Mozaik Zdravlje

simpozij u Splitu

'Tumori probavnog trakta skidat će se endoskopski uz stopostotno izlječenje': dr. Željko Puljiz o metodi koja daje goleme nade kod jednog od najčešćih malignih oboljenja

simpozij u Splitu
Prema najnovijim podacima, u Hrvatskoj se godišnje otkrije 2500 novih slučajeva karcinoma debelog crijeva, a umire 2000 ljudi

Simpozij "Split Live Endoscopy 2019.", proteklog vikenda održan u splitskom KBC-u i na Medicinskom fakultetu, bio je prilika da se uz predavanja o najnovijim postignućima u ovoj struci demonstriraju i različite dijagnostičko-terapijske procedure na 11 splitskih pacijenata.

Zahvate su prilikom pretraga izvodili vrhunski endoskopičari iz Hrvatske i njihovi kolege iz Japana, Italije i Njemačke, što je sve prikazivano sudionicima simpozija uživo, a istodobno su specijalisti i specijalizanti mogli postavljati pitanja o problemima s kojima se susreću u svakodnevnoj praksi, kazao nam je doc. dr. sc. Željko Puljiz, pročelnik Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju KBC-a Split.

Ovih 11 pacijenata zapravo su najkompleksniji slučajevi za koje nismo mogli odlučiti kako ih liječiti, a sada smo sastavili i nove smjernice za liječenje u budućnosti. Neke od procedura koje su nam demonstrirane do sada se u KBC-u nisu radile, primjerice endoskopska submukozna disekcija, koja omogućuje da se jedan tumor u cijelosti skine sa stijenke u probavnoj cijevi, bez obzira na to gdje se nalazi.

To je demonstrirao kolega iz Japana, gdje je metoda i kreirana i gdje se rutinski primjenjuje. Naime, Japanci imaju iznimno veliku učestalost raka želuca i crijeva, ali oni ga u gotovo 100 posto slučajeva otkrivaju u ranoj fazi i imaju stopostotno izlječenje. Njihovi pacijenti nakon takvih zahvata kući idu isti dan ili sutradan, otkrio nam je dr. Puljiz.

Stalno pomicanje granica

Činjenica je, kaže on, da gastroenterologija stalno pomiče granice u područja kojima je do sada dominirala kirurgija. Tako su i ovom prilikom odstranili tumor veličine pet centimetara iz debelog crijeva i u cjelini ga poslali na analizu, što omogućuje znatno lakše i sigurnije određivanje je li riječ o malignoj promjeni ili ne.

Odstranili su još tri tumora sličnom metodom i za sve njih se pokazalo da bi se prije ili kasnije razvili u karcinom. Sve to samo potvrđuje koliko je važno odazivati se na preventivne preglede.

U Hrvatskoj postoji nacionalni program ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva, kojemu je cilj otkriti malignu bolest u ranoj fazi, no, nažalost, odaziv je katastrofalan. Ranijih godina odazivalo se tek nekoliko postotaka pozvanih, a zadnjih godina možda 19 posto, premalo u usporedbi s Njemačkom ili skandinavskim zemljama, gdje je odaziv veći od 80 posto, ističe dr. Puljiz, ali dodaje da su procedure koje su prikazali splitski endoskopičari na simpoziju od svjetskih stručnjaka ocijenjene najvišom ocjenom i provedene na jednak način kao u najboljim svjetskim centrima.

Hrvatska je u samom vrhu Europe po broju novootkrivenih karcinoma debelog crijeva s tendencijom stalnog porasta i s visokom smrtnošću! Kako to komentirate?

- Prema najnovijim podacima, u Hrvatskoj se godišnje otkrije 2500 novih slučajeva karcinoma debelog crijeva, a umire 2000 ljudi. U Splitu se godišnje obavi oko 450 operacija raka debelog crijeva, što je strašno velika brojka. Većina karcinoma otkriva se u uznapredovaloj fazi bolesti, zbog čega su nam i rezultati katastrofalno loši, s obzirom na europski prosjek.

Stoga treba sustavno raditi na pozivanju na kolonoskopiju svih koji su navršili 50 godina, i to svakih pet godina. Osim toga, na kolonoskopiju bi trebali ići i svi oni koji u obitelji imaju karcinom debelog crijeva, bez obzira na godine, odnosno oni bi se trebali pregledati deset godina ranije od dobi u kojoj je njihov roditelj dobio karcinom.

Činjenica da se karcinom debelog crijeva u nekim obiteljima češće javlja, govori i o genetskoj predispoziciji za ovu bolest, za koju nije kriva samo prevelika konzumacija crvenog mesa, pretilost i pušenje. Zato mislim da bi u okviru nacionalnog programa trebalo pozivati sve mlađe dobne skupine.

Anestezija i kolonoskopija

Kolonoskopiju ljudi izbjegavaju jer je vrlo neugodna i bolna metoda?

