Mozaik Zdravlje

PRESAĐIVANJE TKIVA

Zagrebački liječnici su nam otkrili kako su spasili nogu mladoj medicinskoj sestri: 'Radilo se o slučaju do sada nepoznatom u medicinskoj literaturi, njezina bedrena kost stigla je k nama u plastičnoj posudi...'

PRESAĐIVANJE TKIVA

Spašena noga 24-godišnjoj medicinskoj sestri Martini Dir, nakon teške prometne nesreće, u 11-satnoj operaciji, privukla je nedavno veliku pažnju javnosti.

Osim vještine specijalista ortopedije i traumatologije te maksilofacijalnih kirurga koji su izveli zahvat, iznimno je bila važna uloga medicinskih stručnjaka iz Banke tkiva i stanica pri zagrebačkom KBC-u Sestre milosrdnice. Štoviše, pročelnik Zavoda za sportsku traumatologiju u Klinici za traumatologiju izjavio je da bi bez Banke tkiva ovaj zahvat bio nemoguć.

Već ova izjava dovoljna je da zavirimo u “sef” ove osobite banke i doznamo što se tamo skriva, čuva i kako nam sve može pomoći.

U razgovoru s pročelnicom Zavoda za transfuzijsku i regenerativnu medicinu dr. sc. Tihom Vučemilo i voditeljicom Banke tkiva i stanica dr. sc. Marijom Skoko, otkrili smo vrlo zanimljive pojedinosti.

Koji je bio vaš konkretan zadatak u pripremi kosti za ovu operaciju i koliko je to trajalo?

– Vrhunski tim medicinskih stručnjaka sudjelovao je u navedenom liječenju mlade pacijentice. Kao što ste već mogli spoznati, radilo se o slučaju do sada nepoznatom u medicinskoj literaturi. Uz kirurški zahvat koji je bio inovativan i zahtjevan, i posao djelatnika u Banci tkiva i stanica zahtijevao je mnogo iskustva i vještina. U dogovoru s dr. sc. Srećkom Sabalićem i dr. sc. Dinkom Vidovićem, definiran je način zbrinjavanja bedrene kosti stradale pacijentice.

Naime, bedrena kost dužine 28 centimetara stigla je k nama u zasebnoj plastičnoj posudi dijelom uronjena u fiziološku otopinu. Dolaskom pacijentice u Kliniku za traumatologiju djelatnici Banke tkiva i stanica preuzeli su kost koja je prethodno prilikom stradanja “ispala” te je pohranili u ledenicu na temperaturu od -80°C. Prije pohrane u ledenicu, u operacijskoj dvorani je uzet bris bedrene kosti i 10 mL transportnog medija.

Prvi koraci

Navedeni biološki uzorci poslani su na mikrobiološku analizu s ciljem detekcije prisutnosti bakterija te kvasaca i plijesni. U međuvremenu smo s dr. Vidovićem osmislili metodu kojom bismo proveli proces čišćenja i dekontaminacije kosti, kako bi se uspješno i bez većeg rizika od zaraze mogla vratiti u tijelo pacijentice. Proces dekontaminacije i ispiranja proveden je u našem Laboratoriju za tkivno inženjerstvo tijekom 24 sata i pokazao se vrlo uspješnim.

Otkad Banka tkiva i stanica postoji i tko su joj osnivači?

– Prvi koraci učinjeni su 2002. godine na Institutu “Ruđer Bošković” kroz projekt Ministarstva zdravstva “Proizvodnja kožnih presadaka in vitro”, pod vodstvom prof. dr. sc. Milivoja Boranića, s ciljem ispitivanja kožnih transplantata uzgojenih in vitro za primjenu kod bolesnika s velikim opeklinama. Godinu poslije Ministarstvo zdravstva dalo je zeleno svjetlo za osnivanje Laboratorija za tkivno inženjerstvo te je 2005. izgrađen suvremeni laboratorij s čistim prostorima i novom laboratorijskom opremom.

