More Vijesti

NAŠE MALO MISTO

Posljednjih 13 otočana u biševskom Big Brotheru

NAŠE MALO MISTO

Dok se ljeti obaraju rekordi u posjećenosti Biševu, ponajprije zbog atraktivne Modre špilje, zimi je ovaj otok gotovo pust. Ipak, život na njemu odvija se svakodnevno, i to zahvaljujući posljednjih trinaestero stanovnika koji se svaki na svoj način bore za opstanak na otoku. Kako žive ti stanovnici, o čemu sanjaju i kako provode dane, može se doznati u zanimljivoj interaktivnoj dokumentarnoj seriji "iOtok", koju zajednički rade slovenski, talijanski i hrvatski autori, okupljeni sa željom da pruže podršku posljednjim stanovnicima toga prekrasnog otoka u nastojanjima da zaštite specifičan otočni život od surove turističke industrije.

– Otočani žele oformiti mjesnu zajednicu i tako zaštititi svoje interese i budućnost otoka. Želimo im u tome pomoći te smo s malom ekipom otišli na otok i krajem prosinca počeli snimati zimske dogodovštine na Biševu. Priče će se montirati na licu mjesta, a gledatelji ih mogu pratiti gotovo "uživo" – objašnjava Miha Čelar, slovenski producent i vlasnik produkcijske kuće "Astral film", koji radi ovaj projekt zajedno sa zagrebačkom produkcijom "Factum" i talijanskom produkcijom "Quasar Multimedia".

Mihu je Biševo začaralo prije nekoliko godina, kada je zbog bolesti proveo dosta vremena u krevetu. Vrijeme je kratio čitajući, a naročito su ga dojmili romani o Biševu i Jadranskom moru slovenskog pisca Mate Dolenca.

– Nakon nekoliko bolnih operacija abdomena, te knjige su mi dale poticaj da opet stanem na noge. Bio je to početak moga novog života. I zato se svako malo vraćamo na Biševo, gdje pratimo svakodnevni život otočana i njihove napore da osnuju otočni mjesni odbor. Vraćat ćemo se do lipnja, kada na Biševu kreće intenzivna ljetna sezona, a pomno ćemo pratiti i lokalne izbore koji će se održati u Komiži 31. svibnja – kazao je Miha.

Sadržaj dokumentarca "iOtok" prati pisca i strastvenog podvodnog ribolovca Matu Dolenca pri pisanju njegove posljednje velike knjige. Dolenc, koji je neka vrsta slovenskog Ernesta Hemigwaya, u prosincu 2015. godine namjerava se vratiti na Biševo nakon četiri godine, kako bi napisao svoj posljednji roman. U međuvremenu, dok ga nije bilo, otok je, kao i on sam, ostario i počeo umirati. Na otoku sada stalno živi tek desetak najupornijih, od kojih većina ima više od sedamdeset godina.

Stare kuće na Biševu polako se pretvaraju u turističke depandanse bogatijih stanovnika s Visa, stara škola se želi prenamijeniti u turističke apartmane, čime bi stanovnici izgubili mogućnost korištenja dragocjenog školskog spremnika vode koji otoku znači život i razvoj.

– Nade za ovaj otok ipak ima – poručuju autori dokumentarca.
– Otok bez stanovnika je tek greben. Snaga Biševa je u ljudima poput mladog para – Lucio, bivši brodski kuhar, i Lada, učiteljica joge iz New Yorka – koji se želi izboriti za glas u komiškom Gradskom vijeću za bolju budućnost Biševa. Taj glas njima će omogućiti bolje veze s Visom jer pruga bi mogla noćiti i na Biševu. Otok bi imao koristi od svojih prirodnih dobara, poput Modre špilje, koju je ljeti dnevno znalo posjetiti i do dvije tisuće ljudi, od čega otok nema baš puno osim posljedica masovnog turizma. Stara osnovna škola na Biševu mogla bi postati administrativna baza tamošnjih stanovnika... U konačnici, na otoku bi se mogao osigurati život dugoročno.

Znate, nakon Drugog svjetskog rata na Biševu je bilo više od sedamsto stanovnika, dok je sedamdesetih godina prošloga stoljeća tamo živjelo tek oko 65 ljudi. Sada ih je tek trinaest – kaže Čelar, koji će sredinom veljače opet u posjet otoku.

Ovaj interaktivni projekt www.iotok.eu/hr/ je neprofitan, a za pristup javnosti treba podršku Facebook stranica i društvenih mreža. Prati ga full-motion videoigra kojom se može ući u prekrasan svijet biševskoga podmorja, a uz pomoć mobilne aplikacije može se stvoriti prikaz svoga vlastita idealnog otoka.

Naslovnica Vijesti