- Točno je, zna biti bolna kod nekih bolesnika, i zbog toga se u mnogim zemljama radi pod anestezijom. I u Hrvatskoj se radi pod anestezijom (sedacijom) za određene skupine bolesnika, a radilo bi se i više, ali je problem što je broj anesteziologa limitiran.

Prednost na listi za kolonoskopiju imaju mlađi bolesnici s upalnim bolestima crijeva – kao što je Chronova bolest ili ulcerozni kolitis. Moram naglasiti da kolonoskopija omogućuje da se prilikom pretrage otkriju tumori (polipi) u ranoj fazi, od kojih se čak 90 posto slučajeva može izliječiti endoskopski na način da se potpuno odstrane.

Pri tome treba znati da se i benigne promjene mogu tijekom sedam ili osam godina razviti u zloćudne tumore. Imao sam bolesnika starog 23 godine, koji je došao na pregled zbog krvi u stolici. Pretragom smo mu našli osam polipa koje smo odstranili odmah tijekom pretrage, a kasnije se pokazalo da je jedan od tih polipa već bio na prijelazu u karcinom. Mladić je praktički odmah izliječen, s tim da mora dolaziti na redovite kontrole.

Endoskopske tehnike se vrtoglavo brzo razvijaju...

- Tehnika se sve više razvija, pri čemu nije bitna samo bolja kvaliteta slike, nego i softver koji te slike obrađuje. Na taj način, koristeći različite načine bojenja pomoću filtera, mi možemo ocijeniti radi li se o zloćudnoj ili dobroćudnoj tvorbi, i to s 90-postotnom sigurnošću. Točno možemo detektirati koje je polipe potrebno skidati a koje ne, jer su bezopasni.

Kako stojite s kadrovima i opremom?

- Na Zavodu za gastroenterologiju rade 23 liječnika, među kojima su mladi gastroenterolozi i specijalizanti koji se educiraju u Splitu, u drugim hrvatskim centrima ili u inozemstvu, i koji svoje znanje primjenjuju na splitskim bolesnicima. Što se tiče opreme, trenutno KBC Split raspolaže najmodernijom opremom koja se koristi u dijagnostici, a pred nabavom smo još nekoliko novih endoskopskih uređaja.

Njih, naravno, nikad dosta, jer se zbog preopterećenosti često kvare, i svaki koji se zamjenjuje višestruko je nadmašio broj pretraga preporučenih od proizvođača.

Upalne bolesti crijeva

U KBC-u imate i endoskopski ultrazvuk (EUZ). Kakva je to pretraga?

- To je pretraga koja koristi endoskop sličan onome za kolonoskopiju, ali koji na vrhu ima ultrazvučnu sondu. Ovom tehnikom se mogu detektirati i najsitniji tumori u probavnoj cijevi, gušterači i jetri. Korištenjem tanke igle vrlo precizno se uzima uzorak iz nejasnih tvorbi i citološki utvrđuje priroda bolesti.

Ovom metodom se procjenjuje koliko je uznapredovala zloćudna bolest i određuje način liječenja. Tako EUZ-om možemo naći tumore gušterače koji su vrlo mali i mogu se kirurški odstraniti, što dosadašnjim dijagnostičkim metodama nije bilo moguće.

Je li preventivnim metodama moguće i rano otkrivanje raka gušterače, jednog od najsmrtonosnijih karcinoma koji se najčešće otkrivaju kada je bolest uznapredovala?

Nažalost, to nije moguće.

Posljednjih godina sve su učestalije upalne bolesti crijeva. Kako se one liječe?

- Upalne bolesti crijeva su u porastu, i to u pedijatrijskoj dobi. Ovi bolesnici za dijagnostiku i praćenje terapijskog učinka moraju se vrlo često podvrgavati endoskopskim pretragama. Srećom, na raspolaganju imamo sve više moćnih lijekova čija je cijena iznimno visoka i značajno opterećuje zdravstveni proračun, ali su barem svi ti lijekovi dostupni u Hrvatskoj.

Upozoravajući znakovi

Koje su tegobe kojima nas tijelo upozorava da nešto nije u redu i koje ne bismo smjeli zanemarivati?

- Sve osobe koje imaju neredovite stolice, nejasne proljeve, opstipaciju, anemiju ili krv u stolici moraju se javiti gastroenterologu koji će ih vjerojatno uputiti na kolonoskopiju, kojom će se otkriti o kakvim se promjenama na crijevu radi i odrediti način liječenja.

Što izbjegavati

Imate li neke savjete u pogledu promjene životnog stila, prehrane?

- Kao prvo svakome preporučujem redovitu fizičku aktivnost, izbjegavanje pušenja i masne hrane, što manje konzumiranja crvenog i dimljenog mesa i šećera.

 

Naslovnica Zdravlje