More Vijesti

razvojna politika

Saborska oporba: Zakon o otocima je 'lista dobrih želja'

razvojna politika

Saborska oporba u četvrtak se u raspravi o novom zakonu o otocima složila da je otocima potrebno pomoći i izjednačiti uvjete života na otocima s uvjetima na kopnu uz primjedbu da je predloženo više deklarativne naravi, "lista dobrih želja"i "PR pamflet".

Prijedlog zakona o otocima donosi okvir za uspostavu nove razvojne politike otoka, definira politiku razvoja otoka, definira razvrstavanje otoka. "To je skup konkretnih mjera koje će pridonijeti demografskoj i gospodarskoj revitalizaciju hrvatskih otoka", kazao je Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavljajući prijedlog.

Zakonom će se unaprijediti postojeće mjere kao što su subvencioniranje otočnog javnog cestovnog prijevoza, ulaganje u komunalnu, prometnu i društvenu infrastrukturu, prometno povezivanje, potpore otočnim poslodavcima, subvenciniranje vodoopskrbe, ali i uvesti nove mjere za otočne poslodavce i proširiti uporabnu funkciju "otočne iskaznice", poručio je Žunac dodavši da je za provedbu zakona u 2019. predviđeno 195 milijuna kuna.

Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS i HSU) podržala je ulaganje u otoke, pomaganje otocima, samoodrživost otoka, ali i ustvrdila da je predloženi zakon deklarativne naravi i lista dobrih želja. "Nema iskoraka i puta naprijed dok doživljavamo da su otoci trošak, a ne dodana vrijednost ", kazala je.

Sličnog je stajališta i Arsen Bauk (Klub SDP-a) koji kaže da zakon definira ciljeve poput održivog razvoja, poticanje zadrugarstva, poticanje razvoja civilnog društva, ali sve deklarativno "Više se može nazvati deklaracijom nego zakonom", rekao je.

Sve teme koje su naznačene u zakonu kao što su eksploatacija mineralnih sirovina, hrvatski otočni proizvodi, gospodarski razvoj, divljač i invazivne životinjske vrste, gospodarenje otpadom, govore o tome da će ministarstvo u roku od 180 dana donijeti 10-ak pravilnika, da će Vlada u roku od dvije godine donijeti nekoliko programa, da će predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donijeti planove razvoja otoka.

"Zakon koji ima nekoliko listova pratit će pravilnici koji neće moći stati do visine ove govornice", ustvrdio je Bauk.

Iako je pozdravila pozitivne promjene Sonja Čikotić (Klub Mosta) također je zakon ocijenila "listom želja" jer ne odgovara na demografske izazove, nema cjelovitih rješenja, nema stambene politike za privlačenje novih stanovnika. Smatra da zakon ne donosi ništa novo za otočane budući da je pravo na pitku vodu, povlašteni prijevoz i ostalo već regulirano postojećim propisima.

Mostovce bode u oči i uvođenje nove birokracije u vidu otočnih koordinatora, za što smatraju da je dodatan trošak bez konkretnog cilja.

Miro Bulj (Most) nazvao je zakon "PR pamfletom" koji neće pomoći otocima, a zamjerio je i što zakon u Saboru ne brani ministrica Gabrijela Žalac "već se bavi time hoće li Marko Perković Thomson pjevati na prosvjedu u Vukovaru".

Josip Borić (Klub HDZ-a) ističe kako zakon sadrži poboljšanje postojećih mjera kao i niz novih mjera koje će omogućiti  otočanima lakši život, razočaran načinom na koji je oporba pristupila raspravi.

Novi zakon nudi nadopunu za postojeće mjere, ali i dodatne mjere, priču o pametnim otocima, korištenje europskih fondova, u sklopu zbrinjavanja otpada odvoz otpada na kopno, dozvoljavanje eksploatacije mineralnih sirovina na otocima i niz drugih, kazao je Borić.

"Nažalost kontinuitet politike prema otocima očito nije dobar, jer postoji kontinuitet iseljavanja s otoka", zaključio je Željko Lenart (HSS). 

Željko Jovanović (SDP) upozorio je pak na gorući problem Primorsko- goranske županije, pitanje autohtonih i alohtonih divljači, dio za koji drži da nije dobro riješen zakonom. "Na Cresu ima pet puta više divljih svinja nego ovaca, mislim da je to dovoljan pokazatelj", kazao je.

Zastupnici su prijepodne raspravili i prijedlog izmjena Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u prvom čitanju kojima se smanjuju administrativne barijere u obavljanju poslova i djelatnosti u graditeljstvu, te osigurava provedba obveznog stalnog stručnog usavršavanja osoba koje poslove prostornog uređenja i gradnje obavljaju u svojstvu ovlaštene osobe.

Oporba je najviše zamjerki imala na, kako tvrde, isključivanje krajobraznih arhitekata iz sustava čime će oni postati suvišni na tržištu rada, kao i na obvezno stručno usavršavanje koje vidi kao dodatni namet za inženjere.

Naslovnica Vijesti