More Vijesti

zaštićena školjka u opasnosti

Prijetnja koja je poharala Mediteran stigla i u Jadran: zabilježen prvi masovni pomor plemenite periske, posebno alarmantno na samom jugu Hrvatske; Pogledajte potresne prizore s morskog dna

zaštićena školjka u opasnosti

Društvo istraživača mora - 20000 milja, udruga iz Zadra, provela je istraživanje na Elafitima protekli mjesec i zabilježili su prvi masovni pomor plemenite periske u Jadranu! 

'O alarmantnoj situaciji za našu impoznatnu strogo zaštićenu vrstu plemenitu perisku kojoj prijeti izumiranje pisalo se mnogo u okviru Mediterana. Nažalost, ta prijetnja stigla je očito i u Jadran', upozoravaju stručnjaci okupljeni u Društvu istraživača mora - 20000 milja, a sve detalje ove zabrinjavajuće situacije pojasnili su na svojim službenim stranicama.

Također su objavili tužne fotografije s morskog dna na kojima se vide mrtve jedinke plemenite periske na otoku Koločep snimljene u svibnju 2019., unutrašnjost uginule jedinke s nekrotičnim tkivom, jedinka periske čijim se ostatcima tkiva hrane strvinari volcii te ljuštura plemenite periske bez vidljivog značajnog obraštaja u unutrašnjosti, što upućuje da se radi o relativno nedavno uginuloj jedinki.

 

Tekst pod naslovom 'Prvi smo zabilježili događaj masovnog pomora plemenite periske na Jadranu: gubimo li posljednju oazu ove vrste?', prenosimo u cijelosti:

'Izumiranje prijeti jednoj od najupečatljivijih vrsta Mediterana, plemenitoj periski (Pinna nobilis), a novi događaj masovnog pomora zabilježili smo upravo na nekim dijelovima jadranske obale.

Plemenita periska je endemski i najveći školjkaš Mediterana te može narasti do 120 cm u visinu. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja, a mnogi od nas poznaju je pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura. 

Ekološka uloga ove vrste je od iznimne važnosti zbog toga što filtrira i zadržava velike količine organske tvari iz suspendiranog detritusa što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode. Uz to, pruža brojnim algama, spužvama, mnogočetinašima, mahovnjacima i ostalim beskralješnjacima tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna.

Stoga na periskama često vidimo veliko bogatstvo života šarenih organizama. Osjetljiva je na iznimna zagađenja, mnoge jedinke stradaju zbog sidrenja, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki.

Štiti je Zakon o zaštiti prirode, te se nalazi na Prilogu 1. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama. Ovaj školjkaš podliježe strogoj zaštiti prema Direktivi o staništima EU te se smatra ugroženom vrstom prema protokolima Barcelonske konvencije.

2016. godine zabilježen prvi masovan pomor

2016. godine zabilježen je prvi masovan pomor jedinki plemenite periske u Mediteranu na istočnoj obali Španjolske. Parazit koje je zaslužan (gotovo sigurno) za taj događaj je novoopisana vrsta Haplosporidium pinnae.

Prema izvješću Međunarodne unije za zaštitu prirode i prirodnih resursa (International Union for Conservation of Nature and Natural Resources: IUCN) iz ožujka 2019. masovni pomori su zabilježeni i potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji.

Stopa mortaliteta na većini lokacija prelazi 99% te još uvijek nije poznat uzrok i obujam pomora u Mediteranu. Kombinacija stresnih uvjeta uzorkovana klimatskim promjenama naglašava se kao potencijalno glavni uzrok ovako katastrofalnom učinku.

Alarmantno na samom jugu Hrvatske

Od proteklog ljeta posvetili smo se ovom gorućem pitanju. Naše istraživanje uključuje pregled lokacija sa zabilježenom povećanom gustoćom školjkaša, uglavnom na lokacijama parkova prirode i nacionalnih parkova (PP Telašćica i NP Mljet).

Do sada nismo uočili povećani mortalitet periski, odnosno nismo našli na mortalitet veći od 12% što je neki uobičajeni mortalitet za tu vrstu, pogotovo kada je vidljivo da su ljušture prazne više od godine dana što znamo po količini i vrsti obraštaja na ljušturi.

Nakon Parka prirode Telašćice, gdje u jesen 2018. i zimu 2019. nije zabilježena pojava masovnog pomora, istraživanje smo nastavili na samom jugu Hrvatske – na Elafitskim otocima. Tamo smo zabilježili prvu pojavu masovnog pomora u Jadranu.