Već 2007. počele su aktivnosti vezane uz prikupljanje, obradu, čuvanje i izdavanje koštanog tkiva i proizvodnju lijeka za naprednu staničnu terapiju, odnosno za autologni kožni presadak, da bismo 2016. godine u sklopu kliničke studije započeli i liječenje pacijenata s bolestima oka uzgojenim presadcima, na temelju koje je 2018. godine Banka dobila dozvolu za proizvodnju lijeka za kliničku primjenu.

Koja se tkiva obrađuju i pohranjuju u banci? Ima li mogućnosti za još neke nove terapije i nova tkiva?

– U Banci prikupljamo, obrađujemo i čuvamo različita tkiva, ali i uzgajamo različite tkivne presatke za naprednu tkivnu i staničnu terapiju. Tkivo prikupljamo od živih i neživih donora. Trenutačno od živih donora prikupljamo koštana tkiva, kao što je glava bedrene kosti nakon ugradnje umjetnog kuka, i amnijske membrane s posteljica.

Dijelovi glava bedrene kosti koriste se u operacijskim zahvatima sanacije određenih koštanih defekata, dok se amnijske membrane koriste kod sanacije oštećenja kože ili oka. Darivatelji su pacijenti i rodilje koji se liječe u našoj ustanovi i ovim putem im srdačno zahvaljujemo na darivanju.

U Banci uzgajamo autologne stanice od kojih u laboratorijskim uvjetima možemo uzgojiti kožu koja se koristi za liječenje opečenih pacijenata i uzgojeni limbalni presadak za liječenje težih oštećenja rožnice, ali imamo i dobre uvjete i educirane djelatnike za uvođenje novih tkivnih i staničnih terapija.

Primjerice, terapija matičnim stanicama napredovala je proteklih godina u razvijenom svijetu te očekujemo da će i u Banci u skoroj budućnosti doći do proširenja djelatnosti, kao i obujma posla zbog primjene matičnih stanica u liječenju osteoartritisa, uz značajnije smanjenje bolova i invalidnosti, te terapije vezane uz regeneraciju hrskavice neovisno kako je oštećena. Cilj nam je i uvođenje novih tkivnih proizvoda kao što je kadaverična koža, koju trenutačno, u slučaju potrebe, za liječenje teško opečenih pacijenata uvozimo iz banke tkiva iz Barcelone.

Koliko vremena treba da se uzgoje pojedina tkiva i koliki im je rok trajanja?

– Način prikupljanja, obrade i čuvanja tkiva ovisi o samom tkivu i načinu primjene kod bolesnika. Sva navedena tkiva prolaze proces obrade i strogu kontrolu kvalitete. Amnijske presatke čuvamo dvije godine, a koštana tkiva pet godina u ledenici na temperaturi od - 80°C. Uzgoj kožnih i limbalnih presadaka ovisi o ozlijeđenom bolesniku, odnosno procjeni kirurga ili oftalmologa kad ćemo započeti uzgoj, odnosno presadak transplantirati. Uzgoj epidermalnih stanica traje u prosjeku tri do četiri tjedna, a limbalnih stanica dva do tri tjedna.

Uzgojena koža

Uzgojena koža do sada je omogućila spašavanje života nekoliko ljudi s vrlo velikim opeklinama, čak sa 60-70 posto opečenog tijela, što je prije postojanja Banke bilo potpuno nezamislivo?

– Koža je najveći organ u našem tijelu, koji štiti organizam mehanički, metabolički i imunološki. Ovakvim velikim oštećenjima kože tijelo ostaje bez vitalne obrane. Djelatnici koji rade na odjelima s opečenim bolesnicima najbolje znaju težinu liječenja i komplikacije koje se sve mogu razviti kod takvih bolesnika. Međutim, od sasvim malog dijela zdrave kože može se uzgojiti kožni presadak kojim se pokrivaju teži defekti kože, ili za liječenje takvih ozljeda iskoristiti uskladištenu kožu neživih darivatelja koja je propisno obrađena i tako omogućiti jedini način liječenja teško opečenih pacijenata.

U kakvim uvjetima se uzgajaju, odnosno čuvaju tkiva? Kakvi su to “čisti prostori”, koliko je u njih uloženo, koliko košta uzgojeno tkivo?

