More Vijesti

upaljen alarm

Znanstvenici upozoravaju na opasnog parazita koji hara Jadranom: od Prevlake do Zadra neće ostati ni jedna periska, na nekim mjestima se već bilježi potpuni pomor ove školjke!

upaljen alarm

Nakon obala Španjolske, gdje je prvi put uočen 2016. godine, pomor periski (Pinna nobilis) je zabilježen i u akvatoriju hrvatskog Jadrana. Periske, plemenite i zakonom zaštićene školjke na Jadranu, najviše ima u području nacionalnih parkova Mljet i Telašćica.

Populacije tih endemskih školjki koje mogu narasti do 120 cm i najveće su na Mediteranu, postoje i na nizu drugih lokacija hrvatskog Jadrana, a izlov im je učinkovito spriječen zakonskom zaštitom i zabranom izlova.

Iako smo naveli da postoje, točno je reći: postojale su! Naime, naš poznati znanstvenik s Odjela za patologiju Hrvatskog veterinarskog instituta dr. sc. Željko Mihaljević kaže:

- U jesen 2016. godine u zapadnom dijelu Španjolske zabilježen je prvi masovni pomor plemenite periske. Uzročnik masovnog pomora periske, većeg čak od 99 posto populacije, jest parazit Haplosporidium pinnae i bakterija Mycobacterium sp. Od tada ovaj se parazit unutar tri godine proširio cijelim Mediteranom i potvrđen je u oboljelim periskama u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj, Albaniji i Hrvatskoj. Djelatnici Hrvatskog veterinarskog instituta su u travnju ove godine zajedno s djelatnicima Javne ustanove Nacionalni park Mljet napravili klinički pregled periski na području NP-a Mljet te uzorkovali periske za laboratorijske pretrage.

Tada je naš referentni laboratorij za patologiju riba i školjkaša u periskama na vanjskom obodu parka utvrdio Haplosporidium pinnae i Mycobacterium sp - kaže Mihaljević, navodeći da su tada periske u Velikom i Malom jezeru, kao dijelu najjužnijeg hrvatskog nacionalnog parka, bile žive i zdrave.

- Međutim, prošlog smo tjedna u NP-u Mljet zabilježili totalni pomor, 100 posto populacije periske u otvorenom moru Mljeta, kao i u Velikom jezeru. Srećom, periske su u Malom jezeru u većoj mjeri žive. Inače, poznato je da upravo u Malom jezeru, u vrlo specifičnim uvjetima, obitava najgušća populacija periski. Obilježili smo i mapirali žive periske kako bismo olakšali monitoring njihova zdravlja.

Nažalost, mogu reći da trenutačna situacija u ostatku Hrvatske nije dobra. Prema našim saznanjima, potpuni pomor populacije periske, punih 100 posto, zabilježen je sve do Zadarske županije! Stoga kao znanstvenici preporučujemo izmještanje zdravih periski u vanjske zatvorene sustave kako bi se sigurno sačuvao jedinstveni genom mljetske periske. Takvi zatvoreni sustavi već postoje u dubrovačkom akvariju, a u izgradnji je i u Akvarijumu Pula - naglašava dr. sc. Mihaljević.

Istraživači i ljubitelji mora i morskih dubina tvrde da se opasni parazit na južnom Jadranu prvo pojavio na Elafitskim otocima Koločepu, Lopudu i Šipanu. Međutim, znanstveni savjetnik u Institutu za more i priobalje dr. sc. Valter Kožul kaže da su oboljenja periski uočena prvo u akvatoriju Molunta, najjužnije ribarske luke hrvatskog Jadrana:

- Prvi put u hrvatskom Jadranu to je uočeno u Moluntu, a potom na Elafitima, jer su prvi na udaru morskih struja. Inače, na parkovima školjkara u Malostonskom zaljevu te pokusnim parkovima Instituta i Institutu za more i priobalje istraživanje biologije periske započelo je prije desetak godina. Uspjeli smo dokazati da je moguć kontrolirani uzgoj od kolektiranja mlađi do razvijenih spolno zrelih jedinki. Tijekom čitavog razdoblja održavamo i matični stok, sastavljen isključivo od uzgojenih jedinki.

Plemenitu jadransku perisku Pinna nobilis napada parazit veličine nekoliko mikrona, a kojem je nepoznat uzrok pojave i razlog širenja. Kolege iz Španjolske prvi su objavili svoja zapažanja masovnog ugibanja periske u svojim vodama. Koliko se sjećam, na to su reagirali svi znanstvenici koji su se tada bavili ovom vrstom te su potvrđeni mortaliteti u vodama na nekim pozicijama sjeverne Afrike, Italije i Grčke. Kod nas tada još uvijek nije bilo nikakvih naznaka o ugibanju populacija periski u našem akvatoriju.

Kolege iz Španjolske izvijestili su nas da je vjerojatni uzročnik parazit Haplosporidium pinnae, koji u adultnom obliku nastanjuje probavnu žlijezdu i tako blokira ishranu školjkaša, što dovodi do izgladnjivanja i ugibanja. Smrtnost na područjima s populacijom periske u njihovom slučaju bila je između 90 i 100%. Oboljele jedinke slabo reagiraju na vanjske podražaje, a meko tkivo je povučeno u unutrašnjost školjke. Posljedično, školjkaš je zatvoren te dolazi do raspadanja mekog tkiva - naglašava dr. sc. Kožul te najavljuje:

- Prve informacije o mortalitetu u našim vodama dobili smo dojavom ronilaca i ribara te terenskim istraživanjima u našoj županiji. Čini se da je veći dio populacija periske na otvorenom dijelu već značajno uništen, dok postoje pojedine oaze unutar kojih ima ili se može pretpostaviti da ima živih jedinki. Pred nama je razdoblje intenzivnijeg terenskog i laboratorijskog rada pa očekujemo da bi rezultati mogli pomoći u očuvanju ove strogo zaštićene vrste.

Dobra vijest: u Brijesti su još zdrave

Malokolog, docentica dr. sc. Ana Bratoš Cetinić s Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku na upit što je uzrok pojave parazita koji nema prirodnog neprijatelja te jesu li tome razlog klimatske promjene, kaže:

Razlog se još ne zna i nije utvrđen prirodni ciklus parazita koji napada periske. To je i najveći problem, jer se na njega ne može djelovati, a u moru je to i dodatno teže učiniti.

Srećom, opasnosti za nasade kamenica u Malostonskom zaljevu nema. Sa zadovoljstvom mogu reći kako sam se ovog tjedna uvjerila da su sve uočene periske u Brijesti još uvijek žive, vesele i zdrave!

 

Naslovnica Vijesti