Na poznatim područjima populacija plemenite periske i na potencijalnim područjima (uvalama i lučicama), proveli smo vizualni pregled i kartiranje sredinom svibnja. Na otocima Koločep (Kalamota), Lopud, Jakljan i Šipan proveli smo navedene aktivnosti u 11 uvala.

Najznačajnije i najgušće populacije (više od 30 komada na 100m2) zabilježene su u uvali Donje Čelo na otoku Koločep, te uvali Suđurađ i uvali Luka na otoku Šipanu. Nažalost, u sve tri uvale zabilježena je visoka stopa mortaliteta, između 64 i 74 %. Na ostalim istraženim područjima gustoća populacije je bila vrlo niska. U ove tri uvale zabilježeno je više od 650 jedinki od kojih je oko 450 bilo mrtvih.

Zabrinjavajuće je zapravo opažanje velikog broja jedinki koje su prema morfološkim znakovima uginule nedavno; to je vidljivo prema izostanku obraštaja u unutrašnjosti ljušture te ostatcima tkiva na dnu ljušture kojim se hrane strvinari.

Također, zapaženo je nekoliko živih primjeraka kojim je plašt vidljivo povučen s ruba školjke prema unutrašnjosti i koje ne odgovaraju adekvatno na podražaje, odnosno ne zatvaraju ljušturu prilikom pregleda ili ju zatvaraju iznimno sporo i nepotpuno.

Viši stupanj pripravnosti

“Jadranska obala bila je jedna od regija u kojoj je Pinna nobilis održavala zdravu populaciju. Ova nova pojava umiranja postavila nas je u viši stupanj pripravnosti i nadamo se da ćemo s razvojem hitnih mjera moći pokušati ograničiti opseg ovog umiranja.“

Podijelila je s nama mišljenje María del Mar Otero, stručnjakinja za more u IUCN-ovom Centru za mediteransku suradnju.

IUCN preporučuje niz prioritetnih aktivnosti kako bi se ocijenila situacija na cijelom Mediteranu i uspostavile hitne mjere. Preporuke uključuju: monitoring (praćenja stanja okoliša) duž obale, povećanje učestalosti tih monitoringa tijekom ljetnih mjeseci, izbjegavanje programa prijenosa jedinki dok se ne potvrdi da su bez uzročnika bolesti ili otporne na iste, postavljanje kolektora za mlađ i identifikacija lokacija visoke gustoće jedinki koje su prioritetna područja za implementaciju mjera za izbjegavanje visoke smrtnosti.

Populacije laguna / zatvorenih uvala manje su pogođene ovim događajima. To su područja za prirodnu repopulaciju gdje se mogu razvijati aktivnosti za promicanje preživljavanja juvenilnih jedinki.

O pojavi masovnog pomora obaviještene su nadležne službe Ministarstava (Ministarstvo za zaštitu okoliša i energetiku i Ministarstvo poljoprivrede) koja će poduzeti daljnje mjere s obzirom na propisane korake kada su masovni pomori i/ili oboljenja velikog broja životinja u pitanju.

Mogući uzroci ovog masovnog pomora, prema iskustvu drugih stručnjaka iz Mediterana su zaraza parazitom Haplosporidium pinnae i/ili pojava bakterijske infekcije bakterijom iz roda Mycobacterium.

Zahvaljujemo se JU Parka prirode Telašćica, Gradu Dubrovniku i Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik koji su dali podršku našem istraživanju i terenskom radu s ciljem da istražimo ovaj nesretni događaj na našoj obali i ovog impozantnog školjkaša.

Istraživanje se nastavlja

Istraživanje se nastavlja, te je cilj locirati područja u Hrvatskoj gdje je gustoća populacije plemenite periske visoka, a položaj relativno zaklonjen, u vidu dubokih uvala i laguna, s obzirom na to da su se takve lokacije pokazale kao jedine potencijalne oaze gdje školjkaš preživljava.

S tim u vidu, ako ste upoznati s lokacijama na području Jadrana gdje se jedinke periske mogu naći u povećanom broju (više od 20-tak jedinki na 100 m2), javite nam se na Facebook profil Društvo 20000 milja u inbox (www.facebook.com/drustvo20000milja), na mail: info@drustvo20000milja.hr, ili broj mobitela 095 896 8477.', objavljeno je na stranicama zadarske udruge Društvo istraživača mora - 20000 milja.

 

Naslovnica Vijesti

NAJČITANIJE

VIŠE IZ RUBRIKE