– Obrada i uzgoj tkiva i stanica za kliničku primjenu zahtijeva korištenje posebno opremljenog prostora koji je organiziran tako da se opasnost od zagađenja svede na najmanju moguću mjeru. Tu su posebno kontrolirani uvjeti grijanja, hlađenja, tlakova i ventilacije. Količina čestica u zraku je strogo kontrolirana uporabom HEPA filtera klase H14 koji uklanjaju 99,995 posto čestica promjera većeg od 0,5 μm/m³ zraka, što je vrlo zahtjevna tehnologija za izgradnju, ali i za održavanje i iziskuje znatna novčana sredstva. Samim time i terapija koja nastaje u takvim uvjetima je financijski zahtjevna.

Za primjer, jedan presadak uzgojene kože veličine 7x10 cm košta oko pet tisuća kuna. Za liječenje težih opeklina potrebno je i oko 30-40 takvih presadaka. Glava femura košta oko 3500 kuna, a manji amnijski presadak dimenzija 4x4 cm košta oko 750 kuna. Za pojedine presadke još uvijek nemamo definirane cijene, npr. za uzgojeni limbalni presadak. Cijena u Britaniji je, na primjer, 10.000 funti ili oko 86.000 kuna. Nadamo se skorom odgovoru od HZZO-a i Ministarstva zdravstva na naše zahtjeve da se napredna terapija, tj. uzgojeni presadci, svrstaju u poseban fond kako bi bili dostupni bolnicama i, naravno, na koncu našim građanima.

Kojih tkiva nemate u Banci?

– Osim naše Banke tkiva, postoji i Hrvatska banka tkiva i stanica pri Zavodu za transfuziju i transplantacijsku biologiju KBC-a Zagreb, koja osigurava terapiju krvotvornim matičnim stanicama te prikuplja, obrađuje i čuva kardiovaskularno, koštano i očno tkivo za transplantaciju. Prostora za napredak i razvoj novih metoda i prikupljanje i obradu novih tkiva uvijek ima. No, dinamiku će nam, nažalost, odrediti financijske mogućnosti i mislimo da je to dio po kojem se razlikujemo od većih europskih centara.

Možemo li očekivati i uzgoj cijelih organa za transplantacije ili je to tek daleka budućnost?

– Svaka nova terapija mora proći istraživanja i kontrolu kvalitete te tek tada ići u kliničku primjenu. Prema podacima Europske komisije, u 2018. godini u EU-u je uspješno transplantirano oko 34.000 organa, od čega najviše bubrezi, jetra, srce i pluća, a od tkiva i stanica najviše se učini zahvata medicinski potpomognute oplodnje (oko 777.000 ciklusa), zatim transplantacija krvotvornih matičnih stanica (oko 35.000).

Broj transplantacija je i dalje ograničen, najviše zbog manjka dostupnih organa. Zbog toga bi u budućnosti sigurno bilo mjesta i za organe uzgojene u laboratorijima za tkivno inženjerstvo. Ostala tkiva transplantiraju se u manjoj mjeri. Moramo naglasiti da za sve napredne terapije mora postojati indikacija. Naš je cilj u budućnosti provesti istraživanje na matičnim stanicama kao novom obliku stanične terapije koji će se na koncu uvesti u zdravstveni sustav naše zemlje. 

Banka s 11 zaposlenica - liječnica, inženjerki, laborantica...

– U Banci radi 11 djelatnika. Imamo specijaliste transfuzijske medicine, uz nas tu je i dr. Anamarija Jularić. Osim liječnika u timu imamo i dr. sc. Mariju Zekušić i Željku Hruškar, mag. biol. mol., Tamaru Dolenec, mag. ing. biotechn., Marinu Bujić Mihica i Ivanu Vrgoč Zimić, mag. ing. bioproc., Gordanu Zmiš, bacc. med. lab. diagn., Martinu Jevak, zdrav. lab. tehničarku, i Antonetu Medved, njegovateljicu. Svi su oni više puta boravili i educirali se u različitim svjetskim i europskim bankama u Barceloni, Bratislavi, Bologni, Liverpoolu, Bruxellesu, Berlinu, Veneciji itd.

 

Naslovnica Zdravlje