemu je čovjeku, kao izrazito dnevnom lovcu, otežan, a ponekad i posve onemogućen vizualni kontakt s lovinom, ali i s ribolovnim priborom, mamcem… To je naročito izraženo u lovu riba koje obitavaju daleko pod površinom.
Jedna od takvih riba je i fratar, koji je za razliku od srodnika u ovo doba godine vrlo aktivan. Osim toga, on se dobro prilagodio devastaciji mora i klimatskim promjenama, pa je brojan gotovo kao i prije. Odrasli se u manjim jatima u ovo doba godine najčešće zadržavaju nad dnima od pet do dvadeset metara pod površinom. Spuštaju se i dublje, a preferiraju tvrdo dno, osobito s procjepima. Zbog svega navedenog, jasno je da za noćni lov ljeti od cjenjenijih riba kao glavnu lovinu treba odabrati fratra. Osim noći s mjesečinom, dobrom ulovu fratara udicom pogodovat će i mirno more bez ili tek s laganim vjetrom. Krupniji primjerci se najintenzivnije hrane početkom noći, a sitniji u sumrak i tijekom izlaska sunca.

Lagani štap

Loviti se može kančanicom sa završnjakom tipa očenaš - s olovnicom na kraju i dvije ili tri udice poviše njega. Udice se montiraju na priveze dužine 20 do 25 cm od najlona debljine 0,25 do 0,30 mm, s tim da donja udica stoji oko pet centimetara ispod olovnice. Njena težina ovisi o dubini i stanju mora gdje se lovi, a rijetko prelazi 10 grama težine. Tako kompletirani završnjak preko vrtilice s kopčom spaja se s osnovnom strunom debljine 0,30 do 0,35 mm.
Na priveze treba postaviti udice veličine 12 do 10, odnosno širine luka 8 do 12 mm. To mogu biti kristalke, univerzalne udice, ali prednost treba dati onima s nešto kraćim vratom. Barem podjednako dobre su i udice oblika Limerick, kakve se koriste u lovu komarče.
Loviti se može preko prsta, ali je bolje koristiti lagani štap s rolom, brze akcije i iznimno osjetljivoga vrha. Neusporedivo najučinkovitiji mamac za noćni lov fratra, ali i svih ostalih riba dna, je veliki morski crv jer on i svjetluca. Umjesto njega, mogu se koristiti i svi ostali crvi, osim cjevaša. Izvrstan mamac su i kozica, rak samac i pjeskulj, a u dobre spadaju pedoča, te komadi glavonožaca i trpa. Osim onim čime se inače hrani, fratar se može loviti i drugim mamcima, ponajprije pastelom. Važno je da mamac obilato pokrivati udicu.

Mirisni oblačići

Prije ribolova, osim o mamcima dobro je razmišljati i o primami. Naime, rezultati lova fratra znatno se mogu poboljšati brumavanjem. Za izradu primame mogu se koristiti standardni sastojci, poput pedoča i ribljih odpadaka, ali im je dobro dodati i zdrobljene ježince. Štoviše, primama se može raditi i od samih ježinaca. Umjesto da ih se drobi, treba im samo proširiti analni otvor na vrhu oklopa, te iglom ili žicom kroz njega promiješati im utrobu. Zatim ih treba razbacati po lovnoj zoni. Tako pripremljeni ježinci dugo će ispuštati mirisne oblačiće, što će natjerati fratre, ali i komarče, da preplivaju duge dionice tragom mirisa.
Fratru ne treba kontrirati odmah na prvi znak uzimanja. Naime, on najčešće prvo malo gricka zalogaj, pa ga drži plitko u istima i iskušava. Najčešće zalogaj i ponese, ponekad i više od metra, pa tek tada proguta. Ako poslije povlačenja izostane trzaj, znak gutanja, to znači da riba oklijeva. Na gutanje ga se može potaknuti laganim kratkotrajnim privlačenjem mamca.
Iako je jedna od rijetkih riba čiji se broj nije značajno smanjio, zakon fratra ipak štiti od prelova obavezom vraćanja u more svakog primjerka kraćeg od 18 cm. Ako je prvi ulovljeni fratar kraći, najbolje je promijeniti mjesto lova, jer su svi fratri u jednom jatu istih dimenzija.
Osim fratra, u ovo doba godine vrlo je aktivan i kantar, ne samo po mjesečini nego često i po mraku, a kad nije može ga se na to isprovocirati. To je sada posebno moguće na plićim pozicijama, osobito brakovima. Idealne pozicije su uzvisine kojima vrhovi dosežu na samo pet, a nisu na više od 20 metara pod površinom mora.

Komadi crva

Praktično uvijek spremnog na hranjenje, kantara je primamljivanjem isprovocirati vrlo lako. U tu je svrhu najbolje koristi sitno isjeckane srdele, zbog uštede pomiješane sa zemljom. Umjesto srdele mogu se koristiti samljevene dagnje. Mješavina ta tri sastojka isprovocirat će i najsitijeg kantara da se mirisnim tragom podigne i pod samu površinu.
Loviti se može istim priborom kao i fratar, ali je kantara, iako nije osobito oprezan, najbolje loviti a'volo, priborom bez dodatnog otežanja. To omogućava da mamac tone prirodno, podjednako sporo kao i primama.
Pribor za takav lov vrlo je jednostavan. Za lov preko prsta, čini ga osnovna struna promjera 0,40 do 0,50 mm, na čijem je kraju vrtilica. Na njoj treba biti brk - dva priveza (pjoka) debljine 0,25 do 0,40 mm nejednake dužine, primjerice 20 i 30 cm. Udice na njima ne smiju biti šire od 10 mm, niti dugoga tijela, jer kantar ima relativno mala usta.
Ako je brak dublji od 10 metara, a kantar se nije podigao prema površini, iznad vrtilice je dobro postaviti malu rascijepanu olovnicu. Osim za primamu, srdela i dagnja mogu se koristiti kao mamac. Međutim, neusporedivo bolji ulovi se postižu s komadima velikog crva.
Isprovociran mirisom i okusom primame koju ne može jesti, kantar vrlo neoprezno napada mamac i najčešće se sam ulovi. Osim zbog toga, kontru, barem ne jaku, ne treba davati jer se već ulovljeni kantar može spasti zato što se najčešće zakači za relativno mekane usne. Kako je dobar borac, zbog toga ga je potrebno oprezno izvlačiti.

Jutarnji zubatac

Nakon dužega lova počinje spadati, zajedno s udicom, i zbog toga što ima brojne i iznimno oštre sitne zube kojima brzo ošteti i prekine strunu poviše udice. Zbog toga je dobro povremeno provjeravati u kakvom su stanju privezi. Na dobrim pozicijama, a one nisu rijetke, moguće je u jednom ribolovu uloviti velik broj kantara. Zato podsjećamo da rekreativni ribolovac u jednom lovu smije uloviti najviše pet kilograma ribe, plus jednoga kapitalca, a takvim se smatra kantar teži do 500 - 700 grama, odnosno duži od 30 - 35 cm.
Kao i ostali ljuskavci, kantar vrlo sporo raste, pa te dimenzije dosegne između četvrte i šeste godine života. S kantarom i umjesto njega u ovakvom ribolovu moguće je ostvariti i ulove drugih riba. Uz dno se osim fratra ponekad love komarča, te šarag, nerijetko kapitalan, koji se zna podići i pod samu površinu. Potraje li lov do jutra, u zoru se može očekivati i pokoji zubatac, ako ih ima na braku.
Pod površinom se s kantarom lovi i ušata, također nerijetko kapitalnih dimenzija, ali i bukva, plavica, skuša, šarun… Osim na tvrdom, noću se može loviti i na mekanom dnu, a plijen je najčešće oslić, jedna od najbrojnijih jadranskih riba, a ponekad se zakače i plosnatice, psi, mačke, lastavice...

Buka i svjetlo

Što će se i hoće li se uopće noću loviti, osim o svim navedenim uvjetima u značajnoj mjeri ovisit će i o ponašanju ribolovca tijekom udičarenja. Naime, u uvjetima noćnog mira ribe su iznimno osjetljive na buku i iznenadnu svjetlost, osobito one koje su u gornjim slojevima mora. Zato treba biti posve tih i pri radu s opremom koristiti što slabije svjetlo, najbolje crveno, nikako usmjereno prema površini mora. U suprotnom, moguće je ostvariti ulov samo izrazitih noćnih lovaca, poput ugora ili tabinje. No, to su dosta rijetke ribe.


Mjesec kao sunce
Malo je poznato, čak i iskusnim ribolovcima, da i mjesečeva svjetlost djeluje na brzinu kvarenja mesa uginule ribe, iako znatno manje od sunčeve. Zato je i u noćnom ribolovu dobro ulov držati živim ili ga čuvati na hladnom i tamnom mjestu.


Lignjun
Kod nas rijetko korišteni lignjun, odličan je mamac za noćni ribolov, čak i bolji od male sipice, najcjenjenijeg glavonošca za tu namjenu. Glavni razlog je što lignjun neodoljivo svjeltuca, a i specifična težina mu je takva da u a' volo ribolovu tone optimalnom brzinom. Uz to je jeftin i lako dostupan.


Kolovoz na Jadranu
Suhoća i vrućina jadranskog ljeta najčešće imaju vrhunac u kolovozu. O tome zorno svjedoči broj vrućih dana u kojima temperatura doseže ili premašuje 30 stupnjeva. Takav je na sjevernom Jadranu prosječno svaki treći, a u Dalmaciji svaki drugi dan. I temperature mora svoje godišnje maksimume dosežu u kolovozu, a sve se to događa u prvom dijelu mjeseca.
Jače i izraženije promjene vremena, najviše na sjevernom Jadranu, počinju pri kraju prve trećine kolovoza. Tada su česte nevere, može pasti obilna kiša uz jaku grmljavinu. No, prava promjena vremena s trajnim posljedicama nastaje oko Velike Gospe, 15. kolovoza. Tada dolazak ciklone s vlažnim i hladnim oceanskim zrakom uzburka uzavrelu atmosferu i uzrokuje olujnu promjenu vremena s obilnom kišom i udarima vjetra. S tim pogoršanjem obično završava pravo ljeto.

Naslovnica Ribolov